NA UCG

Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić danas je, na Svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore (UCG), uručio nagrade za doprinos u razvoju naučno-istraživačkog i umjetničkog rada, priznanja za posebne doprinose u razvoju naučnoistraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta, kao i nagrade najboljim studentima u protekloj godini.

“U ovoj godini smo usvojili po prvi put Strategiju razvoja, koju smo definisali Petogodišnjim planom razvoja našeg Univerziteta. Jačanje internacionalizacije i konkurentnosti, povećanje akademske vidljivosti i uporedivosti u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja predstavljaju stratešku viziju i razvojnu paradigmu UCG-a”, naveo je Nikolić.

U saradnji sa Savjetom Evrope, UCG je dobio Sertifikat u oblasti akademskog integriteta, a ove godine usvojili su i novi Etički kodeks, umjesto dosadašnjeg Suda časti.

“Univerzitet je iz sopstvenog Razvojnog fonda organizacionim jedinicama obezbijedio preko milion eura samo u ovoj godini, i to za ulaganje u infrastrukturne objekte, računarsku opremu, te opremanje amfiteatara, učionica i čitaonica. U toku 2019. zabilježen je značajan porast broja citata naših naučnika na Google Scholaru. U decembru, taj je broj iznosio preko 103 hiljade, što je povećanje od preko 83 hiljade, u odnosu na period prije početka kampanje povećanja vidljivosti istraživačke aktivnosti UCG-a”, kazao je Nikolić.

Univerzitet je, kako je kazao, obezbijedio iz sopstvenih sredstava, po prvi put, Web of Science naučnoj bazi iz svih područja nauke. Za nagrađivanje zaposlenih za izuzetne naučne rezultate, izdvojili su više od 250.000 eura u ovoj godini.

Započet je, prema njegovim riječima, i proces digitalizacije UCG-a, koji obuhvata nove servere, uspostavljanje DMS sistema, Eduroam email nalog za sve studente, e-Learning i e-Index. Nikolić je podsjetio da su pokrenute i inicijative izmjene kolektivnih ugovora, kako bi se povećale zarade svih zaposlenih 9 odsto + 3 odsto u naredne dvije godine, a formirani su i posebni Fondovi za podršku naučno-istraživačkih i inovatinvih i projektnih aktivnosti, kao i Stambeni fond.

Ovogodišnji dobitnici Plakete UCG-a za doprinose u naučnoistraživačkom i umjetničkom radu su: prof. dr Ljubiša Stanković, prof. dr Duško Bjelica i prof. Marija Perović.

Rektor UCG je takođe dodijelio 20 priznanja za posebne doprinose u razvoju naučno-istraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta zaslužnim pojedincima sa svih organizacionih jedinica.

Ove godine priznanja su dobili prof. dr Nedeljko Latinović (Biotehnički fakultet), prof. dr Boban Melović (Ekonomski fakultet), doc. dr Martin Ćalasan (Elektortehnički fakultet), prof. Marija Perović (Fakultet dramskih umjetnosti), prof. mr Ana Matić (Fakultet likovnih umjetnosti), prof. dr Milan Marković (Fakultet političkih nauka), doc. dr Bojan Mašanović (Fakultet za sport i fizičko vaspitanje), prof. dr Đurđica Perović (Fakultet za turizam i hotelijerstvo), prof. dr Milica Vuković Stamatović (Filološki fakultet), prof. dr Vladimir Drekalović (Filozofski fakultet), doc. dr Jelena Pejović (Građevinski fakultet), doc. dr Nikola Šibalić (Mašinski fakultet), prof. dr Miroslav Radunović (Medicinski fakultet), prof. dr Veselinka Grudić (Metalurško-tehnološki fakultet), prof. mr Bojan Martinović (Muzička akademija), prof. dr Romeo Meštrović (Pomorski fakultet Kotor), prof. dr Biljana Đuričin (Pravni fakultet), prof. dr David Kaljaju (Prirodno-matematički fakultet), dr Radoslav Raspopović (Istorijski institut) i dr Danijela Joksimović (Institut za biologiju mora).

Tradicionalno, na Svečanoj sjednici rektor Nikolić uručio je i nagrade najboljim studenatima državnog Univerziteta za tekuću studijsku godinu. Nagrađeno je 17 studenata: Anela Nurković (Biotehnički fakultet), Danilo Petričević (Elektrotehnički fakultet), Ivana Gazivoda (Ekonomski fakultet), Andrija Rašović (Fakultet dramskih umjetnosti), Bosiljka Bakočević (Fakultet likovnih umjetnosti), Andrijana Paljušević (Fakultet političkih nauka), Lejla Kordić (Fakultet za sport i fizičko vaspitanje), Dijana Damjanović (Filološki fakultet), Snežana Kašćelan (Filozofski fakultet), Ivona Krulanović (Građevinski fakultet), Boban Banjac (Medicinski fakultet), Marija Kaluđerović (Metalurško-tehnološki fakultet), Milica Krivokapić-Ristić (Fakultet za turizam i hotelijerstvo) Neda Stojkanović (Muzička akademija), Luka Kovačević (Pomorski fakultet), Andrea Mićanović (Pravni fakultet), Nikola Pižurica (Prirodno-matematički fakultet).

Za sjutra je planirano proglašenje sportiste godine i dodjela zlatnih plaketa i diploma na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje.

Biće proglašen najbolji sportista Crne Gore u 2019. godini, najbolji sportski novinar, dopisnik i mladi novinar.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio je Dan osnivanja ustanove svečanom dodjelom priznanja za doprinos davalaštvu krvi u toku ove godine, a priznanja su dodijeljena u 14 kategorija.

Višestrukom davaocu krvi Aleksandru Labudoviću iz Berana dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos, a u kategoriji davaoca krvi mlađe populacije priznanje je dobio Igor Đurković iz Nikšića.

Za najuspješniju akciju dobrovoljnog davanja krvi nagrađeno je Društvo dobrovoljnih davalaca krvi “Sveti Sava”, a za godišnji doprinos kompaniji “Entext doo”.

Najbolja opštinska organizacija Crvenog krsta u 2019, bila je Crveni krst Kolašin, a priznanje za društvo dobrovoljnih davalaca krvi dobilo je Društvo “Dušan Abramović” sa Cetinja.

Crnogorska komercijalna banka dobila je priznanje u kategoriji kompanija, a najveći doprinos dobrovoljnom davalaštvu krvi među nevladinim organizacijama dala je NVO “Miholjski zbor” Tivat.

Priznanje za državni organ otišlo je kod predstavnika Vojske Crne Gore, a među srednjim školama priznanje je otišlo Srednjoj stručnoj školi “Ivan Uskoković” iz Podgorice. Pomorski fakultet je dobio priznanje među viskokoškolskim ustanovama.

Priznanja za partnera Zavoda dobili su Ipsos doo, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Elektroprivreda Crne Gore i Crnogorska komercijalna banka.

Priznanje za doprinos razvoju davalaštva krvi Zavod je dodijelio profesorici Danki Murkuš, a priznanje za medijsku promociju Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.

Direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović, zahvalila je nagrađenima i poručila da rezultati pokazuju značajne pomake u ovoj oblasti.

“Uz vašu pomoć, dragi dobrovoljni davaoci krvi, predstavnici sektora vlade, direktori državnih institucija, privatnih kompanija, udruženja i klubova dobrovoljnih davalaca krvi, pojedinci, kroz organizovanje i sprovođenje oko 220 akcija u svim krajevima Crne Gore, obezbijedili smo 18.425 jedinica krvi i podigli nivo davalaštva krvi na 3,1 odsto. Svi znamo šta to znači. To znači da smo na dobrom putu da obezbijedimo dovoljne količine sigurne krvi za sve građane Crne Gore u svakom trenutku. A to predstavlja osnov dobrog i kvalitetnog zdravstvenog sistema svake zemlje”, kazala je ona.

Takođe, kako je kazala, obezbijeđenjem adekvatnog transporta i centralizacije obrade svih prikupljenih jedinica krvi, obezbijeđen je lijek istog kvaliteta na čitavoj teritoriji zemlje.

Rašović je istakla kao uspješne projekte uvođenja HLA laboratorije, nabavke aparata za arhiviranje uzoraka, brojne interne i eksterne kontrole ispravnosti laboratorijskog rada, aktivnosti na resertifikaciji standarda ISO 9001:2015 i ISO 27001:2013…

“Sve ovo otvara put transfuziološkoj službi Crne Gore da postane dio svjetskog poretka u ovoj grani medicine i svojim sugrađanima obezbijedi kvalitetnu zdravstvenu uslugu, što je svima nama cilj”, kazala je Rašović.

ŠOĆ

Izbor članova Sudskog savjeta, koje bira Skupština Crne Gore, nakon što je predsjedniku tog organa Mladenu Vukčeviću produžen mandat, je nevažeći, a ostavka Vukčevića na tu funkciju verifikacija je toga, ocijenio je pravnik Dragan Šoć.

Vukčević je podnio ostavku na funkciju predsjednika Sudskog savjeta, jer, kako je obrazložio, nijesu izabrani članovi tog tijela uz reda uglednih pravnika.

Šoć je agenciji MINA kazao da Sudski savjet ni do sada nije imao legitimitet, jer je Vukčeviću mimo zakona produžen mandat.

“Sudski savjet nije izabran na valjan način, od produžetka mandata Vukčeviću. Sada je Vukčević samo na neki način verifikovao to”, rekao je Šoć.

On je kazao da se ništa suštinski nije promijenilo.

“Sem što je Vukčević svjestan da to što radi nije ustavno i pretpostavljam da mu je dojadilo da više bude u takvom nekom statusu”, naveo je Šoć.

On smatra da svaka odluka koju je Sudski savjet donio apsolutno nema nikakav legitimitet.

“Ali to vjerovatno niko neće dirati, jer bi to izazvalo potpuni haos u pravnom poretku, jer su neke sudije sudile, neke su se odluke donosile, neki su izabrani na važna mjesta, govorim o predsjednicima sudova, predsjednici Vrhovnog suda”, dodao je Šoć, navodeći da je sve “posljedica gluposti” koja je napravljena izmjenama i dopunama Ustava 2013. godine.

Prema njegovim riječima, to je u konkretnom slučaju izraz političke pameti i odgovornosti ne samo vlasti, već i opozicije, jer bez njih nijesu mogle biti usvojene te izmjene i dopune.

Na pitanje da li Sudski savjet nakon ostavke Vukčevića može da odlučuje, Šoć je odgovorio da to tijelo sada ne može da donosi bilo kakve pravno valjane odluke.

“Po mom mišljenju ne može, ali oni će donositi, ne sumnjam u to”, kazao je Šoć.

Kako je dodao, moguće da u strukturi Sudskog savjeta postoji funkcija zamjenika predsjednika, ali to je sve privremeno.

“Ne bih bio iznenađen da sada neko kaže da ovo što se dešava nema veze, jer predsjednik Sudskog savjeta ima zamjenika i može da se nastavi sa takvim funkcionisanjem”, naveo je Šoć.

On je kazao da ovakva situacija može da traje u nedogled, jer je Ustav takav i opozicija neće da da glasove za bilo kojeg kandidata.

U 90. GODINI

Bivši istaknuti crnogorski i jugoslovenski političar, Marko Orlandić, preminuo je u 90. godini u Podgorici.

Orlandić je rođen 28. septembra 1930. godine u selu Seoce kod Bara. Završio je Ekonomski fakultet.

Kao student i bio je biran na razne dužnosti u forume Narodne omladine i Saveza komunista. Od 1965. godine je član Centralnog komiteta i Izvršnog komiteta CK SK Crne Gore.

Bio je potpredsjednik i predsjednik Narodnog odbora Opštine Bar, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, sekretar za privredu Izvršnog vijeća Crne Gore, član CK SK Crne Gore, član Saveznog izvršnog vijeća (1969-1971. i 1971-1974) i ambasador SFR Jugoslavije u Sovjetskom Savezu od 1978. do 1982. godine.

Bio je predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine SR Crne Gore od 1974. do 1978, predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore od 1983-84. i predsjednik Izvršnog komiteta CK SK Crne Gore od oktobra 1984. do 1986. godine.

Bio je član Predsjedništva Centralnog komiteta SKJ.

Februara 1989. godine podnio je ostavku zbog niza demonstracija u Crnoj Gori poznatih po nazivu “AB revolucija”.

Nakon raspada SFRJ i stvaranja SR Jugoslavije, Orlandić se zalagao za nezavisnost Crne Gore.

Objavio je tri knjige: U Vrtlogu, “U predvečerje slom” i “Crnogorsko posrtanje”.

MARKOVIĆ NA SVEČANOSTI

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je centralni oslonac našeg društva u misiji zaštite života naših građana, kulturno-istorijskog nasljeđa zemlje, i materijalnih dobara uopšte, kazao je premijer Duško Marković na svečanosti organizovanoj povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja hidrometeorološke službe u Crnoj Gori.

Marković je na svečanosti izrazio punu podršku daljem radu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju ocijenivši značaj te institucije i njenih pravovremenih i pouzdanih najava danas predstavljaju važan segment zaštite države i građana.

“Svjedoci smo da nas zemljotresi, poplave, suše, požari, i druge prirodne nepogode, sve češće stavljaju pred ispit i ocjenu sposobnosti države. Nema upravljanja rizicima bez pravovremenih i pouzdanih najava, posebno u oblastima gdje je moguća preventivna aktivnost. Nakon decenija predanog rada, zalaganja i entuzijazma zaposlenih, danas imamo instituciju kojoj Crna Gora vjeruje, i koja nas u ovoj oblasti dostojno predstavlja svijetu”, kazao je Marković.

Premijer je dodao da sedamdeset godina postojanja nijesu samo sedam decenija od osnivanja ove važne državne službe, već kako je kazao, važnije od toga, to je sedam decenija izgradnje i kontinuiranog razvoja institucije koja pruža blagovremene, tačne i pouzdane podatke o stanju vremena, klime i voda, stvarajući iskustvo i saznanja od značaja za zemlju i njen razvoj.

“Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je centralni oslonac našeg društva u misiji zaštite života naših građana, kulturno-istorijskog nasljeđa zemlje, i materijalnih dobara uopšte. Raznolikost i slojevitost djelatnosti koje su se ovdje stekle, ponajbolji je dokaz povjerenja u kvalitet i rad ove službe, od njenog postanka do danas”, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer Marković je ocijenio vrijednim razvojni napredak koji je Zavod ostvario u prethodnih nekoliko godina, a koji se ogleda u proširenju i modernizaciji mreže mjernih stanica i nabavci novih i savremenih instrumenata i opreme.

“Efikasna i tačna prognoza vremenskih pojava, naročito onih ekstremnih, u eri sve izraženijih negativnih posljedica klimatskih promjena – neophodnst je razvijenog društva. Prije svega u cilju rane i blagovremene najave, sprečavanja i ublažavanja posljedica prirodnih događaja i nepogoda. Postojanje moderne mreže stanica i radara, i validna procjena nastupajućih pojava, obaveza je prema građanima i državi, ali i našim međunarodnim partnerima u oblasti civilne bzbjednosti i zaštite od hazarda. A mjesto i nesporna reputacija koju je Zavod zavrijedio u brojnim evropskim i međunarodnim organizacijama, potvrda je da je Crna Gora pouzdan partner i u visoko-zahtjevnim naučnim i stručnim asocijacijama nadnacionalnog karaktera”, zaključio je Marković na svečanosti.