EBRD OBEZBJEĐUJE

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediće 15 miliona eura za rekonstrukciju i nadogradnju dionice puta između Danilovgrada i Podgorice, kako bi poboljšala povezanost ta dva grada u Crnoj Gori.

Iz EBRD-a je saopšteno da su sredstva dio kredita vrijednog 40 miliona eura koji je obezbijeđen za Upravu za saobraćaj Crne Gore i ta će sredstva učestvovati u troškovima rekonstrukcije 216 kilometara magistralnih puteva u Crnoj Gori.

“Poboljšanje saobraćajne infrastrukture je od ključnog značaja za privlačenje investicija i za dalji ekonomski rast u zemlji. Ovo će takođe doprinijeti sektoru turizma, koji predstavlja ključni dio privrede”, navodi se u saopštenju.

EBRD projekat rehabilitacije će istovremeno uključiti mjere otpornosti na klimatske promjene da bi se izbjegao rizik od erozija, klizišta i poplava. Te mjere uključuju povećanje kapaciteta drenaže, ojačavanje puteva nasipima i posebne nacrte mostova.

Tehničku podršku za ovaj projekat je obezbijedila Italija preko Centralne evropske inicijative (CEI).

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori i do sada je podržao preko 63 projekta sa kumulativni obimom poslovanja od oko 578 miliona eura za investicije u vrijednosti od preko jedne milijarde.

Strategija EBRD za Crnu Goru fokusira na napore da se zemlji pomogne da poboljša konkurentnost privatnog sektora, regionalne integracije i zelenu ekonomiju.

U JAVNIM ZGRADAMA

Ugovor o kreditu za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza III, u vrijednosti od 45 miliona eura, danas je sa predstavnicima njemačke razvojne banke KfW potpisao ministar finansija, Darko Radunović, dok je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić potpisala Ugovor o grantu za isti program u visini od 4,8 miliona eura.

Ugovore su u ime njemačke razvojne banke KfW potpisali Pablo Obrador, direktor KfW za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu i Tursku i Željko Uljarević, šef kancelarije KfW u Podgorici.

Potpisivanju Ugovora je prisustvovao zamjenik ambasadora SR Njemačke u Crnoj Gori, Kistof Breunig.

“Danas smo imali zadovoljstvo da sa ministrom finansija i njemačkom razvojnom bankom potpišemo Ugovor o kreditu i Ugovor o grantu a vezano za treću fazu Projekta energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori. Radi se o 45 miliona eura kredita po veoma povoljnim uslovima: 15 godina ročnosti, od čega 5 godina grejs perioda uz fiksnu kamatnu stopu od 1,06%. Posebno smo zahvalni na donaciji od skoro 5 miliona eura koju je KfW obezbijedio kroz instrument WBIF (Western Balkan Investment Framework) tj. Evropske Unije”, saopštila je Sekulić nakon potpisivanja ugovora.

Ona je istakla da je ovo treća faza i da su kroz prve dvije u prethodnih desetak godina rekonstruisana 33 objekta u oblasti prosvjete i socijalne zaštite.

“Činjenica je da smo u tim objektima ostvarili uštede i do 60% potrošnje i u velikoj mjeri smo podigli komfor za rad i boravak”, kazala je Sekulić.

Direktor KfW-a za energetski sektor za JE i Tursku, Pablo Obrador kaztao je da je ovo velika prilika jer, kako je kazao, oni u cijelom regionu imaju veliki portfolio u oblasti energetske efikasnosti. Međutim, kako je istakao, prva je bila Crna Gora.

“Na Crnoj Gori smo stekli prva velika iskustva, dosta toga zajednički naučili, i vi i mi u implementaciji tako da se radujemo daljim izazovima i daljoj realizaciji ovog programa. Što se KfW-a tiče, mi ćemo i dalje ostati vaš vjerni partner i zahvaljujem se i želim vam mnogo uspjeha“, kazao je Obrador.

ORLANDIĆ NURKOVIĆU

Aerodromi Crne Gore su od početka funkcionisanja uplatili državi Crnoj Gori i opštinama Podgorica i Tivat 82 miliona eura, kazao je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.

Orlandić je odgovorio ministru saobraćaja Osmanu Nurkoviću, koji je juče kritikovao menadžment Aerodroma.

Nurković je juče kazao da se JP Aerodromi Crne Gore ne daju u zakup zato što nema novca za njihov razvoj, već zbog toga što to preduzeće nema kvalitetan menadžment, koji bi znao da njima upravlja i da ga razvija.

“Vjerujem da Vam nije namjera da Vašim izjavama o Aerodromima Crne Gore narušavate imidž ovog preduzeća, posebno u predkoncesionom periodu, za koji se toliko zalažete. Investitori koje očekujete treba da znaju da je ovo snažno i visokoprofitno preduzeće najzdravije i najuspješnije u Vašem resoru. Bez namjere da se upuštam u medijsku raspravu, ali zarad javnosti, ukazaću na rezultate koje je postigao „menadžment bez vrlina”, poručio je Orlandić u odgovoru.

On ističe da je u odnosu na 2016. godinu 800.000 putnika više, a profit udvostručen u odnosu na 2017. godinu i iznosi 10 miliona eura prije oporezivanja.

Na tivatskom aerodromu ljetos je počeo sa radom Terminal 2, kroz koji prolazi toliko putnika da će, kako navodi Orlandić, višemilionska investicija biti isplaćena u narednoj godini.

“Ističem da ćemo na inicijativu ovog menadžmenta napokon riješiti četrdesetogodišnje pitanje noćnih letova na Aerodromu Tivat – nadamo se uspješno”, naveo je Orlandić.

Uspjeli su, kaže Orlandić, da ispregovaraju i uvedu 35 novih linija, što je od ogromnog značaja za razvoj turizma ove države, ali i društva uopšte.

“Neki od giganata avio industrije u svijetu posluju s crnogorskim aerodromima, poput Lufthansa-e, Turkish Airlines-a, Austrian Airlines-a, LOT-a, kao i tri najveće low cost kompanije u Evropi: Ryanair, Wizzair i Easyjet”, ističe Orlandić.

Podsjetića, da Odbor direktora ACG bira i razrješava Vlada Crne Gore, na predlog ministra, dakle Nurkovića lično.

“Pored najvažnijih odluka koje ove tijelo donosi, Odbor bira i razrješava izvršnog direktora i ja lično vjerujem da su članovi Odbora direktora zajedno sa izvršnim menadžmentom opravdali povjerenje koje nam je ukazala ova Vlada. Na kraju, naša je želja da uz iskrenu saradnju budemo kompanija koja ostvaruje rekorde, podiže nivo usluge i broj putnika, uzdiže Crnu Goru kao turističku destinaciju, uredno plaća poreze i doprinose iz sopstvenog poslovanja, a ne na račun građana”, zaključio je Orlandić.