LONDONSKI INSTITUT

Crna Gora je medu zemljama Zapadnog Balkana najbolje rangirana po pitanju napretka u opstem prosperitetu, pokazuje istrazivanje Instituta Legatum iz Londona.

Zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih 10 godina, ostvarile su napredak u opstem prosperitetu, ali uglavnom zaostaju po pitanju napretka u licnim slobodama, drustvenoj koheziji i zivotnoj sredini, pokazuje godisnji Indeks prosperiteta londonskog instituta.

Crna Gora koja je na 50. mjestu je napredovala, jer je prosle godine bila na 51, a prije 10. godina na 52. Po pojedinacnim kriterijumima najbolje je plasirana po pitanju Sigurnosti i bezbjednosti (46), Investicionog okruzenja (49) i Upravljanja (50). Po kriterijumu Licnih sloboda je na 55. mjestu, Drustvenog kapitala na 73, Ekonomskom kvalitetu na 80, Zdravlja na 91, a Prirodnog okruzenja na 105. mjestu.

na toj ljestvici slijedi Srbija na 52. mjestu, Sjeverna Makedonija na 54, Albanija na 65 i BiH na 70. mjestu. Kosovo je, prema navodima Instituta Legatum, medu zemljama koje nijesu ukljucene u Indeks prosperiteta zbog nedovoljnog pristupa podacima.

Kao i vecinom u istocnoj Evropi i zemlje Zapadnog Balkana su u Indeksu prosperiteta losije rangirane po pitanju licnih sloboda, drustvenog kapitala i prirodne okoline. Drustveni kapital mjeri koliko je neko drustvo kohezivno u smislu povjerenja, postovanja i pomaganja medu njegovim clanovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.

Albanija i Srbija su medu zemljama koje su imala najveca poboljsanja u posljednjih pet godina. U posljednjih pet godina, Srbija se pomjerila za 13 mjesta na listi, a Albanija za osam.

U proteklih 10 godine sve istocnoevropske zemlje su, prema Institutu Legatum, zabiljezile poboljsanje pristupa trzistu i trzisne infrastrukture, kao i u uslovima zivljenja. Takode, drustveni kapital, koji je generalno bio slab u istocnoj Evropi, poboljsao se u 17 od 23 drzava regiona, pri cemu je BiH imala najvece poboljsanje.

S druge strane, licne slobode u istocnoj Evropi su pogorsane vise nego u bilo kom regionu, sa samo osam od 23 zemlje koje su imale poboljsanje od 2009. Madarska je zabiljezila najvece pogorsanje od svih zemlja, znacajano smanjujuci slobode okupljanja, udruzivanja i govora.

Prvih deset zemalja po Indeksu prosperiteta su Danska, Norveska, Svajcarska, Svedska, Finska, Holandija, Novi Zeland, Njemacka, Luksemburg i Island. Te zemlje su bile u vrhu i prije 10 godina, mada je u meduvremenu Velika Britanija usla u prvih 10, ali i ispala.

Posljednjih 10 u svijetu su Sudan, Burundi, Eritreja, Somalija, Demokratska Republika Kongo, Avganistan, Cad, Centralno Africka Republika, Jemen i Juzni Sudan.

Prema Institutu Legatum koji za sebe navodi da je posvecen iskorenjivanju siromastva i ostvarivanju prosperiteta jacanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih drustava i osnazivanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvacenih indeksom, 148 drzava – u kojima zivi 88 odsto svjetske populacije – imalo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.

Licne slobode su se pogorsane u posljednjoj deceniji u svim regionima osim u zapadnoj Evropi i Latinskoj Americi. Kvalitet upravljanja je pao, s najgorim pogorsanjima u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

Ljudi su tolerantniji prema drugim drustvenim grupama, posebno prema LGBT zajednici, pri cemu stanovnici 111 zemalja pokazuju vecu toleranciju nego prije jedne decenije, ukazuje izvjestaj Instituta Legatum. Medutim, sloboda govora, okupljanja i udruzivanja je ogranicenija sirom svijeta u proteklih 10 godina, sa pogorsanjem u 122 zemlje.

SAD je jedna od 19 zemalja u kojima je doslo do pogorsanja u prosperitetu od 2009, prije svega, usljed opadanja mentalnog i fizickog zdravlja, kao i povecanja gojaznosti stanovnistva.

Kina je za osam pozicija bolja u odnosu na 2009, usljed poboljsanja uslova za preduzetnistvo i uslova zivljenja. Procenat onih koji zive u apsolutnom siromastvu je, istice se u izvjestaju, dramaticno smanjen sa 19 odsto stanovnistva u 2009. na manje od jedan odsto ove godine. Na losu poziciju Kine utice i to sto je 159. mjestu po licnim slobodama i 147. mjestu po prirodnom okruzenju.

NUHODZIC POZVAO

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic rekao je da bi drzavni organi, NVO, mediji i gradani zajedno trebalo da ohrabre zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje.

“Svi zajedno – drzavni organi, NVO, mediji i gradani – treba da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Odgovornost je na svima nama – da prijavimo nasilnike i da podrzimo zene u borbi protiv nasilja”, navodi se na Tviter nalogu MUP-a.

Zajednickim snagama, kako je rekao, trebalo bi da pokazemo da ni drzava ni drustvo nece zastititi onoga ko cini nasilje, vec da ce jos odlucnije osuditi svaki vid nasilja i jos ostrije kaznjavati svakog nasilnika.

KOMUNIKOLOG POJASNJAVA

Komunikolog i psihioloski savjetnik Miroslav Knezevic kazao je da do sve cescih razvoda brakova dolazi jer se ljudi ne trude da poprave medusobne odnose .

Podsjecamo, nedavna statistika pokazala je da je u 2018. godini na svaka cetiri sklopljena braka – jedan bio razveden.

“Ljudi ulaze u brak zbog interesea – bilo da su pitanju emotivni, ekonomski, neki nagonski… Zivimo u vremenu gdje se ti interesi mogu ostvariti van braka, a brak nosi obaveze, onda postaje jasno zasto je brak u krizi”, rekao je Knezevic u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

On pojasnjava da se tehnosfera prebacila u sociosferu, pa se vise ne popravlja bilo sta.

“Sve sto ne valja mi bacamo. Dolazimo u situaciju da ne popravljamo ni brak. Ne popravljamo ni tehniku, baci se, kupi se nova”, kaze Knezevic.

Govoreci o razlozima braka iz nedavno sprovedenog istrazivanja to su, kako je rekao, nekompatibilni ciljevi partnera, te smetnje od drugih ljudi, ukljucujuci clanove primarne porodice.

Do razvoda braka dolazi i zbog oskudnih resursa.

Vazno je, kako je rekao, da partneri dijele iste vrijednosti, da imaju ista ocekivanja kad su u pitanju partnerske uloge, te dinamika seksualnih odnosa.

Prosjecni razvedeni brak u Crnoj Gori, kaze on, traje 11 godina.