BOING SKINUT SA TRONA

Boing 737 je decenijama bio najprodavaniji avion u istoriji avio-industrije. Medutim, doslo je vrijeme da kompanija Erbas preuzme ovu titulu.

Kriza koja je zahvatila posljednju generaciju Boinga, model 737 Max, kostala je kompaniju prvog mjesta. Vazan je faktor to sto ova kompanija nije primila znacajniju porudzbinu za Boing 737 Max jos od aprila ove godine.

Do kraja oktobra, Boing je zabiljezio 15.136 porudzbina za model 737, ukljucujuci sve generacije aviona. Erbus je, sa druge strane, zabiljezio 15.193 porudzbine za svoj model A320.

U prva dva dana dogadaja “Dubai er sou”, kompanija Erbas je primila od Er Arabije 120 porudzbina za razlicite modele iz A320 serije. Boing je primio 10 porudzbina modela 737 Max, a narucilac je bila firma Sanekspres.

Na vecem dogadaju, u Parizu, Erbas je primio 273 porudzbine za svoj model A320neo. Boing je prodao 200 modela 737 Max.

Erbas je predstavio svoj novi model, A320neo, prije nego sto je Boing prestavio 737Max. Uprkos tome, na kraju prosle godine je Erbas i dalje bio u zaostatku od skoro 400 porudzbina u odnosu na Boing.

Airbus prima porudzbine za modele iz A320 porodice aviona od 1984. godine, skoro 20 godina nakon sto je Boing uveo porodicu 737.

UPRAVA POLICIJE

Netacno je da je policijski sluzbenik platio dio novcane kazne koja je izrecena I.D. zbog isticanja albanske zastave na Kostanjijadi u Krajini, saopstili su danas iz Uprave policije, demantujuci navode albanskog drzavljanina, koji je tvrdio da je “jedan policajac platio dio novcane kazne koja mu je izrecena zbog pocinjenog prekrsaja”.

“Netacno je da je policijski sluzbenik platio dio novcane kazne koja je izrecena za I.D. zbog pocinjenog prekrsaja iz Zakona o javnom redu i miru a koji je pocinio na nacin sto je istakao zastavu Republike Albanije, vec je razmjenio leke za eure kako bi ovo lice platilo izrecenu kaznu,” navodi se u reagovanju Uprave policije.

Oni objasnjavaju da su dva policijska sluzbenika vrsila obezbedenje I.D. u Sudu za prekrsaje Budva – Odjeljenje Bar, te da je sudenje zavrseno u 22h i licu je izrecena novcana kazna u iznosu od 300 eura.

“I.D. je placao dvije trecine kazne, u iznosu od 200 eura i 30 eura na ime sudskih troskova. On je kod sebe posjedovao 180 eura i dio novca u nacionalnoj valuti Republike Albanije, lekama. I.D. je zamolio jednog od policijskih sluzbenika da mu razmjeni leke u eure kako bi platio izrecenu kaznu, sto je on i ucinio i na taj nacin nadomjestio nedostatak novcanih sredstava ovom licu”, navode iz policije.

Nakon prikupljenih obavjestenja o dogadaju obavijesten je drzavni tuzilac u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Baru koja se izjasnio da u radnjama policijskog sluzbenika nema elemenata bica krivicnog djela, saopstili su iz policije.

Spisi predmeta su upuceni Etickom odboru na ocjenu i misljenje da li je u radnjama policijskog sluzbenika bilo elemenata povrede Kodeksa policijske etike, navodi se u saopstenju.

VOLKOV U SLOVENIJI

Dogovoreno ucesce slovenackih srednjoskolaca na Ljetnjem vojnom kampu za mlade u Crnoj Gori.

Generalni direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane, Mihailo Volkov boravi u posjeti Ministarstvu odbrane Republike Slovenije.

Kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane, on se sastao sa v.d. generalnog direktora Direktorata za odbrambenu politiku, Urosem Zorkom, savjetnikom ministra odbrane Bostajnom Seficem i v.d. generalnog direktora Direktorata za odbrambene poslove Bostajnom Pavlinom.

Volkov je, kao su kazali, upoznao domacine sa politikama Ministarstva odbrane iz domena ljudskih resursa, kao i buducim pravcima razvoja u toj oblasti.

Sagovornici su razmijenili iskustva o izazovima po pitanju regrutacije i zadrzavanja kadra, sa posebnim osvrtom na demografska kretanja i njihov uticaj.

Na sastanku je bilo rijeci i o projektima koji su namijenjeni omladinskoj populaciji, kao i o prosirenju saradnje u toj oblasti.

“U tom smislu, sagovornici su dogovorili ucesce slovenackih srednjoskolaca na Ljetnjem vojnom kampu za mlade u Crnoj Gori. Volkov je istakao zadovoljstvo sto ce Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore ugostiti ucenike koji ce okusiti vojnicki zivot na njima primjeren nacin, ali i nadu da ce ponijeti lijepa iskustva iz Crne Gore”, navodi se u saopstenju.

Saradnja po tom pitanju, kako je kazao, samo je jedna u nizu potvrda odlicnih bilateralnih odnosa izmedu zemalja.

U KAMERUNU

U kojoj mjeri novinarski emotivni dozivljaj utice na stvaranje objektivne slike prlikom izvjestavanja, samo je jedno od pitanja koja su u fokusu debate vise od 400 novinara iz 40ak zemalja svijeta u Kamerunu, gdje se odrzava Samit frankofonih novinara, kome prisustvuju i novinari RTCG.

Predsjednik Medunarodnog udruzenja frnakofonih novianra, senegalac Madianbal Dianj naglasava da du novinari vektor napretka svakog drustva, te da uticu na sveukupni razvoj demokratije.

“Udruzenje frankofonih novinara je okvir koji nam pomaze da razmijenimo iskustva, kontakte, ali i da obezbijedimo konstatnu dinamiku kako bismo uticali, kako na medunarodnu zajednicu, tako i na lokalne donosioce odluka da shvate kolika je vaznost medija”, istakao je Dianj.

Da ideja frankofonije ne podrazumjeva samo zemlje koje koriste francuski kao sluzbeni ili zvanicni jezik, potvrduje i ucesce zemalja koje njeguju vrijednosti frankofonije, medu kojima je i Crna Gora, al ii drzave regiona.

“Sto vise jezika razumijete i sto vise ih govorite, to vise kultura znate. Ne mozete govoriti francuski a da niste citali Pola Valerija, kao sto ne mozete govoriti crnogorski ako nijeste bili na Cetinju i nijeste citali Njegosa”, ocijenila je novinarka HRT-a Silvija Luks-Kalodera.

Njena koleginica iz “Politike” Gordana Popovic je ocijenila da na Balkanu ne postoji dovoljno jaka svijest koliko je frankofonija vazna i koliko moze da bude korisna za nase zemlje.

Boravak u kameruni novinari su iskoristili da, pored profesionalnog, pokazu i sportsko umijece. Odmjerili su snage sa seniorima kamerunskog fudbala, nekadasnjim zvijezdama Africkog kupa, medu kojima su i nekadasnja velika imena svejtskog fudbala, poput legendarnog kamerunskog fudbalera Roze Mila.

ARGENTINSKA KNJIZEVNICA

Jelisaveta Stanisic ili Elizabeta Blazova, kako je poznata u Argentini, prvi put je posjetila svoju Crnu Goru i to u 88-oj godini. Poznata argentinska knjizevnica, crnogorskih korijena, uvijek je zeljela da drugi shvate da su kako kaze, Crnogorci posebni, hrabri i cestiti. Zahvaljujuci ocu njegovala je veliku ljubav prema domovini, a kako kaze, zelja je dovela u Crnu Goru, zelja ce je vratiti.