Crna Gora je bila samo usputna tema u najavi velikog jubileja, sukoba Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluke Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima
Od specijalnog izvjestaca “Vijesti”
Veliki spektakl se sprema, veliki incident se dogodio – engleski mediji napunili su pres centar Vemblija na pres konferenciji pred 1.000 mec u istoriji “gordog Albiona”, u kome nece igrati Rahim Sterling, trenutno prva zvijezda tima.
Jasno, Crna Gora je bila samo usputna tema, tek toliko da se konstatuje ko je suparnik u velikom jubileju, dok je u centru paznje bio sukob Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluka Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima.
“Znam da je moja odluka podijelila zemlju, ali kada si lider ili menadzer moras da donosis velike odluke. Samo oni koji znaju detalje znaju i kako je kompleksna odluka je bila ispred mene. Mislim da sam donio ispravnu, znajuci da nece svi biti zadovoljni. Bio sam igrac, moji odnosi sa trenerima su varirali, tako je uvijek u fudbalu, ali prioritet je uvijek isti – tim. I moja odluka je bila u skladu sa tim prioritetom”, kazao je Sautgejt.
Selektor Engleske je priznao da ce Sterling nedostajati.
“Kako nece, on je fantastican igrac u fantasticnoj formi”.
U narednoj recenici je objasnio kakvog ce protivnika imati Crna Gora.
“Izaci ce tim koji moze da uzbudi navijace, koji moze da igra sa mnogo energije, brzine, tehnike. Mi smo najefikasnija ekipa u Evropi i zelimo da nastavimo tako – u visokom ritmu, sa presingom i konstantnim napadima”.
Sautgejt je najavio da ce izvesti izuzetno mlad sastav.
“Odavno razmisljamo o buducnosti. Mislim da ce sastav biti najmladi ikada, takav osjecaj imam, ali vidjecemo… To donosi odredene slabosti, ali i nevjerovatnu snagu u entuzijazmu, energiji, motivaciji… To ce biti super-atraktivan tim”, rekao je Sautgejt.
Mec Engleska – Crna Gora igra se u cetvrtak od 20 i 45.
Veliko interesovanje za projekat ekonomskog drzavljanstva
Premijer Dusko Markovic iskazao je zadovoljstvo uspjehom predstavljanja Crne Gore u Londonu na XIII globalnoj konferenciji o drzavljanstvu rekavsi da je to bila prilika da pred renomiranim poslovnim ljudima iz cijelog svijeta posaljemo poruku da je Crna Gora prestizna investiciona destinacija i pozeljna za ulaganje kapitala.
,,Nema bolje prilike nego da potencijale Crne Gore predstavimo u Londonu, jednom od najvecih biznis centara u svijetu u kojem se srecu biznismeni i sa Istoka i sa Zapada. Veoma sam zadovoljan sto je iskazano veliko interesovanje za nas program i sto ce sasvim sigurno to interesovanje biti pretoceno u konkretne inicijative i u konkretne procedure koje ce doprinijeti razvoju projekata u sektoru turizma i poljoprivrede i na taj nacin podstaci dalji rast nase ekonomije i razvoj” – rekao je on nakon obracanja ucesnicima konferencije.
Kazao je da cemo iz tog programa ne samo podstaci nove investicije vec i obezbijediti dodatni novac za razvoj kapitalne infrastrukture. Kao posebno vazno predsjednik Vlade je istakao cinjenicu da je nas model, koji smo promovisali, jedinstven i da zahvaljujuci angazovanju kvalitetnih agencija za marketing i za bezbjednosne provjere nema mogucnosti kompromitacije projekta.
,,Ovdje su se svi uvjerili da je nas program jedinstven da to nije prodaja nekretnina i imovine radi brzog priliva nova u budzet vec radi priliva novca na duze staze u budzet, da smo obezbijedili transparentnost i zakonitost i sigurnost ulaganja” zakljucio je Markovic.
Juve planira kupovinu u januaru: Paratici krece po Vilijana i Kumbulu
Kumbula je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran
Vezista Celsija, Vilijan i stoper Verone, Maras Kumbula zelje su Juventusa u zimskom prelaznom roku.
Vilijanu ugovor sa Celsijem istice sljedeceg ljeta i “Korijere delo Sport” pise da ce sportski direktor Juvea, Fabio Paratici u januaru pokusati da dovede Brazilca po nizoj cijeni.
Vilijan je prosle godine saradivao sa sadasnjim trenerom Juventusa, Sarijem u Celsiju. Prije Celsija igrao je za Sahtjor, a upravo je trener ukrajinskog kluba Mircea Lucesku juce izjavio da bi Vilijan bio idealno rjesenje za Juventus.
Osim Vilijana, Juve u januaru krece i po mladog defanzivca Verone, Marasa Kumbulu. Albanski reprezentativac je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran.
Juventus trenutno ima dosta opcija na stoperskoj poziciji – osim Matijasa de Lihta, tu su i Leonardo Bonuci, Danijele Rugani, Merih Demiral i povrijedeni Dordo Kjelini, pa bi dolazak Kumbule dodatno pojacao konkurenciju u zadnjoj liniji.
Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.
“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.
Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.
Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.
Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika
Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.
“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.
Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.
“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.
Lekic(Foto: Ministarstvo prosvjete)
Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.
“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.
Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.
“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.
“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.
Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova
Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.
“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.
Kaluderovic(Foto: Savo Prelevic)
Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.
“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.
Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati
Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.
“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.
Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.
“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.
Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.
“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.
Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.
“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.
Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.
“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen
U Crnoj Gori ce u cetvrtak biti promjenljivo oblacno, uglavnom u juznim i centralnim predjelima mjestimicno kisa, prvenstveno tokom prvog dijela dana.
Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju, ponegdje kratkotrajno pojacan, juznih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najvisa dnevna od 9 do 21 stepen.
Podgorica: Promjenljivo oblacno uz uslove za kisu, prvenstveno tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najvisa dnevna oko 16 stepeni.
Predsjednik Skupstine Ivan Brajovic saopstio je da je informisan da je Specijalno drzavno tuzilastvo formiralo spise predmeta, te da je u toku izvidaj povodom navoda koji su juce iznijeti na sjednici Skupstine. Istakao je da vjeruje drzavnim organima i da je spreman da saraduje kako bi se sto brze utvrdila puna istina o tom slucaju.
“Licno sam uvjeren da sam sve radio u skladu sa zakonom, i sa punim povjerenjem u nepristrasan rad drzavnih organa, stojim na raspolaganju i iskazujem spremnost za saradnju sa ciljem sto brzeg utvrdivanja i objelodanjivanja pune istine o ovom slucaju”, naveo je Brajovic.
“Ocekujem da ce time biti stavljena tacka na politicke manipulacije i zloupotrebu javnog medijskog prostora”, naveo je on.
Poslanik SDP-a Rasko Konjevic juce je u Skupstini kazao da je predsjedniku parlamenta Ivanu Brajovicu, “zbog politickih veza” Dusko Knezevic otpisao dug od najmanje 50.000 eura sa rivolving kartice”.
Australijski zvanicnici naredili su hitnu evakuaciju nekoliko oblasti, ukljucujuci glavnu turisticku destinaciju, dok se vatrogasci bore sa vise od 150 pozara.
Upozorenje “hitna evakuacija” najviseg sedmog nivoa, izdato je za sedam podrucja, medu kojima je priobalno odmaraliste Nusa, 150 kilometara sjeverno od glavnog grada drzave Kvinslend, Brizbejna.
Vatrogasna sluzba te drzave saopstila je da su uslovi veoma opasni i da vatrogasci mozda uskoro nece moci za zaustave sirenje pozara, zbog cega bi zivoti mogli da budu ugrozeni, prenosi Rojters.
Sirenju pozara pogoduju ekstremno susni vremenski uslovi u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu, gdje u nekim djelovima kisa nije pala tri godine.
U Sidneju gdje zivi pet miliona ljudi, nadlezni apeluju na gradane da ne izlaze napolje, jer je grad prekrio “rizican” dim.
Oko 600 skola i koledza sirom zemlje je zatvoreno.
U BIH je uhapseno nekoliko osumnjicenih za nezakonito izdavanje fakultetskih i srednjoskolskih diploma.
U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata na 12 mjesta na podrucju Bihaca, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istocnog Sarajeva, objavili su sarajevski mediji.
Agencija za istragu i zastitu BiH (SIPA) je saopstila da je akcija nazvana “Pero” pokrenuta zbog postojanja osnovane sumnje da su osumnjicene osobe pocinile krivicna djela organizovani kriminal, zloupotreba sluzbenog polozaja i ovlascenja, primanja mita i pranja novca.
Akcija se sprovodi po naredbama Kantonalnog tuzilastva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihac.
U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).
Danilovgrad, Plav i Andrijevica obilježili su Dan Evrope nizom aktivnosti koje su pokazale da evropske vrijednosti nijesu apstraktne niti daleke, već prisutne u svakodnevnom životu zajednice.
Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Skupština Crne Gore nedavno je usvojila veliku odluku kojom su stvorene pretpostavke da u Crnu Goru dođu investicije vrijedne više milijardi evra, a posebno u oblasti turizma, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na međunarodnoj konferenciji Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS).
Na današnji dan, 5. maja 1944. godine, savezničke snage su bombarderima B-24 "Osloboditelj" izvele jedno od najrazornijih bombardovanja nad Podgoricom, u sklopu šire strategije slabljenja nacističke okupacije na Balkanu.
“Jedinica je na osnovu zaključka tadašnje većinske vlade Demokratske partije socijalista formirana aprila 2015. godine donošenjem rješenja ministra saobraćaja i pomorstva, Ivana Brajovića, i za rad je direktno odgovorna ministru”, navodi se u saopštenju
"Ignosrisanje istorijskih činjenica i pokušaj revidiranja onoga što je nedvosmisleno utvrđeno je uvreda za žrtve i njihove porodice, ali i nastojanje da se vrši manipulativno političko djelovanje koje nikako ne bi trebalo da bude kompatibilno sa tekovinama i vrijednostima današnje Crne Gore", istakao je Mujević
Službenici saobraćajne policije su, kako se navodi, izdali 2.133 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 241 prekršajnu prijavu i privremeno oduzeli 36 pari registarskih oznaka
Predrag Vujović kaže da su propagandne kampanje jedini model komunikacije koji premijer primjenjuje, navodeći da je neprofesionalni odnos prema informisanju javnosti jedna od karakateristika Spajićeve Vlade
Vasilije Čarapić na sjednici parlamenta priznao da je bilo “šumova u komunikaciji”, te da su za to djelimično odgovorni ljudi iz Vlade koji su išli u Ulcinj da predstave sporazume lokalnoj vlasti
“Takav ekonomski, infrastrukturni i investicioni impuls ova zemlja nije imala u svojoj istoriji. Naša Vlada je dobila snažnu podršku u Skupštini, a i lično sam dao snažnu podršku tom poduhvatu znajući da će veliku korist imati većina lokalnih zajednica u Crnoj Gori“, rekao je Mandić
Ni ove turističke sezone, potraga za dobrim radnikom nije bila jednostavna, iako su, kaže ugostitelj Emin Bećović, uslovi koje nude ugostitelji - pristojni
Skupština Crne Gore nedavno je usvojila veliku odluku kojom su stvorene pretpostavke da u Crnu Goru dođu investicije vrijedne više milijardi evra, a posebno u oblasti turizma, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na međunarodnoj konferenciji Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS).
Predsjednik Opštine Nikšić i nosilac liste "Za budućnost Nikšića" Marko Kovačević kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u zakonskom roku. On je novinarima u Nikšiću rekao da neće izlaziti u javnost ni sa kakvim licitiranjem do konačnog dogovora.
Socijalistička narodna partija (SNP) uskoro će birati rukovodstvo. Već je izvjesno da će kandidat za lidera biti aktuelni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, a za istu poziciju najvjerovatnije će se ponovo, po treći put, boriti i sadašnji lider partije i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori najoštrije osuđuje pokušaj istorijskog revizionizma kojim se pokušava od saradnika nacista i ratnog zločinca Pavla Đurišića pokušava napraviti heroj, poručili su u saopštenju.
Za Građanski pokret URA apsolutno su nepihvatljive izjave kojima se veličaju ličnosti poput Pavla Đurišića i mitropolita Lipovca. Takve izjave predstavljaju pokušaj revizije istorije i negaciju antifašističke borbe koja je temelj savremene Crne Gore i mi ih oštro osuđujemo, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Koncept koji je nedavno stigao u Skupštinu, a koji podrazumijeva održavanje lokalnih izbora u jednom danu i direktan izbor predsjednika opština, dobra je ideja, ocjenjuju analitičari. Poručuju da bi se vlast na taj način približila građanima i izbjegle konstantne izborne kampanje. Sumnjaju, međutim, da će ideju biti lako sprovesti u djelo.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) Nikšić su saopštili da je u toku predizborne kampanje u tom gradu, parlamentarna opozicija vodila prljavu kampanju protiv PES-a, najavljivala rušenje Vlade, a danas ih pozivaju na saradnju.
Nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić, izjavio je da je, kako kaže, izgleda nosiocu liste PES-a u Nikšiću, doktoru Zoranu Mrkiću, ‘prijateljska kafica’ s Markom Kovačevićem "ozbiljno udarila u glavu".
Današnje saopštenje nosioca liste PES-a, Zorana Mrkića, u kojem nemušto pravda izvjesnu koaliciju sa nacionalistom Markom Kovačevićem, samo je nastavak sluganskog i poniznog odnosa ovog pokreta prema Andriji Mandiću i ostalim sljedbenicima nazadne nacionalističke ideologije koja uništava Crnu Goru iz dana u dan, poručili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta Pavle Đurišić za Joanikija je heroj, poručio je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).
Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.
Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.
Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.
Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.
Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.
Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
