DOBITNIK JOVICA ACIN

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic urucice veceras Njegosevu nagradu, najznacajniju drzavnu nagradu medunarodnog karaktera.

Nagrada se dodjeljuje za stvaralastvo autora knjizevnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne dvije godine na nekom od juznoslovenskih jezika.

Nagrada se urucuje na dan Njegosevog rodenja, a ovogodisnji laureat je knjizevnik Jovica Acin za roman “Srodnici”, objavljen 2017. godine u izdanju Lagune.

KILIBARDA SAOPSTILA

Evropska unija (EU) je opredijeljena da Crna Gora po ulasku u evropsku zajednicu zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja i u narednom periodu trebalo bi da predlozi rjesenje za to pitanje, saopstila je Vijestima sefica radne grupe za Poglavlje 17, Milica Kilibarda.

Crna Gora je u junu prosle godine otvorila pregovaracko poglavlje 17 – ekonomska i monetarna unija, nakon cega je dobila pet mjerila koja mora da ispuni.

Posljednja obaveza u dijelu glasi da se Crna Gora saglasila sa rjesenjem koje je izradila EU u pogledu nacina primjene okvira EU za usvajanje eura.

Kilibarda je kazala da su u novembru prosle godine predstavnici EK naveli da je posljednje mjerilo “neuobicajeno zbog specificne situacije sa Crnom Gorom koja je prva zemlja koja je usvojila euro prije pristupanja EU i ispunjenja kriterijuma konvergencije”.

Evropska komisija u svojim izvjestajima navodi da je Crna Gora jednostrano uvela euro 2002. godine. To je uradeno uz precutnu saglasnost evropskih zvanicnika.

Prema evropskim pravilima, da bi jedna zemlja mogla da koristi euro kao svoju valutu, mora da bude clanica EU i da postuje kljucne kriterijume iz Mstrihtskog ugovora koji podrazumijevaju budzetski deficit od tri odsto i javni dug do 60 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP).

Deficit i javni dug Crne Gore nijesu u zakonskim okvirima. Prema podacima Drzavne revizorske institucije (DRI), gotovinski deficit na kraju prosle godine iznosio je 3,78 odsto, a javni dug 70,09 odsto BDP-a.

“To mjerilo predstavlja izazov EU u iznalazenju rjesenja i ono je ostavljeno za naredni period. Ono sto smatramo bitnim je da je jasna opredijeljenost EU i Crne Gore po pitanju koriscenja eura kao zakonskog sredstva placanja u Crnoj Gori. U svim dokumentima Evrospke komisije koji se odnose na Poglavlje 17 istice se specificnost Crne Gore po pitanju koriscenja eura i naglasava da se ono u potpunosti razlikuje od clanstva u eurozoni”, rekla je Kilibarda.

Ona je dodala da se u svim dokumentima navodi i da Crna Gora zeli da zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja, ali i da razumije da pristupanje EU ne podrazumijeva i pristupanje eurozoni i eurosistemu.

CESTITKA DUKANOVICA

Prijestono Cetinje je bilo i ostalo simbol naseg drzavotvornog bica kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, sto je osnazeno velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifasisticke borbe, ocijenio je predsjednik Milo Dukanovic u cestitki povodom Dana Prijestonice.

“Prijestono Cetinje je bilo i ostalo simbol naseg drzavotvornog bica kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, sto je osnazeno velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifasisticke borbe u kojoj je obnovljeno ime crnogorsko i obezbijedena ravnopravna pozicija u zajednici jugoslovenskih naroda. Cetinje, grad heroj, sa svojim ljudima, ima u tome svoje posebno mjesto i ulogu”, saopstio je Dukanovic.

Danasnje generacije u Crnoj Gori, ponosne na svoje slavne pretke, i na to sto su u vrijeme krvave jugoslovenske drame sacuvali mir u svojoj kuci, imaju privilegiju da, kako je rekao, uzivaju plodove mirne obnove crnogorske nezavisnosti, svestranog progresa zemlje, njenog clanstva u NATO-u i procesa priblizavanja EU.

“To nam omogucava da se predanije posvetimo i daljem razvoju Prijestonice, boljoj valorizaciji istorijskog i kulturnog nasljeda, osavremenjavanju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta, kako bi Cetinje brze poprimalo obrise modernog evropskog grada. Uvjeren sam da ce se takav trend, uz saradnju lokalne uprave i Vlade, nastaviti u godinama pred nama, zasta je pretpostavka realizacija dosadasnjih kapitalnih projekata, kao i kvalitetni planovi i raspoloziva sredstva za njihovu realizaciju”, istice Dukanovic.

UPRKOS NEDOSTATKU KVORUMA

Bolivijska senatorka Zanin Anjez juce se proglasila privremenom predsjednicom Bolivije, uprkos nedostatku kvoruma u Senatu tokom glasanja za njeno imenovanje, koje su bojkotovali zastupnici ljevicarske stranke bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Morales je prethodno napustio zemlju i juce doputovao u Meksiko, koji mu je dodijelio politicki azil.

Morales, kao i potpredsjednik Bolivije, podnijeli su ostavke prije tri dana suoceni s pritiscima i protestima zbog optuzbi za prevaru na izborima 20. oktobra, na kojima je Morales uvjerljivo pobijedio.

Nakon dolaska u Meksiko, Morales je porucio da nece odustati od politicke borbe.

Privremena predsjednica treba da raspise predsjednicke izbore u roku od 90 dana nakon ostavke predsjednika drzave, u skladu s ustavom.

AVGANISTAN

Najmanje sedam osoba je danas poginulo a 10 je povrijedeno u eksploziji u Kabulu, rekao je portparol avganistanskog ministarstva unutrasnjih poslova.

On je naveo da je do eksplozije doslo nedaleko od tog ministarstva, kada je kombi napunjen eksplozivom detoniran ispred strane firme za obezbjedenje, kao i da su medju povrijedenima cetiri strana drzavljanina, ali nije iznio njihovu nacionalnost.

Jedan izvor iz avganistanskog MUP-a je ranije rekao da je meta bio konvoj vladinih vozila.

Jos uvijek niko nije preuzeo odgovornost za napad.

Do napada je doslo dan nakon sto je predsjednik Avganistana Asraf Gani objavio da ce trojica visoko rangiranih talibana biti oslobodena u zamjenu za pustanje dva strana profesora koje talibani drze kao taoce od 2016.

Jedan od oslobodenih talibana je sin osnivaca takozvane “Hakani mreze”, znacajnog ogranka talibanske pobune i izvrsioca brojnih napada na avganistanske snage i njihove NATO saveznike.

RABRENOVIC SMATRA

Potrosaci u Crnoj Gori nijesu dovoljno aktivni, a bez njihove aktivnije uloge ne mozemo imati dobar nivo zastite potrosackih prava, kazao je Jovo Rabrenovic iz Ministarstva ekonomije.

Podsjecamo, istrazivanje Ministarstva ekonomije pokazalo je da crnogorski potrosaci bolje poznaju potrosacka prava i Zakon o zastiti potrosaca nego prije deset godina, ali da vecina njih ne trazi zastitu tih prava.

Rabrenovic je, gostujuci u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) rekao da ce se u narednom periodu fokusirati na neaktivnost potrosaca i slab procenat podnosenja prigovora.

Najavio je i mobilnu aplikaciju, putem koje ce potrosaci u Crnoj Gori jednostavnim korakom moci da prijavi krsenje prava.
“Drugi korak je izrada sajta zastite potrosaca i nadam se da ce do kraja godine biti u upotrebi”, najavio je Rabrenovic.

Nada Durdic, glavna trzisna inspektora kazala je da su sve inspekcije ukljucene u nadzor zastite prava potrosaca u Crnoj Gori.

“Aktivno postupamo po zalbama potrosaca, kojih je ne mali broj”, istakla je Durdic.

Govoreci o podacima iz 2018-e godine koji se odnose na bezbjednost proizvoda, Durdic je rekla da su imali vise od 5.900 kontrola.

“U ovoj godini za prvih deset mjeseci imamo 3.229 kontrola. U ovim kontrolima pronadeno je opasnih proizvoda – 210 vrste raznnih roba,u kolicini od preko 5.192 komada”, rekla je Durdic.

Ekspert Matjaz Logar kazao je da ovakva slika, kad je u pitanju zastita potrosaca, nije specifikum Crne Gore.

“Potrosaci su, kaze, po prirodi takvi da se pocinju brinuti za svoja prava kad se utvrdi da nesto nije u redu.

“To nije nista novo, Crna Gora nije izuzetak. Slicni rezultati mogu se dobiti i u drcavama clanicam Evropske unije”, rekao je Logar.

Crna Gora je, kaze, napravila izuzetan napredak kad je u pitanju zastita potrosaca.

STRADALO 130 LJUDI

Navrsavaju se cetiri godine od teroristickih napada u Parizu, gdje je 13. novembra 2015. u nekoliko simutalnih napada poginulo 130 osoba, i vise od 400 povrijedeno.

Gradonacelnica Pariza An Idalgo ce danas sa clanovima vlade tokom dana obilaziti mjesta napada gdje ce polozili vijence uz minut cutanja.

Komemoraciji i obilasku mjesta napada ce se pridruziti razne politicke licnosti, gradski odbornici i ministri. Prosle godine su bili prisutni bivsi francuski predsjednik Fransoa Oland i bivsi ministar unutrasnjih poslova Bernar Kaznev, koji su bili na vlasti za vrijeme napada.

Francuski mediji uoci godisnjice najvise pominju prezivjele u napadima i istrage koje su pokrenute, uz ocjenu da je to najveci napad na tlu Francuske od Drugog svjetskog rata.

Tri bombasa samoubice digli su se u vazduh simultano, prvi u blizini fudbalskog stadiona za vrijeme utakmice, drugi ispred koncertne hale Bataklan za vrijeme koncerta i treci ispred mjesta gdje se nalazi nekoliko restorana.

Najvise zrtava, 90, bilo u Bataklanu.

Taj napad se dogodio deset mjeseci poslije teroristickog napada na redakciju francuskog satiricnog nedeljnika Sarli ebdo i jevrejsku prodavnicu u pariskom predgradu.

Redakcija Sarli ebdoa, koji je nastavio sa satirom i kritikom drustva insistirajuci da nema tabue, nalazi se sada na nepoznatoj lokaciji koja je stalno pod policijskim obezbijedenjem.

Odgovornost za sve napade je tada preuzela Islamska drzava.

Zbog tih napada je 2015. uvedeno vanredno stanje sto je izuzetna rijetka mjera u Francuskoj, koja je prvi put uvedena 1955. godine na pocetku rata za nezavisnost Alzira i kasnije samo jednom, tokom nereda u predgradima francuskih gradova 2005. godine.

VISI SUD POTVRDIO

Visi sud potvrdio je presudu Osnovnog suda u Niksicu kojom je voda “varvara” Aleksandar Caka Ivanovic osuden na godinu dana zatvora, kazala je Dnevnim novinama savjetnica za odnose sa javnoscu ovog suda Aida Muzurovic.

Ovu presudu donijela je sutkinja niksickog Osnovnog suda Vesna Kovacevic i proglasila ga krivim zbog krivicnog djela napad na sluzbeno lice u vrsenju sluzbene duznosti.

Tuzilastvo je prehodno odustalo od optuzbi da je Ivanovic policajcu Ljubisi Vukovicu nanio tjelesnu povredu, imajuci u vidu vjestacenje koje je pokazalo da policajac Vukovic nije dobio cak ni laku tjelesnu povredu.

Ivanovicev branilac advokat Srdan Ljeskovic kazao je Dnevnim novinama da je za ovu informaciju saznao iz medija.

“Cinjenicno stanje prilikom donosenja pobijane presude pogresno je utvrdeno, zbog cega je prvostepeni sud suvoparno, pravno ‘nemilosrdno’ i donio pobijanu presudu. Naime, pobijana presuda donesena je na osnovu saslusanih ostecenih lica – pripadnika policije, uvidom u video zapise i fotografije sacinjene od strane policijskih sluzbenika Uprave policije CB Niksic uz odbijanje za provodenje bilo kojeg predlozenog dokaza na strani okrivljenog, a koji bi mu eventualno isao u korist, narocito nakon provedenog vjestacenja od strane vjestaka medicinske struke dr Miodraga Soca”, pise u zalbi advokata Srdana Ljeskovica.

Podsjetimo, nakon utakmice Sutjeska – Buducnost, 3. aprila, doslo je do sukoba policije i navijaca. Ivanovic je osuden za napad na sluzbeno lice, ali je u incidentu i sam dobio batine, ali jos nije utvrdeno od koga.

Voda “varvara” se od 5. aprila nalazi u pritvoru, a povodom njegovog slucaja vodi se i drugi spor u kome je Ivanovic osteceni.

KRAJEM MJESECA

Izgradnja kruznog toka kod Katolicke crkve u Tuzima pocece krajem ovog mjeseca. Na ovoj raskrsnici razdvajaju se put ka Bozaju, Mataguzima, Hotima i ulice u centru naselja.

Opstina Tuzi prijavila je radove kod Ministarstva odrzivog razvoja i turizma i cekaju 15 dana da odgovore, nakon cega pocinju radovi.

“Sto se tice dokumentacije i svih saglasnosti sve je rijeseno. Posao je na tenderu dobila firma Vukotic trejd. Sa njima smo imali sastanak i sve je dogovoreno oko pocetka radova. Razgovarali smo i o tome da ce dio ulice morati biti zatvoren za saobracaj dok traju radovi, ali cemo gradanima obezbijediti alternativne prilaze. Necemo zatvarati glavni put nego neku od sporednih ulica”, navodi za Dan Ljeka Ivezaj, sekretar za planiranje i uredenje prostora Opstine Tuzi.

Kako Ivezaj kaze, vjerovatno ce biti otvoren parking kod Doma zdravlja, sto ce predstavljati neku alternativu.

“Sve to mora da saceka skicu koju mi salju na odobrenje na cemo znati detalje i na vrijeme informisati gradane o promjeni rezima saobracaja u centru”, rekao je Ivezaj.

Ljeka Ivezaj je istakao da ce kruzni tok zadovoljavati sve standarde gradnje takvog objekta.

“Ovo je tranzitni put na smo morali misliti i o tome da nesmetano mogu da saobracaju kamioni i teretnjaci. Projekat je radio Civil inzinjering, a dobijena je i saglasnost od Uprave za saobracaj. Vrijednost investicije je preko 300.000 eura samo za kruzni tok koji ce se finansirati iz budzeta Glavnog grada”, navodi Ljeka Ivezaj.

ZARADE ZA OKTOBAR

Skupstina Crne Gore za oktobarske neto zarade poslanika izdvojila je oko 130 hiljada eura, od cega je gotovo 15 hiljada isplaceno poslanicima koji bojkotuju parlament.

Pobjeda pise da je Klub Demokrata, koji ne dolazi na plenarna zasijedanja, ukupno dobio 9.620 eura, od cega je zarada Alekse Becica 1.423 eura, Borisa Bogdanovica 1.446, a clanova Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Moma Koprivice i Danila Saranovica – 1391, odnosno 1.410 eura.

Dritan Abazovic iz Ure, koji takode bojkotuje Skupstinu, primio je oktobarsku zaradu od 1.446 eura, navodi list, dok je plata Srdana Milica i Danijele Pavicevic iz SNP-a – 1.640, odnosno 1.912 eura.

Milic i Pavicevic prekinuli su bojkot Skupstine krajem oktobra.

Po visini zarade prednjaci predsjednik parlamenta Ivan Brajovic, koji je u oktobru primio 2.277 eura. Odmah iza njega je potpredsjednik Branimir Gvozdenovic sa zaradom od 2.067 eura. Ne zaostaju mnogo ni Branko Cavor i Jovanka Lalicic iz DPS-a, koji su u oktobru primili 2.060, odnosno 2.010 eura. Vise od 1.900 eura od poslanika DPS-a primili su Marija Catovic i Petar Ivanovic.

Plata potpredsjednika Skupstine Gencija Nimanbegua u oktobru bila je 1.848 eura. Od opozicionih poslanika po visini zarade prednjace nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic (1.859) i Branko Radulovic (1.850) iz DF-a.

Nedzad Dresevic i Ervin Ibrahimovic iz BS primili su vise od 1.500 eura, Adrijan Vuksanovic iz HGI zaradio je u oktobru 1.714 eura. Draginja Vuksanovic- Stankovic, predsjednica SDP-a, prima razliku u zaradi, pa joj je iz skupstinskog budzeta isplaceno svega 325 eura, dok je zarada pocasnog predsjednika te stranke Ranka Krivokapica u oktobru bila 1.719 eura. Boris Mugosa iz SD-a primio je 1.793 eura, a Andrija Popovic iz LP 1.640 eura.

Oktobarska zarada generalnog sekretara Skupstine Aleksandra Jovicevica ovoga mjeseca nije objavljena na sajtu. Njegove pomocnice, Jelena Radonjic i Natasa Komnenic, primile su u oktobru 1.066, odsnosno 1.463 eura.

Savjetnici predsjednika Skupstine, kojih je sedam, ukupno su primili 10.195 eura. Obradu Nenezicu, bivsem savjetniku Brajovica koji ostvaruje pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, isplaceno je 1.249 eura. Dva savjetnika potpredsjednika Skupstine Nimanbegua primili su u oktobru ukupno oko 2.000 eura.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).