Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NATO

Crnogorski parlament na danasnji dan, prije godinu, na Cetinju je usvojio Zakon o potvrdivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbijedeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Ostvarenim u minuloj godini, zadovoljni u Alijansi. To u Crnoj Gori vlast i opozicija razlicito tumace. Gradani ce benefite osjetiti kroz desetak godina, porucuju iz civilnog sektora.

Ucinak 29. clanice Alijanse, godinu kasnije, pozdravlja i generalni sekretar Jens Stoltenberg.

“Crna Gora doprinosi miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ucestvuje u medunarodnim misijama, povecace broj vojnika u Avganistanu. Takode, Vasa zemlja ima jasan plan da za clanstvo izdvaja dva odsto BDP-a”, kazao je Stoltenberg.

Zadovoljni su i u vladajucoj koaliciji.

Predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Obrad Miso Stanisic istice da se Crna Gora pokazala kao ozbiljan i pouzdan partner NATO-a.

“Mi cemo uspjeti da sacuvamo svoj suverenitet i teritorijalni integritet, kako bi kako bi rasprsili iluzije svima onima koji uvijek Crnu Goru vide u sastavu nekih drugih veliko-drzavnih projekata. Ja mislim da je ta prica zavrsena zauvijek”, uvjeren je Stanisic.

Lider Socijalisticke narodne partije (SNP) Vladimir Jokovic istice da je ta prica zavrsena, ali ne voljom gradana.

“Po ispitivanju javnog mnjenja, donesen je u Skupstini, nelegitiman cin. Trebalo je raspisati referendum”, smatra Jokovic.

Stanisic porucuje da su benefiti nesporni i vidljivi.

“Proslogodisnja turisticka sezona, bila je najbolja od kada se Crna Gora bavi turizmom. Takode, strane investicije su znatno bolje, dolaze od investitora iz zemalja clanica NATO Alijanse”, navodi Stanisic.

Koristi clanstva, Jokovic pak ne vidi.

“Nema novih investicija, nema povecanja BDP-a, nema povecanja plata, nezaposlenost je veca nego sto je bila. Prema tome, efekti su ravni nuli”, kaze Jokovic.

Izvrsni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedovic smatra da ce stvarne efekte sprovedenih reformi gradani osjetiti tek za desetak godina.

“Ono sto sasvim sigurno, sira zajednica ili gradani mogu ocekivati, to je da ce se kako vrijeme bude odmicalo i nase institucije postepeno depolitizovati i prilagodavati novim standardima koje sada dijele zemlje NATO-a”, smatra Dedovic.

Dedovic istice da je standarde NATO drzava u pojednim oblastima, Crna Gora vec dostigla.

“Crna Gora kao clanica NATO saveza, pocela je bivati postovana od strane svih zemalja svijeta. Naravno, u kratkom roku, ono sto mozemo reci jeste da je doslo do modernizacije u opremi, naoruzanju i tehnici u sluzbama bezbijednosti i odbrane”, kazao je Dedovic.

Dio kolektivnog sistema odbrane, nasa zemlja zvanicno je postala 7. juna minule godine. Tada se crnogorska zastava zavijorila ispred sjedista Alijanse u Briselu.

Marija Barjaktarovic, Radio Crne Gore

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SNP O BOMBARDOVANJU

Drustvo je obavezno da se sa pijetetom sjeca zrtava, palih vojnika i nevino stradalih civila tokom NATO bombardovanja 1999. godine, porucili su iz Socijalisticke narodne partije.

Oni su podsjetili da su na danasnji dan, prije 19 godina, avioni NATO pakta bombardovali Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Iz SNP-a su ocijenili da je bombardovanje, koje je trajalo 78 dana, uz patnje naroda, rusenje puteva, mostova, bolnica, aerodroma, brojne stradale civile i pripadnike Vojske Jugoslavije “jedna od najtamnijih mrlja na obrazu medunarodne zajednice, koja je bez odluke Ujedinjenih nacija bombardovala suverene zemlje”.

“Nasa je obaveza da se sa pijetetom sjecamo zrtava bombardovanja, palih vojnika i nevino stradalih civila, medju kojima je bilo i djece. Da se nikad ne zaboravi i da se nikad i nikome ne ponovi”, porucili su iz partije.

78 DANA

Navrsava se 19 godina od pocetka NATO bombardovanja tadasnje Savezne Republike Jugoslavije. Trajalo je 78 dana, a ukupan broj zrtava nikada nije utvrden.

Procjenuje se da je tokom tih 78 dana bombardovanja poginulo izmedu 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna steta procijenjena na vise desetina milijardi dolara.

Odluka o bombardovanju tadasnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Naredbu je americkom generalu Vesliju Klarku, tadasnjem komandantu saveznickih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Klark je kasnije u knjizi “Moderno ratovanje” napisao ne samo da je planiranje vazdusne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. vec i da je zavrseno krajem avgusta te godine.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buducem statusu pokrajine Kosova.

NATO je 24. marta 1999. u 19.45 zapoceo vazdusne udare krstarecim raketama i avijacijom, na vise podrucja u Srbiji i Crnoj Gori.

Poslije vise diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okoncano potpisivanjem Vojnotehnickog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom pocelo povlacenje snaga SRJ sa Kosova.

Posto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na podrucje sela Kokolec tog dana u 13.30 casova.

Savjet bezbjednosti UN je istog dana, 10. juna 1999, usvojio Rezoluciju 1244, a na Kosovo je upuceno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U ODNOSU NA BDP

Crna Gora je za odbranu u 2017. godini potrosila 66 miliona eura, odnosno 1,58 odsto bruto drustvenog proizvoda. Iako je po izdvajanju u odnosu na BDP na 11. mjestu medu clanicama Alijanse, Crna Gora je od svih clanica izdvojila najmanji iznos, 66 miliona, pokazao je NATO izvjestaj za 2017. godinu.

Prema podacima objavljenim u NATO godisnjem izvjestaju za 2017. godinu, koji je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg predstavio juce u Briselu, najvise novca za odbranu izdvajaju Sjedinjene Americke Drzave i to 3,57 odsto GDP ili 685,957 milijardi dolara.

U poredenju sa zemljama regiona, Crna Gora izdvaja najvise BDP na sektor odbrane. Tako Hrvatska izdvaja 1,26 odsto (690 miliona dolara), Slovenija 0,92 odsto (478 milion dolara) Slovacka 0,98, (preko milijardu dolara) Albanija (145 miliona) ili 1,10 odsto BDP.

Kad je u pitanju broj vojnih lica, Crna Gora prema ovom dokumentu ima 1.700 vojnih lica. Dok najmanje ima Luksemburg 800.

Najbrojniji su Amerikanci, dok od zemalja sireg regiona prednjaci Hrvataska sa 15.000. Albanija ima 6.800 vojnika, Slovenija takode, dok je vojnih lica u Bugarskoj 25.000. Predstavljajuci izvjestaj, Stoltenberg je kazao da je u 2017. godini bilo mnogo posla za NATO, ali da ce i u 2018. nastaviti sa radom kako bi se ocuvao mir.

“Ovaj izvjestaj pokazuje da, u svijetu koji je nepredvidiv, Alijansa pojacava svoj doprinos kako bi ocuvala nase zemlje bezbjednim”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedistu NATO u Briselu.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

IVANOVIC OCIJENIO

Clanstvo Crne Gore u NATO dodatan je motiv i drugim zemljama u okruzenju, koje strijeme clanstvu u Alijansu, da istraju u svojim namjerama i da sprovode neophodne reforme na putu integracija, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanovic.

On se danas, kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane, sastao danas sa direktorom NATO Direktorata za planiranje odbrane Polom Severoom.

“Ivanovic se zahvalio na posjeti i izuzetnoj podrsci koju NATO kontinuirano pruza Crnoj Gori. Sastanak je bio prilika da Ivanovic upozna sagovornika sa dosadasnjim preduzetim koracima u ostvarenju zadatih ciljeva”, navodi se u saopstenju.

Ivanovic je, kako se dodaje, tokom sastanka upoznao sagovornika i sa ostvarenim rezultatima u planiranju odbrambenih sposobnosti Crne Gore.

Severo je pohvalio napredak koji je Crna Gora ostvarila, sto je doprinijelo formalizovanju clanstva u NATO, kao i doprinosu koji pruza u ostvarenju zajednickih ciljeva kolektivnog sistema bezbjednosti.

“Istovremeno je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku NATO pri ostvarenju potpune integracije”, navodi se u saopstenju.

Na kraju sastanka, sagovornici su razmotrili dosadasnju saradnju i dogovorili detalje o nastavku u oblasti planiranja odbrambenih sposobnosti. Takode, razgovarano je o mogucnostima i izazovima koji Crnu Goru ocekuju u narednom periodu.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.