U toku istrazivanje koje bi trebalo da odgovori na pitanje kolika je koncentracija rijetkih metala u bazenima, od cega direktno zavisi moguci biznis beranske firme “Weg Kolektor”, koja je jednu od pet ekoloskih crnih tacaka kupila prije tri godine

Vlasnici bazena crvenog mulja mogli bi zaraditi milione ekstrakcijom (odvajanjem) rijetkih metala iz jedne od pet ekoloskih crnih tacaka u Crnoj Gori.

Vise izvora potvrdilo je “Vijestima” da ce rezultati istrazivanja koncentracije rijetkih metala u bazenima pored Kombinata aliminijuma u stecaju, u naselju Botun, biti gotovi tokom sljedece godine.

Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugasene Fabrike glinice KAP-a…

Ukrajinac Roman Denkovic, odnosno njegova firma “Politropus Alternativa” iz Tivta, prije tri godine je po nepoznatoj cijeni prodala bazene crvenog mulja. Ukrajinac ih je prethodno 2014. godine od stecajne uprave KAP-a kupio za 450.000 eura.

Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma “Weg Kolektor”, koja se bavi recikliranjem sortiranog otpada, sa cijim vlasnicima “Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt.

Formalni vlasnik i direktor firme je Lazar Jevric, a prema pouzdanim informacijama “Vijesti” glavni covjek u prici je njegov otac Sinisa. Mediji su ranije objavili da je stariji Jevric u inostranstvu imao problema sa zakonom…
Prema podacima iz katastra, dajuci hipoteku na tu imovinu, novi vlasnici su uspjeli da od novoosnovane firme “Blackrock Capital DOO” iz Podgorice povuku pozajmicu od pet miliona eura.
Prema podacima iz Centralnog registra, firma “Blackrock Capital”, koja je odobrila Berancima pozajmicu na period od 14 godina, registrovana je 28. marta ove godine, mada se u katastru navodi da je pozajmica odobrena jos u februaru 2016.

Prema podacima iz Centralnog registra, osnivac firme je Zoran Jovanovic, a direktor Matija Radunovic.

Hipoteka u korist te firme na bazenima je upisana, prema podacima iz katastra, 7. juna ove godine.

Na terenu su sprovodena istrazivanja Zavoda za geoloska istrazivanja Crne Gore u okviru medunarodnog projekta koji ukljucuje jos osam institucija iz Hrvatske, Austrije, Njemacke, Madarske i Slovenije, potvrdeno je “Vijestima”. Rijec je o prikupljanju i ocjeni dostupnih podataka o lezistima boksita i akumulacijama crvenog mulja u regiji, kao i o koncentracijama rijetkih elemenata (metala) REE.

Konacni rezultati sprovedenih analiza bi tokom 2020. u Crnu Goru trebalo da stignu iz Kanade.

“Shodno projektnoj dinamici, tokom ove godine zavrsena su terenska istrazivanja. U toku je priprema uzoraka za analitiku, a rezultati litogeohemijskih ispitivanja uzoraka boksita i crvenog mulja iz navedenih zemalja ce biti poznati u toku naredne godine”, tvrdi izvor “Vijesti”.

Crveni mulj se sastoji od nerastvorenog dijela rude boksita. Na svjetskom nivou se godisnje proizvede 100 do 120 miliona tona crvenog mulja. Cijena tehnologije za izdvajanje rijetkih metala, u nasim uslovima nije poznata, ali je posjeduju kineske kompanije i one su glavni svjetski proizvodaci.

U Grckoj je u toku projekat koji se bavi ekstrakcijom skandijuma iz crvenog mulja u fabrici AoG… Projekat je navodno u fazi eksperimentalnog pilot rjesenja.

U crvenom mulju preovladuju oksidi gvozda (Fe) i aluminijum (Al), dok se u nizim koncentracijama javljaju drugi elementi, kao i metali rijetkih zemalja – REE (skandijum, lantanijum, cerijum i drugi).
Shodno dokazanim koncentracijama u proucavanim boksitima u Crnoj Gori, u crvenom mulju se ocekuju povisene koncentracije REE, prvenstveno lakih lantanida – cerijuma, neodimijuma, lantanijuma i itrijuma.

Izvori “Vijesti” tvrde da se moze ocekivati prosjecna koncentracija tih mikroelemanata u crvenom mulju na nivou od oko 0,2 odsto. To znaci da se od 7,5 miliona tona crvenog mulja moze ocekivati do 15.000 tona rijetkih metala.

Najveca lezista metala rijetkih zemalja, u obliku bastanita i monacita, pronadena su u Kini i SAD. Od 1965. do sredine osamdesetih, Mountain Pass u Kaliforniji, SAD, bio je glavni izvor REE. Od 1985, proizvodnja REE u Kini je tako naglo porasla da ta drzava danas kontrolise vise od 90 odsto svjetske ponude REE minerala.

REE se koriste za optiku, telefone, solarne panele, elektricne automobile…

U novije vrijeme REE i njihove legure koriste se i u izradi fluorescentnih sijalica, racunara, monitora, pametnih telefona i televizora. U proizvodnji LCD televizora posebno su navodno bitni elementi terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optickih kablova koristi se erbijum.

Lantanidi su znacajni i zbog njihovog uticaja na opticke osobine razlicitih materijala i koriste za izradu termoelektricnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za elektrode i elektronske mikroskope). Neodijum se primjenjuje za izradu opticki aktivnih komponenata lasera.

Na Otvorenim danima nauke 4. oktobra ove godine dr Slobodan Radusinovic iz Zavoda za geoloska istrazivanja govorio je na temu: “Mikroelementi i elementi rijetkih zemalja u crvenim boksitima Crne Gore, ekonomski i naucni znacaj”, u okviru izlozbe “Boksit – od rude do nanotehnologija”.

Na istom dogadaju 3. oktobra je o crvenom mulju govorio prof. dr Branislav Radonjic, bivsi clan uprave podgorickog Kombinata aluminjuma, dok je ta kompanija bila u drzavnom vlasnistvu, do decembra 2005.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi. Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori. Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, rekao je Bogdanovic.

Direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, istakao je znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

Projekat je dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u drugim crnogorskim gradovima.

PODRZALA ODLUKU EU

Sefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini danas je saopstila da su se Crna Gora, Albanija, Norveska i Ukrajina pridruzile odluci EU da produze sankcije protiv Rusije i pojedinaca u Ukrajini.

“Kandidati za stupanje Crna Gora i Albanija, clanica Evropske ekonomske zone Norveska, kao i Ukrajina, pridruzuju se odluci. Oni ce obezbijediti da nacionalne politike budu konzistentne s tom odlukom. EU je zapazila njihovu posvecenost i pozdravlja je”, istakla je Mogerini, objavljeno je na sajtu Savjeta EU.

Podsjetimo, Rusija je pod sankcijama EU od 2014, kada je Unija optuzila Kremlj da je ugrozio teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, sto Moskva porice.

Oko 150 osoba iz Rusije i Ukrajine je takode pod tim sankcijama.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

Broj porodaja obavljenih carskim rezom konstantno raste u posljednjih dvadesetak godina, a lani se gotovo svaka treca Crnogorka porodila na taj nacin, uprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se ta metoda koristi samo u 15 odsto slucajeva.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, od ukupno 6.742 porodaja tokom prosle godine, 2.097 (31 odsto) obavljeno je carskim rezom. Odnosno, duplo vise od 15 procenata koliko je predvideno i Programom zdravstvene zastite za 2018.

U opstim bolnicama taj trend jos je izrazeniji – lani je obavljeno 3.658 porodaja, od cega 1.422 (38,87 odsto) carskim rezom.

Prednjaci Opsta bolnica u Pljevljima, gdje je vise od polovine porodaja, odnosno 54,55 odsto, obavljeno tom metodom.

Od 198 porodaja, koliko ih je prosle godine bilo u pljevaljskoj bolnici, 108 je obavljeno carskim rezom.

Najmanje porodaja carski rezom uradeno je u Klinickom centru Crne Gore, 22 odsto. U toj ustanovi, prema zvanicnim podacima, obavi se nesto manje od polovine svih porodaja u Crnoj Gori.

Od sedam Opstih bolnica, najmanje porodaja carskim rezom obavljeno je u Niksicu (34,2 odsto).

Veliki broj porodaja carskim rezom obavljen je u Opstoj bolnici u Baru, vise od 45 odsto, Beranama (38,57), na Cetinju (37,5), Bijelom Polju (36,22) i Kotoru (35,74 odsto).

Nacelnik Ginekolosko-akuserskog odjeljenja Opste bolnice u Pljevljima dr Milos Obradovic tvrdi da je broj porodaja carskim rezom u toj ustanovi realan, bez obzira na preporuke SZO.

“Ovaj broj u nekom postotku moze bit manji iz godine u godinu, ali sigurno u nekom doglednom periodu nece biti toliko nizak koliko zagovara SZO. Nijedna ustanova u svijetu, pa i razvijenim zapadnim sistemima, taj broj carskih rezova ne moze da zadovolji. Engleski kraljevski koledz ginekologa i akusera kazu da se taj procenat SZO odnosi samo na nuzne carske rezove. U Engleskoj je broj carskih rezova u posljednje dvije decenije porastao skoro 17 odsto”, rekao je Obradovic.

Tvrdi da ne rade carske rezove na zahtjev pacijentkinja vec da se odluka, da li ce se operativno ili prirodno obaviti porodaj, donosi na osnovu indikacija.

“Jedan od problema je sto imamo sve veci broj starijih prvorotki, a i sve su cesca oboljenja u trudnoci kao sto su dijabetes i druge anomalije. Sve su to neke stvari koje dodatno povecavaju procenat porodaja carskim rezom u razvijenim zemljama, pa i kod nas”.

Milos Obradovic
Savjetujemo prirodan porodaj: Obradovic(Foto: Goran Malidzan)

Obradovic istice da su im najcesci pacijentkinje zene koje radaju drugi, treci ili cetvrti put.

“Uglavnom su to zene koje su imale prethodne carske rezove. Zene koje su imale prethodne carske rezove se po svim nekim stvarima poradaju i sljedeci put carskim rezom. Kaze se da moze da bude i vaginalni porodaj i nakon carskog reza, ali nasa iskustva kazu drugacije. Nama je najbitnije da majci na svijet donesemo zdravu bebu a ne da zadovoljimo neke procente”, rekao je Obradovic, jedan od dva ginekologa u pljevaljskoj bolnici.

Obradovic istice da su ove godine obavljena 163 porodaja, od kojih 80 carskim rezom.

U 42 slucaja radilo se o porodajima nakon dva prethodna carska reza. Ostali carski rezovi su uradeni zbog nekih apsolutnih ili relativnih komplikacija”.

U pljevaljskoj bolnici je tokom 2017. obavljeno 53,23 odsto porodaja carskim rezom, 11 odsto vise nego 2016.

Obradovic istice da se nijedna zena vise ne priprema psihofizicki za porodaj za vrijeme trudnoce.

Ocijenio je da bi u svakom gradu trebalo da postoje skole za trudnice, u ciji bi rad bile ukljucene babice ili neko strucno osoblje koje bi edukovalo trudnice.

Podgorica je, istice on, jedini grad koji ima skolu za trudnice.

Prema preporukama SZO, carski rez je primjeren u 10 do 15 odsto slucajeva. To navodno odgovara udjelu trudnoca u kojima se javljaju komplikacije koje se mogu prevazici carskim rezom.

Prema statistickim podacima, najvise porodaja carskim rezom obavi se u Dominikanskoj Republici (58,1 odsto), Brazilu i Egiptu (55,5), Turskoj (53,1) i Venecueli (52,4).

Ostale drzave imaju manje od 50 odsto porodaja carskim rezom. U SAD se svaka treca zena porodi na taj nacin.

Najmanje tih zahvata obavi se u africkim zemljama – Nigeru, Cadu, Etiopiji, Burkini Faso i Madagaskaru, gde je udio carskog reza ispod dva odsto. Te drzave spadaju u one sa najvecim prirodnim prirastajem i najmanjim BDP-om po glavi stanovnika.

UNICEF: Vrlo liberalne indikacije za operativni porod

Kontrolori UNICEF-a koji su 2011. obilazili crnogorska porodilista konstatovali su da je stopa porodaja carskim rezom za deceniju znacajno porasla. Tako je 2000. zabiljezeno 10 odsto porodaja carskim rezom, a 2010. 24 odsto.

“Cini se da je ovakvo stanje posljedica brojnih uzroka. Jedan od njih je postojanje vrlo liberalnih indikacija za carski rez u mnogim ustanovama. Osoblje preferira da obavi carski rez tokom dana ‘kako bi se izbjegao rizik od operacija tokom noci’. Cini se da je stopa primjene carskog reza u nekim ustanovama 35-40 odsto”, navedeno je u izvjestaju.

Konstatovano je da trenutno ne postoje nacionalne klinicke smjernice, niti lokalni protokoli o indikacijama i procedurama carskog reza. Porucili su da je rezultat toga ne samo visoka stopa tog nacina porodaja, vec i koriscenje rizicnih procedura kao sto je totalna anestezija, zatim nedovoljna komunikacija sa zenama o rizicima i posljedicama carskog reza, odvajanje beba od majki (nakon porodaja), sto dovodi do slabog prihvatanja dojenja.

U novom izvjestaju iz 2016. godine, UNICEF ponovo iznosi kritike na racun visoke stope carskih rezova. Navode da se ne prati dovoljno procenat carskih rezova “radi ocjenjivanja njegove primjenjivosti”.

“Ta stopa je relativno visoka u odnosu na ocekivane standarde SZO, koji kazu da je stopa od 15 odsto idealna”.

Obradovic: U KC manje slucajeva jer imaju bolje uslove za rad

Na pitanje zasto je procenat porodaja carskim rezom u Klinickom centru znacajno manji nego u Pljevljima, Obradovic kaze da je to vjerovatno zbog toga sto su vece klinike opremljenije kadrovski, imaju bolje uslove za rad i dodatak pomoci trudnicama sa epiduralnom anestezijom.

“Cesti su zahtjevi zena za porodaj carskim rezom, ali mi nikada nismo podlegli njihovom zahtjevu. Svakoj pacijentkinji savjetujemo prirodni porodaj. Ja sam zagovornik zdravog porodaja, kako bi majka na svijet donijela zdravo dijete, a ne bebu koja ce zarad statistickih podataka biti u nekom problemu. Londonski kraljevski institut ginekologa i akusera kaze da ce vise komplikacija biti tokom vaginalnog porodaja nego pri carskom rezu. Danas su napredovale tehnike carskog reza, unaprijedeni su savni materijali, anestezija i antibiotici. Tako da su komplikacije svedene na minimum minimuma”.

ZPM

Zene u Crnoj Gori i dalje se bore za ostvarivanje svojih politickih prava, zacrtanih 1919. godine, ocijenili su iz Zenske politicke mreze (ZPM).

ZPM danas pocinje kampanju pod nazivom Vijek borbe za politicka prava zena u Crnoj Gori.

Kako su naveli, politicka istorija zena u Crnoj Gori biljezi da je Komunisticka partija Crne Gore 1919. godine u svoj program upisala da “Bez slobodne, emancipovane, politicki izgradene i drustveno aktivne zene nema revolucije, nema drustvenog napretka i nema buducnosti”.

Tim su se, kako su navele, pridruzile talasu osnazene ljevice, radnickog pokreta i Internacionale i stale rame uz rame uz Klaru Cetkin i Rozu Luksemburg.

“Danas, 100 godina kasnije, zene u Crnoj Gori jos uvijek se bore za ostvarivanje svojih politickih prava, zacrtanih davne 1919. godine”, kazali su iz ZPM.

One su najavile da ce kampanju “Vijek borbe za politicka prava zena” obiljeziti niz aktivnosti, povodom njihovog zahtjeva da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Odnosno da se usvoji set normi, a medu kojima su i obavezujuce mjere ucesce najmanje 40 odsto zena na listama i vise sredstava za partije koje imaju vise izabranih politicarki”, naveli su iz ZKM.

Oni su podsjetili da Ustav garantuje ravnopravnost muskaraca i zena.

“Ustav garantuje da je Crna Gora potpisnica brojnih medunarodnih konvencija kojima se obavezala da sprovodi aktivne mjere da osigura potpunu ravnopravnost gradana i gradanki, kao i da je u svom krovnom dokumentu strateskog razvoja drustva, Nacionalnoj strategiji odrzivog razvoja, zacrtala upravo ove ciljeve”, kazali su iz ZPM.

Oni su naveli da sve politicke partije, svojim politickim programima i javnim obracanjima, snazno zastupanju ideju demokratizacije drustva.

“A najveci broj istih dao je punu podrsku predlozima ZPM na sastancima odrzanim u prisustvu visokih predstavnika UNDP-a i Delegacije EU, cime je obezbjedena neophodna vecina za usvajanje nasih predloga”, pise u saopstenju.

One su predstavile spot ZPM kojim su zapocele kampanju Vijek borbe za politicka prava zena u Crnoj Gori.

ZPM okuplja predstavnice 16 pozicionih i opozicionih partija u Crnoj Gori i ima za cilj uticaj na kreiranje politika koje ce doprinijeti stvaranju povoljnijeg drustvenog ambijenta i adekvatnih politika i mjera za postizanje ravnopravnosti zena u Crnoj Gori.

“Postali smo republikanci jer nas Madrid tretira kao koloniju”, rekao je drugi ucesnik protesta

Nekoliko hiljada gradana Barselone u ponedjeljak je lupalo u kuhinjsko posude i uzvikivalo “Katalonija nema kralja”

Protesti su odrzani povodom posjete spanske kraljevske porodice prijestonici Katalonije.

Kralj Filip, njegova supruga Leticija i dvije cerke prisustvovali su dodjeli nagrada mlade princeze Dirone, a mjesto na kome se svecanost odrzavala obezbjedivali su jaki kordoni policije, koja je i blokirala okolne ulice, prenosi Rojters.

Palili slike kralja
Palili slike kralja(Foto: Reuters)

Kako se navodi, pojedini ucesnici protesta palili su fotografije kralja i nosili katalonske zastave, dok su pojedinci pokusavali da se probiju do kordona policije.

Jedna ucesnica protesta rekla je da je posjeta kralja cista provokacija.

“Postali smo republikanci jer nas Madrid tretira kao koloniju”, rekao je drugi ucesnik protesta koji je koristio pistaljku.

U Spaniji ce 10. novembra biti odrzani parlamentarni izbori.

“Vijesti” nezvanicno saznaju da je Simonovic priznala da je nozem izbola komsiju, ali je objasnila da nije namjeravala da ga ubije, dok su trojica ucesnika u tuci negirala da su se tukli sa bilo kim

Drzavni tuzilac Hasan Lukac odredio je veceras zadrzavanje do 72 sata Beranki Radosavi Simonovic (44) zbog pokusaja ubistva komsije Dragoljub Trisica.

Zbog ucestvovanja u tuci tuzilacko zadrzavanje je odredeno i bratu okrivljene, Vladanu Mijovicu, kao i mladicevim tetku i ujaku Radosavu Raicevicu (37) i Jovici Radevicu(46).

Nakon svade i tuce u dvoristu Simonovic, Radosava je, kako se sumnja, donijela kuhinjski noz duzine 30 centimetara i sjeciva oko 20 centimetara, kojim je tri puta izbola Trisica.

“Vijesti” nezvanicno saznaju da je Simonovic priznala da je nozem izbola komsiju, ali je objasnila da nije namjeravala da ga ubije, dok su trojica ucesnika u tuci negirala da su se tukli sa bilo kim.

Takode, prema nezvanicnim informacijama, Trisic je dosao u dvoriste kuce Radosavinog brata Vladimira Mijovica, gdje i ona zivi kao samohrana majka troje djece.

Dvadesetcetvorogodisnji Beranac Dragoljub Trisic stabilnog je zdravstvenog stanja, nakon sto mu je u nedjelju navece u Opstoj bolnici u ovom gradu uradena operacija na otvorenom srcu.

“Vijestima” je u u beranskoj Opstoj bolnici receno da se dezurni ljekari nijesu dvoumili da je ranjenome potrebna hitna operacija, odnosno da ne bi izdrazao put do Klinickog centra u Podgorici.

Trisic je beransku bolnicu primljen oko 20 casova, gdje ga je operisala ekipa na celu sa doktorom Miloradom Bakicem.

Ekipa ljekara koja je izvrsila operaciju
Ekipa ljekara koja je izvrsila operaciju(Foto: Tufik Softic)

“Dezurni hirurg je prepoznao da se radi o teskoj, cak smrtonosnoj povredi grudnog kosa i organa u grudnoj duplji koja je vec dovela do hemoraicnog soka kod povrijedenog. Objektivizirali smo ranu na bocnoj strani lijeve komore. Uspjeli smo, uz ocekivane teskoce da zaustavimo krvarenje iz lijeve komore srca. Nakn toga, poslije ocekivanih terapeutskih procedura uspostavljena je normalna cirkulacija. U postoperativnom toku monitoring pokazuje normalizaciju vitalnih funkcija”, saopsteno je beranske bolnice.
Sa kardiohirurzima iz Klinickog centra dogovoreno je da se mladicevo zdravstveno stanje dalje prati uz njihov nadzor u beranskoj Opstoj bolnici.

ODBOR ZA IZBORNU REFORMU

Na sjednici Odbora za izbornu reformu razmatran je opozicioni predlog za izmjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, sa posebnim osvrtom na biracki spisak. Predlazu ukidanje adrese bb i numerisanje svih kuca i zgrada. “bb adrese ne mogu da uticu na tacnost vodenja birackog spiska”, kazu u DPS-u. Pridruzeni clan Odbora, Dragan Koprivica ispred NVO sektora, predlozio je da se rad Odbora prolongira do 31. decembra jer, prema prethodnoj odluci, prestaje 15. novembra.

Nevenka Cirovic, TVCG

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.

  • Adžović-Rajnke: Ojačavanje partnerstva za razvoj i evropsku budućnost
    on 07/05/2025 at 14:34

    Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj GorI Džudi Rajzing Rajnke i upoznala je sa zadacima Ministarstva javnih radova, a koji imaju za cilj unapređenje oblasti od strateškog značaja za Crnu Goru.