NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

U LUCI BAR

Luka Bar pretovarila je od pocetka godine do kraja septembra vise od 1,13 miliona tereta, sto je 18 odsto vise nego u istom periodu prosle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor barske kompanije Vladan Vucelic.

“Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznacajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa ugovora o koriscenju morskog dobra. Time je Luci Bar potvrdeno iskljucivo pravo koriscenja luckog podrucja i infrastrukture i omoguceno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskoriscenju postojecih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateskim opredjeljenjima Drzave. Drugo sto je posebno znacajno jeste izvrsena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, cime je dovedena na fer-trzisnu vrijednost”, naveo je Vucelic.

Dodaje da je taj period obiljezilo i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan nacin, obezbijeden najsiri obim zastite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, cime smo, na najbolji nacin, regulisali sva sporna i nerijesena pitanja koja su opterecivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar luckog podrucja. Napomenuo bih i da imamo i znacajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranzmana, koji su uticali na povecanje obima pretovara tereta u ovom periodu, medu kojima posebno isticem zakljucivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Zeljezara Smederevo na pretovaru rude gvozda. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas ocekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJiN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra”, naglasio je izvrsni direktor Luke Bar.

Ostvareni rezultati su, ocjenjuje, nadmasili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, sto znaci da je ovaj poslovni period zavrsen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, moze se ocekivati da isti, u 2019.godini, premasi brojku od 1.650.000 tona, sto bi bilo skoro 300.000 tona vise u odnosu na proslu godinu i granicilo bi se sa rekordnim godisnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zakljucak da ce biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veci u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci”, dodaje Vucelic.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PUT PODGORICA – NIKSIC

Zbog obilnih padavina koje su veceras pogodile Crnu Goru, na putu Podgorica – Niksic doslo je do odrona u mjestu Zagorak i saobracaj je obustavljen, saopsteno je Portalu RTCG iz Auto-moto saveza.

Iz Automoto saveza nam je saopsteno da su ekipe na terenu i da rade na uklanjanju odrona.

KOD NAPULJA

Dvojica mafijasa su nakon izlaska iz zatvora docekana vatrometom u blizini Napulja, pisu italijanski mediji.

Dovani Ilijano (48) i Silvio De Luka (41) odsluzili su osmogodisnju, odnosno desetogodisnju zatvorsku kaznu za reketiranje.

U Monteruselu, zapadno od Napulja, stotinjak rodaka i prijatelja docekalo ih je sampanjcem, vatrometom i svjetlosnim efektima. U cast njihovog povratka u zavicaj, poznatom po preprodaji droge, unajmljen je i izvodac tradicionalnih napolitanskih pjesama koji je mnoge svoje kompozicije posvetio mafijasima koji su jos iza resetaka.

O tom dogadaju dokumentovanom fotografijama i video snimcima objavljenim na drustvenim mrezama policija vodi istragu.

KOD NAPULJA

Dvojica mafijasa su nakon izlaska iz zatvora docekana vatrometom u blizini Napulja, pisu italijanski mediji.

Dovani Ilijano (48) i Silvio De Luka (41) odsluzili su osmogodisnju, odnosno desetogodisnju zatvorsku kaznu za reketiranje.

U Monteruselu, zapadno od Napulja, stotinjak rodaka i prijatelja docekalo ih je sampanjcem, vatrometom i svjetlosnim efektima. U cast njihovog povratka u zavicaj, poznatom po preprodaji droge, unajmljen je i izvodac tradicionalnih napolitanskih pjesama koji je mnoge svoje kompozicije posvetio mafijasima koji su jos iza resetaka.

O tom dogadaju dokumentovanom fotografijama i video snimcima objavljenim na drustvenim mrezama policija vodi istragu.

OPASNO U DELHIJU

Zagadenje vazduha na sjeveru Indije danas je dostiglo “nepodnosljiv nivo”, rekao je danas indijski zvanicnik. Kvalitet vazduha u Delhiju dostigao je danas kategoriju “opasno”, prenosi britanski BBC.

Zbog toga su danas u glavnom gradu mladi protestovali zahtijevajuci akciju. Oni traze da se uspostave dugorocne i odrzive mjere protiv zagadenja.

“Zabrinuti smo za svoju buducnost i za svoje zdravlje, ali borimo se protiv toga u ime djece i starijih koji snose najvecu odgovornost za ovo sto se desava”, rekla je jedna djevojka koja je ucestvovala u protestu i dodala da je ocigledno koliko je strasna situacija jer “ne mozete da vidite stvari ispred sebe”.

Sef uprave Delhija Arvid Kejrival pozvao je centralnu vladu da pomogne u borbi sa toksicnim zagadenjem.

Nivoi opasnih cestica u vazduhu poznatih kao PM 2.5 mnogo su veci od preporucenog.

Dok su skole su zatvorene, a vise od 30 letova je preusmjereno, lokalni politicari prebacuju krivicu sa jednih na druge.

Glavni uzrok zagadenja u ovo doba godine je paljenje polja u ruralnim podrucjima, pise BBC.

Zbog toga se u vazduhu nalaze vece kolicine ugljen-dioksida, azot-dioksida i sumpor-dioksida.

Situacija je pogorsana vatrometom koji se ispaljuje tokom proslonedjeljnog hinduistickog festivala Divali.

Automobili i emisije iz industrija takode doprinose zagadenju.

Njemacka kancelarka Angela Merkel, koja je bila u posjeti Nju Delhiju gdje je posljednjih dana ogromna zagadenost vazduha, obecala je jednu milijardu eura za petogodisnji period ulaganja u ekoloski gradski prevoz u Indiji.

Kancelarka je pozvala vlasti da se bore protiv zagadenosti koja godisnje izaziva preranu smrt nekoliko stotina hiljada ljudi u Indiji.

Zagadenost vazduha 2017. godine izazvala je smrt 1,2 milion ljudi u Indiji, navodi se u medicinskoj studiji.

  • Pad nezaposlenosti u Crnoj Gori
    on 08/05/2025 at 22:15

    U Crnoj Gori je na kraju aprila bilo 29,15 hiljada nezaposlenih, 2,7 odsto manje nego u martu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.