NATO

Crnogorski parlament na danasnji dan, prije godinu, na Cetinju je usvojio Zakon o potvrdivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbijedeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Ostvarenim u minuloj godini, zadovoljni u Alijansi. To u Crnoj Gori vlast i opozicija razlicito tumace. Gradani ce benefite osjetiti kroz desetak godina, porucuju iz civilnog sektora.

Ucinak 29. clanice Alijanse, godinu kasnije, pozdravlja i generalni sekretar Jens Stoltenberg.

“Crna Gora doprinosi miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ucestvuje u medunarodnim misijama, povecace broj vojnika u Avganistanu. Takode, Vasa zemlja ima jasan plan da za clanstvo izdvaja dva odsto BDP-a”, kazao je Stoltenberg.

Zadovoljni su i u vladajucoj koaliciji.

Predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Obrad Miso Stanisic istice da se Crna Gora pokazala kao ozbiljan i pouzdan partner NATO-a.

“Mi cemo uspjeti da sacuvamo svoj suverenitet i teritorijalni integritet, kako bi kako bi rasprsili iluzije svima onima koji uvijek Crnu Goru vide u sastavu nekih drugih veliko-drzavnih projekata. Ja mislim da je ta prica zavrsena zauvijek”, uvjeren je Stanisic.

Lider Socijalisticke narodne partije (SNP) Vladimir Jokovic istice da je ta prica zavrsena, ali ne voljom gradana.

“Po ispitivanju javnog mnjenja, donesen je u Skupstini, nelegitiman cin. Trebalo je raspisati referendum”, smatra Jokovic.

Stanisic porucuje da su benefiti nesporni i vidljivi.

“Proslogodisnja turisticka sezona, bila je najbolja od kada se Crna Gora bavi turizmom. Takode, strane investicije su znatno bolje, dolaze od investitora iz zemalja clanica NATO Alijanse”, navodi Stanisic.

Koristi clanstva, Jokovic pak ne vidi.

“Nema novih investicija, nema povecanja BDP-a, nema povecanja plata, nezaposlenost je veca nego sto je bila. Prema tome, efekti su ravni nuli”, kaze Jokovic.

Izvrsni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedovic smatra da ce stvarne efekte sprovedenih reformi gradani osjetiti tek za desetak godina.

“Ono sto sasvim sigurno, sira zajednica ili gradani mogu ocekivati, to je da ce se kako vrijeme bude odmicalo i nase institucije postepeno depolitizovati i prilagodavati novim standardima koje sada dijele zemlje NATO-a”, smatra Dedovic.

Dedovic istice da je standarde NATO drzava u pojednim oblastima, Crna Gora vec dostigla.

“Crna Gora kao clanica NATO saveza, pocela je bivati postovana od strane svih zemalja svijeta. Naravno, u kratkom roku, ono sto mozemo reci jeste da je doslo do modernizacije u opremi, naoruzanju i tehnici u sluzbama bezbijednosti i odbrane”, kazao je Dedovic.

Dio kolektivnog sistema odbrane, nasa zemlja zvanicno je postala 7. juna minule godine. Tada se crnogorska zastava zavijorila ispred sjedista Alijanse u Briselu.

Marija Barjaktarovic, Radio Crne Gore

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SNP O BOMBARDOVANJU

Drustvo je obavezno da se sa pijetetom sjeca zrtava, palih vojnika i nevino stradalih civila tokom NATO bombardovanja 1999. godine, porucili su iz Socijalisticke narodne partije.

Oni su podsjetili da su na danasnji dan, prije 19 godina, avioni NATO pakta bombardovali Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Iz SNP-a su ocijenili da je bombardovanje, koje je trajalo 78 dana, uz patnje naroda, rusenje puteva, mostova, bolnica, aerodroma, brojne stradale civile i pripadnike Vojske Jugoslavije “jedna od najtamnijih mrlja na obrazu medunarodne zajednice, koja je bez odluke Ujedinjenih nacija bombardovala suverene zemlje”.

“Nasa je obaveza da se sa pijetetom sjecamo zrtava bombardovanja, palih vojnika i nevino stradalih civila, medju kojima je bilo i djece. Da se nikad ne zaboravi i da se nikad i nikome ne ponovi”, porucili su iz partije.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

78 DANA

Navrsava se 19 godina od pocetka NATO bombardovanja tadasnje Savezne Republike Jugoslavije. Trajalo je 78 dana, a ukupan broj zrtava nikada nije utvrden.

Procjenuje se da je tokom tih 78 dana bombardovanja poginulo izmedu 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna steta procijenjena na vise desetina milijardi dolara.

Odluka o bombardovanju tadasnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Naredbu je americkom generalu Vesliju Klarku, tadasnjem komandantu saveznickih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Klark je kasnije u knjizi “Moderno ratovanje” napisao ne samo da je planiranje vazdusne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. vec i da je zavrseno krajem avgusta te godine.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buducem statusu pokrajine Kosova.

NATO je 24. marta 1999. u 19.45 zapoceo vazdusne udare krstarecim raketama i avijacijom, na vise podrucja u Srbiji i Crnoj Gori.

Poslije vise diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okoncano potpisivanjem Vojnotehnickog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom pocelo povlacenje snaga SRJ sa Kosova.

Posto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na podrucje sela Kokolec tog dana u 13.30 casova.

Savjet bezbjednosti UN je istog dana, 10. juna 1999, usvojio Rezoluciju 1244, a na Kosovo je upuceno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U ODNOSU NA BDP

Crna Gora je za odbranu u 2017. godini potrosila 66 miliona eura, odnosno 1,58 odsto bruto drustvenog proizvoda. Iako je po izdvajanju u odnosu na BDP na 11. mjestu medu clanicama Alijanse, Crna Gora je od svih clanica izdvojila najmanji iznos, 66 miliona, pokazao je NATO izvjestaj za 2017. godinu.

Prema podacima objavljenim u NATO godisnjem izvjestaju za 2017. godinu, koji je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg predstavio juce u Briselu, najvise novca za odbranu izdvajaju Sjedinjene Americke Drzave i to 3,57 odsto GDP ili 685,957 milijardi dolara.

U poredenju sa zemljama regiona, Crna Gora izdvaja najvise BDP na sektor odbrane. Tako Hrvatska izdvaja 1,26 odsto (690 miliona dolara), Slovenija 0,92 odsto (478 milion dolara) Slovacka 0,98, (preko milijardu dolara) Albanija (145 miliona) ili 1,10 odsto BDP.

Kad je u pitanju broj vojnih lica, Crna Gora prema ovom dokumentu ima 1.700 vojnih lica. Dok najmanje ima Luksemburg 800.

Najbrojniji su Amerikanci, dok od zemalja sireg regiona prednjaci Hrvataska sa 15.000. Albanija ima 6.800 vojnika, Slovenija takode, dok je vojnih lica u Bugarskoj 25.000. Predstavljajuci izvjestaj, Stoltenberg je kazao da je u 2017. godini bilo mnogo posla za NATO, ali da ce i u 2018. nastaviti sa radom kako bi se ocuvao mir.

“Ovaj izvjestaj pokazuje da, u svijetu koji je nepredvidiv, Alijansa pojacava svoj doprinos kako bi ocuvala nase zemlje bezbjednim”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedistu NATO u Briselu.

IVANOVIC OCIJENIO

Clanstvo Crne Gore u NATO dodatan je motiv i drugim zemljama u okruzenju, koje strijeme clanstvu u Alijansu, da istraju u svojim namjerama i da sprovode neophodne reforme na putu integracija, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanovic.

On se danas, kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane, sastao danas sa direktorom NATO Direktorata za planiranje odbrane Polom Severoom.

“Ivanovic se zahvalio na posjeti i izuzetnoj podrsci koju NATO kontinuirano pruza Crnoj Gori. Sastanak je bio prilika da Ivanovic upozna sagovornika sa dosadasnjim preduzetim koracima u ostvarenju zadatih ciljeva”, navodi se u saopstenju.

Ivanovic je, kako se dodaje, tokom sastanka upoznao sagovornika i sa ostvarenim rezultatima u planiranju odbrambenih sposobnosti Crne Gore.

Severo je pohvalio napredak koji je Crna Gora ostvarila, sto je doprinijelo formalizovanju clanstva u NATO, kao i doprinosu koji pruza u ostvarenju zajednickih ciljeva kolektivnog sistema bezbjednosti.

“Istovremeno je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku NATO pri ostvarenju potpune integracije”, navodi se u saopstenju.

Na kraju sastanka, sagovornici su razmotrili dosadasnju saradnju i dogovorili detalje o nastavku u oblasti planiranja odbrambenih sposobnosti. Takode, razgovarano je o mogucnostima i izazovima koji Crnu Goru ocekuju u narednom periodu.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.

  • Usvojen plan restrukturiranja Instituta Igalo, manjiski akcionari će biti aktivno uključeni
    on 15/05/2025 at 15:44

    Vlada je danas usvojila Plan restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ Igalo. Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima.

  • Investicije bez infrastrukture ostaju nerealizovane ambicije
    on 15/05/2025 at 14:54

    U okviru prve crnogorske RE:D (Real Estate Development) konferencije, održan je panel pod nazivom „Razvoj infrastrukture u službi razvoja projekata“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i međunarodnih investitora kako bi otvoreno razgovarali o ulozi infrastrukture u ekonomskom razvoju Crne Gore.

  • EK: Plan rasta obezbjeđuje postepen pristup jedinstvenom tržištu
    on 15/05/2025 at 14:02

    Evropska komisija (EK) je danas procesuirala kreditni dio predfinansiranja za Crnu Goru u okviru Plana rasta. Iznos od 12,5 miliona eura isplaćen je Trezoru Crne Gore, potvrđeno je TVCG u Briselu.

  • Spajić: Crnoj Gori uplaćeno skoro 27 miliona eura iz Plana rasta
    on 15/05/2025 at 12:38

    EU je Crnoj Gori upravo uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saopštio je na društvenoj mreži "X" premijer Milojko Spajić.

  • Gorčević: EU Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta
    on 15/05/2025 at 12:10

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je na mreži X da je Evropska unija (EU) Crnoj Gori upravo uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta. Time je, kako je navela, prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada kandidovala prošle godine.

  • Vuković: Vlada posvećena evropskim integracijama i održivom ekonomskom razvoju
    on 15/05/2025 at 12:00

    Prioriteti Crne Gore kao države podudaraju se sa prioritetima EBRD-a, a to su unapređenje ekonomskog upravljanja, razvoj zelene ekonomije i ulaganje u ljudske resurse, uključujući rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti, poručio je ministar  Novica Vuković na Godišnjem sastanku Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se održava u Londonu.

  • Opština Tivat: Plaže neuređene jer postupci zakupa nijesu okončani
    on 15/05/2025 at 11:29

    Neuređenost plaža u Tivtu i činjenica da postupci zakupa još nisu okončani što buduće zakupce onemogućava da pristupe uređenju plaža – najveći je izazov na pragu ljetnje sezone u Tivtu, saopšteno je iz te opštine.

  • Alabar: Ne preuzimam plaže, one su javno dobro kome svi treba da imaju pristup
    on 15/05/2025 at 09:32

    Osnivač i izvršni direktor kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, Mohamed Alabar istakao je da djeluje u skladu sa pravilima i da je posvećen održivim i transparentnim investicijama. Glavni je govornik na RE:D konferenciji (Real Estate Developmenta) danas i sjutra u hotelu Hilton u Podgorici. Kako je naglasio, ne preuzima plaže jer su one javno dobro i pripadaju svima.