MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PRVA POSJETA

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ce se naredne sedmice sastati u Briselu sa novoizabranim predsjednikom Crne Gore Milom Dukanovicem kada ce obiljeziti prvu godisnjicu crnogorskog clanstva u Alijansi. To ce Dukanovicu biti prva zvanicna posjeta, od kada je stupio na duznost predsjednika 20. maja.

“Prije godinu stajao sam pored predsjednika Vujanovica kada je 28 saveznica docekalo Crnu Goru u NATO porodicu. To je bio istorijski dan za Crnu Goru i za Alijasnu”, naveo je Stoltenberg u saopstenju.

Generalni sekretar Alijanse je rekao da je pokretanje NATO Air Policing misije sa grckim i italijanskim avionima, koji ce stititi vazdusni prostor Crne Gore, konkretan primjer evroatlantske solidarnosti.

On je kazao da crnogorske trupe u Avganistanu izvrsno sluze u misiji Odlucna podrska za obuku, savjetovanje i pomoc avganistanskim snagama bezbjednosti i institucijama i dodao da Crna Gora doprinosi finansijskoj podrsci za avganistanske bezbjednosne snage.

CG cvrst i pouzdan saveznik

Stoltenberg je pohvalio doprinos Crne Gore stabilnosti na Zapadnom Balkanu i sto je objavila plan da potrosi dva odsto BDP-a na odbranu, kao sto su se saveznice dogovorile na Samitu u Veslu 2014.

,,Tako se Crna Gora pokazala kao vrlo cvrsta i pouzdana saveznica”, porucio je Stoltenberg.

On je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku svih saveznika, kao i da saveznici znaju da mogu racunati na Crnu Goru.

,,Crna Gora je doprinijela evroatlantskoj sigurnosti kao partner, a danas to i dalje radi kao NATO saveznica”, rekao je Stoltenberg.

Prijem Crne Gore u NATO, prema njegovim rijecima, pokazao je da je na snazi politika otvorenih vrata i da ta politika predstavlja istorijski uspeh.

“Ona je donijela stabilnost, mir i prosperitet milionima sirom evroatlanskog regiona i izgradila je vecu saradnju. To pokazuje da smo Alijansa od 29 zemalja koje stoje zajedno i stite jedna drugu”, zakljucio je Stoltenberg.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.