RATKOVICEVE VECERI POEZIJE

Predsjednik udruzenja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujicic posjetio je danas Javnu ustanovu ,,Ratkoviceve veceri poezije”, gdje je sa direktorom te ustanove Kemalom Musicem razgovarao o kulturnoj saradnji.

Tom prilikom, Ratkoviceve veceri poezije su poklonile 100 knjiga iz svoje produkcije za Biblioteku Razvojnog centra Crnogoraca Kosova, koju je 29. maja svecano otvorio premijer Crne Gore Dusko Markovic.

,,Raduje me sto smo u prilici da poklonimo knjige novoformiranoj biblioteci u Pristini i sto na taj nacin mozemo da podrzimo napore gospodina Vujicica da unaprijedi i odrzi kulturno djelovanje Crnogoraca na Kosovu”, kazao je Music.

Slobodan Vujicic istice da se uvijek raduje kad dode u Crnu Goru i Bijelo Polje i zahvaljuje se Ratkovicevim vecerima poezije za vrijedan poklon.

,,Novoformirana biblioteka je znacajan pomak u zivotu i kulturnom djelovanju Crnogoraca na Kosovu. Crnogorci imaju veliku i dugu kulturolosku tradiciju, a knjiga je uvijek i u svim vremenima bila veoma bitna za Crnogorce, sto govore i svjetski poznata Njegoseva djela ,,Luca mikrokozma” i ,,Gorski vijenac”. Vjerujem da cemo sa Ratkovicevim vecerima poezije i drugim institucijama kulture u Crnoj Gori i ubuduce imati dobru saradnju”, kazao je Vujicic.

V.K. RCG

RATKOVICEVE VECERI POEZIJE

Predsjednik udruzenja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujicic posjetio je danas Javnu ustanovu ,,Ratkoviceve veceri poezije”, gdje je sa direktorom te ustanove Kemalom Musicem razgovarao o kulturnoj saradnji.

Tom prilikom, Ratkoviceve veceri poezije su poklonile 100 knjiga iz svoje produkcije za Biblioteku Razvojnog centra Crnogoraca Kosova, koju je 29. maja svecano otvorio premijer Crne Gore Dusko Markovic.

,,Raduje me sto smo u prilici da poklonimo knjige novoformiranoj biblioteci u Pristini i sto na taj nacin mozemo da podrzimo napore gospodina Vujicica da unaprijedi i odrzi kulturno djelovanje Crnogoraca na Kosovu”, kazao je Music.

Slobodan Vujicic istice da se uvijek raduje kad dode u Crnu Goru i Bijelo Polje i zahvaljuje se Ratkovicevim vecerima poezije za vrijedan poklon.

,,Novoformirana biblioteka je znacajan pomak u zivotu i kulturnom djelovanju Crnogoraca na Kosovu. Crnogorci imaju veliku i dugu kulturolosku tradiciju, a knjiga je uvijek i u svim vremenima bila veoma bitna za Crnogorce, sto govore i svjetski poznata Njegoseva djela ,,Luca mikrokozma” i ,,Gorski vijenac”. Vjerujem da cemo sa Ratkovicevim vecerima poezije i drugim institucijama kulture u Crnoj Gori i ubuduce imati dobru saradnju”, kazao je Vujicic.

V.K. RCG

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

MINISTAR TRAZI

Crnogorska partija saopstila je danas da je ministar drzavne uprave i lokalne samouprave Branko Ruzic zatrazio od predsjednika opstine Vrbas da se izjasni povodom zahtjeva te partije da crnogorski jezik bude uveden u toj opstini kao jedan od sluzbenih.

Crnogorska partija je u saopstenju za javnost navela da je iz ministarstva dobila odgovor u kojem se navodi da je Ruzic u pisanoj formi odgovorio na poslanicko pitanje poslanice Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olene Papuge, sta ce ministarstvo i on kao ministar preduzeti da opstina Vrbas ispuni zakonsku obavezu prema crnogorskoj nacionalnoj zajednici i uvede crnogorski jezik u sluzbenu upotrebu na svojoj teritoriji, imajuci u vidu da su ispunjeni svi propisani uslovi.

“Nakon dobijanja izjasnjenja od predsjednika opstine Vrbas, Ministarstvo ce o istom obavijestiti narodnu poslanicu Olenu Papugu i preduzeti odgovarajuce mjere i aktivnosti iz svoje nadleznosti, a u cilju obezbjedivanja zakonitosti u funkcionisanju organa jedinica lokalne samouprave”, navodi se u odgovoru iz Ruzicevog ministarstva.

Crnogorska partija vec godinama zahtjeva da u opstini Vrbas crnogorski bude uveden kao jedan od sluzbenih jezika.

Crnogorska partija je podsjetila i na imperativnu normu Zakona o sluzbenoj upotrebi jezika i pisma koji u clanu 11. u stavu 2. kaze da ce jedinica lokalne samouprave obavezno svojim statutom uvesti u ravnopravnu sluzbenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostize 15 odsto prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnistva, najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrdivanja zakonom propisanih uslova.

U opstini Vrbas, prema posljednjem popisu stanovnistva, zivi 7.353 pripadnika crnogorske zajednice, sto cini 17,5 odsto od ukupnog broja stanovnika opstine.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

JACANJE SARADNJE

Opstina Bijelo Polje prvi put je organizovala vece dijaspore. Sa ciljem jacanja saradnje sa iseljenicima, lokalna uprava preduzima konkretne mjere. U planu je izrada sajta i otvaranje kancelarije za dijasporu, kako bi se jacale veze i stvorili bolji uslovi za ulaganja u zavicaj.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

DELJOSAJ SAOPSTIO

S obzirom na vaznu ulogu nase dijaspore, Opstina Tuzi ce, uskoro, otvoriti kancelariju za saradnju sa dijasporom, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

“Kao sto smo vec najavili, jedna od glavnih ideja za funkcionisanje Opstine Tuzi je i institucionalizacija odnosa sa nasom dijasporom”, podsjetio je Deljosaj.

Kao svrhu otvaranja kancelarije Deljosaj je naveo bolju saradnju i cesce kontakte, kao i realizaciju projekata koji imaju za cilj ukljucivanje dijaspore u drustveno – ekonomski zivot te zajednice.

“Opstina Tuzi, otvorena je za sve gradane, njihove potrebe i interese, a nasi sunarodnici koji rade i zive daleko od svog zavicaja tokom ljeta posjecuju svoje rodno mjesto, rodake i poznanike. Stoga su, u znak postovanja za sav njihov doprinos, vrata lokalne samouprave u Tuzima otvorena za sve nase iseljenike, u svakom trenutku”, zakljucio je predsjednik Opstine Tuzi.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

OGNJENOVIC KASCELANU

Prijestonica Cetinje i Crnogorska zajednica u Buenos Airesu trebalo bi da potpisu sporazum o saradnji kako bi se veze izmedu crnogorske Prijestonice i nasih iseljenika dodatno osnazile, ocijenili su gradonacelnik Aleksandar Kascelan i predsjednik Crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic.

Gradonacelnik Kascelan i predsjednik Ognjenovic razgovarali su na Cetinju o jacanju kulturnih i ekonomskih veza, saradnji u razlicitim oblastima, potencijalnim investicijama potomaka nasih iseljenika u Prijestonicu Cetinje i Crnu Goru.

,,Prvi korak ka tome jeste institucionalizacija nase saradnje kroz potpisivanje sporazuma sa crnogorskom zajednicom u Buenos Airesu. Namjera nam je da se povezemo i sa ostalim udruzenjima nasih iseljenika u Argentini i u tom smislu racunamo na pomoc gospodina Ognjenovica”, kazao je gradonacelnik Kascelan.

Osim saradnje sa crnogorskom zajednicom, Kascelan i Ognjenovic razgovarali su i o mogucnostima za unapredenje i prosirenje saradnje sa argentinskim lokalnim i nacionalnim vlastima, u cemu bi nasi iseljenici mogli da posreduju, jer je rijec o uglednim clanovima tamosnjeg drustva.

Predsjednik crnogorske zajednice u Buenos Airesu Emilio Martin Ognjenovic kazao je da mu je zadovoljstvo sto je upoznao gradonacelnika Kascelana, a posebno sto se to desilo na Lipi Cuckoj prilikom treceg Pohoda herojima Bozicnog ustanka, koji je nedavno organizovan.

,,Drago mi je sto ljudi poput vas ne zaboravljaju osobe i dogadaje koji su vazni za Crnu Goru. Ovdje sam da cujem kako vam mozemo pomoci mi iz Buenos Airesa i da razgovaramo o buducnosti”, kazao je Ognjenovic.

Osim susreta sa gradonacelnikom Kascelanom, Ognjenovic je sa predstavnicima Prijestonice Cetinje posjetio Drzavni arhiv Crne Gore i obisao muzej Kralja Nikole, kao i Umjetnicki muzej, gdje se posebno zadrzao u Plavoj kapeli kraj ikone Filermose.

Emilio Martin Ognjenovic druga je generacija nasih iseljenika u Argentini. Njegov ded prije 115 godina emigrirao je iz Crne Gore.

Ognjenovic je uspjesan advokat. Prvi put u Crnu Goru dosao je 2007. godine sa tek vjencanom suprugom, kako bi pronasao svoje rodake.

Od prije godinu ponosni je otac djevojcice, ciji prvi rodendan proslavio je 1. avgusta u Crnoj Gori.

“I ona je Crnogorka. To mozda najbolje opisuje ono sto ja osjecam”, rekao je Ognjenovic.

  • Laković: Spreman sam dati sve informacije u vezi sa imovinom koju sam stekao otkako sam na javnoj funkciji
    on 21/05/2025 at 19:37

    Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, kazao je da je spreman da nadležnim organima da sve informacije u vezi sa imovinom koju je stekao otkad je na javnoj funkciji.

  • Mirel: Aktuelna većina predstavlja vid kohezije bitne za članstvo u EU
    on 21/05/2025 at 19:02

    Nakon otvaranja pregovora o pristupanju, najveći iskoraci zemlje na putu ka EU od obnove nezavisnosti bili su formiranje široke koalicije prije tri godine i ispunjavanje prelaznih mjerila u poglavljima vladavine prava, ocjenjuje u intervjuu za RTCG bivši direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Pjer Mirel. Ističe da je pred Crnom Gorom period u kom treba da pokaže rezultate, ali i da će dalji put zemlje zavisti od procjene država članica.

  • "Nema velikog povoda za slavlje, više za preispitivanje"
    on 21/05/2025 at 18:56

    Gotovo dvije decenije kasnije, akteri vlasti i opozicije ocjenjujući rezultate tokom 19 godina, ističu 2020. godinu kao momenat promjena. Pa svako sa svoje pozicije ukazuje na uspjehe i probleme. A iz ugla analitičara ocjena je da se vlast promijenila, ali ne i sistem.

  • Svaki četvrti građanin misli da se 21. maja obilježava Dan državnosti
    on 21/05/2025 at 18:49

    Više od četiri petine (86%) građana Crne Gore zna da se 21. maja obilježava državni praznik, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos. Među njima, 69% građana navodi da je to Dan nezavisnosti, dok svaki četvrti građanin (28%) smatra da se 21. maja obilježava Dan državnosti Crne Gore.

  • Pirc Musar: Slovenija podržava pristupanje što većeg broja zemalja EU do 2030.
    on 21/05/2025 at 17:52

    Slovenija snažno podržava pristupanje što većeg broja zemalja Evropskoj uniji (EU) do 2030. poručila je predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.

  • Marta Kos čestitala Dan nezavisnosti Crne Gore
    on 21/05/2025 at 14:31

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, čestitala je danas Crnoj Gori 21. maj Dan nezavisnosti.

  • Delegacija EP za budžet prati reforme u Crnoj Gori
    on 21/05/2025 at 12:40

    Delegacija odbora Evropskog parlamenta za budžet boraviće u Crnoj Gori naredne sedmice (26. - 28. maja) kako bi procijenila implementaciju nedavno uspostavljenog Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan, tekuću pretpristupnu podršku, kao i potencijalne budžetske implikacije mogućeg pristupa Crne Gore Višegodišnjem finansijskom okviru nakon 2027. godine.

  • Vučurović: Nemam pozitivne emocije prema referendumu
    on 21/05/2025 at 11:41

    Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović istakao je da nema pozitivne emocije prema referendumu, nakon kojeg je Crna Gora stekla nezavisnost.

  • Crna Gora, 19 godina nezavisnosti: Gdje smo i jesu li ispunjena očekivanja?
    on 21/05/2025 at 05:59

    Crna Gora slavi 19 godina nezavisnosti. Za skoro dvije decenije moglo je i moralo biti bolje, smatraju predstavnici dva referendumska bloka i analitičari. Najveće zamjerke su na rad institucija. Smatraju da su građani donekle zadovoljniji, ali da je većina očekivala više.

  • Miloš Konjević novi predsjednik SO Herceg Novi
    on 20/05/2025 at 15:47

    Na prvoj konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi, kojoj su prisustvovala 32 od 35 odbornika, za novog predsjednika Skupštine je sa 23 glasa za, devet uzdržanih i jednim glasom protiv, izabran je Miloš Konjević, koji je u prethodna dva mandata obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Time su zvanično prestali mandati dosadašnjem predsjedniku SOHN Ivanu Otoviću i potpredsjednici Dragani Stanišić.