JUNKER OPTIMISTICAN

Odlazeci predsjednik Evropske komisije Zan-Klod Junker rekao je da je uvjeren da americki predsjednik Donald Tramp nece narednih dana uvesti nove carine na uvoz evropska vozila.

“Tramp ce malo kritikovati, ali nece biti carina (dodatnih) na automobile”, rekao je Junker u intervjuu za danasnji njemacki Zidojce cajtung (Suddeutsche Zeitung).

Junker je ponovio da Tramp to nece uraditi i rekao novinaru da govori sa covjekom “potpuno upoznatim sa stvarima”.

SAD treba do sredine novembra da odluce da li ce povecati carine na automobile i rezervne djelove koji dolaze iz EU. U maju je Tramp na sest mjeseci, do sredine novembra, odlozio svoju odluku o uvodenju dodatnih carina.

Ukoliko bi bile uvedene, te mjere bi prije svega pogodile njemacke proizvodace, kao sto su Folksvagen, BMW ili Dajmler.

Americki ministar trgovine Vilbur Ros je nagovijestio 3.novembra da SAD mozda nece morati da uvedu nove carine.

“Nadamo se da pregovori koje smo imali sa pojedinacnim firmama po pitanju njihovih investicionih planova uroditi dovoljno plodom da nece biti potrebno sprovodenje plana za nove carine”, rekao je Ros za Blumberg televiziju.

On je rekao da su imali vrlo dobre razgovore sa “evropskim, japanskim i korejskim prijateljima”, gdje se nalaze glavni proizvodaci automobila.

NAJNOVIJI PODACI

Automobil u Srbiji u prosjeku je star nesto vise od 17 godina, a najnoviji podaci pokazuju da najveci broj polovnjaka ima vise od 14 godina.

Prakticno, samo u ovoj godini, dakle za 11 mjeseci u Srbiju je uslo i prvi put registrovano tacno 115.000 polovnih automobila.

Od toga je cak 44 odsto, odnosno 50.600 vozila imalo Euro 3 motor i bilo starije od 14 godina, pokazuju podaci kompanije “Cube Team”, koja je i zvanicni partner Srpske Asocijacije uvoznika vozila i djelova. Sto se tice modela prednjacili su Opel (Astra i Korsa), zatim Volksvagen ( Golf i Pasat) i Pezo.

S druge strane, posmatrajuci starost vozila po regionima, nekoliko gradova u centralnoj, istocnoj i juznoj Srbji nalaze se na “crnoj listi”. Prema podacima Agencije za bezbjednost saobracaja, najstarija vozila (20,7 godina u prosjeku) voze gradani u Prokuplju i Leskovcu. Odmah do njih, su gradani Pirota, Vranja i Zajecara, prenosi “Blic”.

Najmlada vozila u prosjeku istovremeno voze Beogradani (13,3 godine).

Ostatak Srbije je u crvenoj zoni gdje su vozila u prosjeku stara od 16,1 godinu do 19,8 godina.

KREDIT SVIS

Gradani Crne Gore, sa dohotkom od 53,48 hiljada dolara (USD) po stanovniku, najbogatiji su u regionu, izuzimajuci Hrvatsku i Sloveniju, pokazao je izvjestaj Kredit svisa.

Novi izvjestaj banke o bogatstvu u Evropi za ovu godinu pokazao je da su medu zemljama bivse Jugoslavije najbolje pozicionirane Slovenija sa 122,5 hiljada USD po stanovniku i Hrvatska sa 62,8 hiljada USD, prenosi Blic.

Albanija ima 31,34 hiljade USD bogatstva po stanovniku, Bosna i Hercegovina 27,87 hijada i Sjeverna Makedonija 25,72 hiljade USD.

Najbogatiji su stanovnici Svajcarske, sa 564,65 hiljada USD po stanovniku, a slijede Island sa 380,87 hiljada, Luksemburg sa 358 hiljada i Danska sa 284 hiljade USD.

Na dnu liste su Ukrajina sa 8,79 hiljada USD, Gruzija sa 12,6 hiljada i Moldavija sa 12,8 hiljada USD.

MILIJARDER NOVI KANDIDAT

Uspjesni biznismen Majkl Blumberg vec dugo vremena razmislja o ulasku u trku za predsjednicku nominaciju Demokratske stranke SAD-a, najavljuju strani mediji.

Bivsi gradonacelnik Nju Jorka zabrinut je zato sto, prema njegovom misljenju, Demokratska stranka trenutno nema kandidata koji je dovoljno dobar da bi na izborima 2020. pobijedio Donalda Trampa, kazao je njegov portparol.

Ocekuje se da ce ovaj 77-godisnjak ove sedmice predati papire za demokratsku predsjednicku kandidaturu u Alabami, pise BBC News.

Ukupno 17 kandidata trenutno se bori za mjesto predsjednika Trampa. Bivsi potpredsjednik SAD-a Dzo Bajden, senatorka Masacusetsa Elizabet Voren i senator iz Vermonta Barni Sanders su trenutno predvodnici demokrata, ali Blumberg smatra da oni ipak nijesu kapacitet za novog predsjednika.

Nedavna ankete javnog mnjenja sugerise da bi Voren i Sanders, za koje se smatra da su nesto vise lijevo orijentirani od Bajdena, mogli izgubiti od republikanskog kandidata Donalda Trampa ako osvoje nominaciju stranke.

“Sada moramo dovrsiti posao i osigurati da Tramp bude porazen. Majk Blumberg se sve vise brine da trenutno polje kandidata demokrata nije dobro pozicionirano”, istakao je portparol americkog milijardera.

ZEMLJOTRES 4,4 STEPENI

Zemljotres 4,4 stepena po Rihteru potresao je rano jutros Dubrovnik i okolinu, javljaju hrvatski mediji.

Epicentar potresa bio je u moru oko 38 kilometara zapadno od Dubrovnika, odnosno 18 kilometara od Stona, prenosi Index.hr.

Zemljotres se dogodio jutros oko 2:30 sati.

Stanovnici Dubrovnika su osjetili potres, ali nema izvjestaja o eventualnoj materijalnoj steti.

Najveci potres u istoriji Dubrovnika dogodio se 6. aprila 1667. godine. zemljotres je tada porusio gotovo cijeli grad, a poginulo je oko 3.000 ljudi. Procjenjuje se da je tadasnji potres bio jacine 7,6 stepeni po Rihteru.

Takode, u novije vrijeme pamti se potres koji je 5. septembra 1996. godine pogodio Ston. Taj potres snage 5,6 stepeni po Rihteru unistio tri sela u okolini Stona.

NAKON POZIVA NA SASLUSANJE

Albanski premijer Edi Rama reagovao je nakon vijesti da je Specijalni sud u Hagu pozvao predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija.

Podsjecamo, Veselji je rekao da ce 4. decembra biti saslusan pred Specijalnim sudom za zlocine OVK u Hagu.

Rama je u postu na Tviteru rekao da ma koliko nepravedan bude poziv Specijalnog suda za pripadnike OVK, ne preostaje nista drugo osim da se govori istina koja je stecena ratom jednog naroda.

Rama tvrdi da bi bez Oslobodilacke vojske Kosova, narodu Kosova i dalje bilo uskraceno pravo.

“Bez obzira na to koliko su nepravedni pozivi upuceni borcima OVK od strane Specijalnog suda, ne preostaje drugo osim da se kaze istina o pravima jednog naroda stecenim ratom, koji bez Oslobodilacke vojske i dalje bi bio uskracen za njegova prava! Solidaran sa Kadrijem Veselijem”, porucio je Rama, prenio je sinoc portal Kosovo online.

UHAPSEN U SPANIJI

Beranac Aleksandar Savovic, koji je uhapsen u Menasalbasu u Spaniji, nije bio bezbjednosno interesantna osoba, tako da crnogorska policija nije pratila njegovo kretanje, niti prikupljala operativna saznanja o njemu, pise Pobjeda.

Savovic je osuden zbog ugrozavanja sigurnosti porodice hrvatskog drzavljanina u Beranama Igora Tomkica, ali nije bilo poznato da je clan kriminalne grupe koja se bavila svercom droge na medunarodnom nivou.

Spanska Civilna garda uhapsila je u Menasalbasu 17. oktobra Savovica i jos dvojicu drzavljana Crne Gore, kao i jednog Sjeverne Makedonije zbog uzgoja opojnih supstanci i pripadnosti kriminalnoj grupi.

Crnogorska policija jos nema saznanja o identitetu ostale dvojice nasih uhapsenih drzavljana, pa ni detalje o dospjecu Savovica u redove te kriminalne grupe.

Marihuana je pronadena na dva broda koji su bili usidreni u Menasalbasu, gradu u spanskoj pokrajini Toledo. Iz spanske policije su Pobjedi kazali da je u ovoj operaciji, koju je sprovela civilna straza grada Menasalbas u saradnji sa istraznim timom Mora i Teritorijalnim timom sudske policije Mora, otkriven i demontiran zasad marihuane sa savrseno dizajniranom infrastrukturom, gdje je zasadeno 2.685 stabljika marihuane i pronadeno 12.300 eura u gotovini i vozilo koje je korisceno za izvrsenje ovih krivicnih djela. Istrazni timovi pronasli su i razlicite specificne materijale potrebne za uzgoj marihuane.

Savovic je uhapsen u Spaniji 17. oktobra, a Crnu Goru je napustio 28. septembra preko granicnog prelaza Debeli brijeg. Za Savovicem je raspisana nacionalna potjernica po naloguberanskog suda nakon sto se nije javio 4. oktobra na izdrzavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkic u beranskom naselju Dolac.

DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

NJEMACKI MINISTAR

D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.

Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.

N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.

Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.

Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.

“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.

U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.

U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.

Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.

(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)

KOPRIVICA PORUCIO

Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.

On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.

Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.

“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.

Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.

  • Alabar zaključio ugovor za zakup jedne plaže u Ulcinju
    on 05/06/2025 at 19:19

    Kompanija Eagle Hills, Mohameda Alabara, zaključila je ugovor za zakup jedne plaže na ulcinjskoj rivijeri, saopšteno je "Danu" iz Morskog dobra.

  • Đeljošaj: Jedna ostavka ruši dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 18:34

    Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj kazao je TVCG da ukoliko bi jedan član Tenderske komisije podnio ostavku, cijeli postupak bi morao biti poništen i ne bi mogao da se izabere ponuđač na aktuelnom tenderu. Đeljošaj kaže da ima usmenu najavu jednog člana Tenderske komisije da će podnijeti ostavku i da se nada da nijedan pojedinac neće srušiti proces koji traje sedam godina.

  • Ostavke u tenderskoj komisiji za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 15:38

    Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnpravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.

  • Izvučeni dobitnici drugog kola nagradne igre "Kupujmo naše"
    on 05/06/2025 at 14:57

    U drugom kolu nagradne igre "Kupujmo naše" dodijeljeno Je ukupno 55 nagrada, a dobitnici su iz raznih crnogorskih opština. Izvlačenje je organizovano danas u Privrednoj komori.

  • Vlada: Ukupan dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36% BDP-a
    on 05/06/2025 at 13:49

    Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36% BDP-a, saopšteno je iz Vlade. Vlada je, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.

  • Srbija zainteresovana za aerodrome u Crnoj Gori: Koliko bi to bilo isplativo?
    on 05/06/2025 at 08:52

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali iskazao je interesovanje Srbije za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu. Postavlja se pitanje koji bi bili ekonomski benefiti, zašto se Srbija nije prijavila na raspisani tender, kao i da li je dobar primjer baviti se tuđim, dok je Beogradski aerodrom pod koncesijom druge zemlje.

  • Vuković: Tržište se snažno oporavlja zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine
    on 04/06/2025 at 14:44

    Ministar finansija Novica Vuković poručio je da resorno ministarstvo i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se, kako navode, dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast.

  • Spajić: Ratifikacijom sporazuma u Skupštini otvorena vrata novoj eri partnerstva i prilika
    on 03/06/2025 at 19:32

    Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorena su vrata novoj eri partnerstva i prilika, poručio je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži Iks (X).

  • Vuković: Očekujem zeleno svjetlo svih EU zemalja za zatvaranje poglavlja 5 krajem juna
    on 03/06/2025 at 15:45

    Ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 5 – javne nabavke potvrda je predanog i konzistentnog rada Ministarstva finansija na reformisanju i modernizaciji ovog značajnog segmenta javne politike, saopštio je ministar finansija Novica Vuković za Portal RTCG.

  • Spajić: Dionica prema BiH prevazilazi lokalni karakter, ulazimo u ciklus izgradnje autoputeva
    on 03/06/2025 at 15:05

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je veliki investicioni zamajac ispred nas, te najavio da ćemo osim regionalnih magistralnih puteva, vrlo brzo imati i autoputeve.