BRITANSKA VLADA

Britanska Vlada uvela je novu seriju prigodnih kovanica od 50 penija povodom Bregzita u nedjelju, nakon što je raniju morala povući jer je britanski izlazak iz Evropske unije (EU) odgođen.

“Napuštanje EU je prekretnica u našoj istoriji i kovanica označava početak novog poglavlja”, rekao je ministar finansija Sajid Javid, prenosi Capital.ba.

Prema Britanskom udruženju novinara, odgađanje sa 31. oktobra na 31. januar znači da originalna serija od blizu milion kovanica više neće biti u opticaju te će se morati povući.

Nova kovanica ima natpis “Mir, napredak i prijateljstvo sa svim narodima” i datum Brexita 31. januar.

Oko tri miliona kovanica biće u opticaju širom Velike Britanije od petka, a dodatnih sedam miliona biće dodano kasnije tokom godine.

Država napušta EU u ponoć 31. januara.

Prelazni period tada počinje i traje do najmanje 31. decembra, a za to vrijeme London i Brisel pregovaraće o budućim odnosima.

USLIŠENE MOLITVE

Pobožno i patriotski. Za Viktoriju, odlazak u crkvu u ukrajinsku prijestonicu više je od pukog smiraja za dušu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE).

Nedjeljom Viktorija se može naći na molitvi u kijevskoj crkvi Svetog Nikole u Tatarki.

Kockasta, bijela parohijska crkva s jednom kupolom sada je dio Pravoslavne crkve Ukrajine PCU, koja je prije nešto više od godinu dana stekla autokefalnost ili crkvenu nezavisnost.

“Sviđa mi se ovdje”, rekla je Viktorija za ukrajinski servis RSE, odbivši da kaže svoje prezime. “Sviđaju mi se sveštenici; sviđa mi se kako obavljaju službe… Ukrajinka sam i patriotkinja. Podržavam sve što je ukrajinsko.”

Potez osnivanja PCU označio je istorijski raskid s Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovske patrijaršije, okončavši više od tri vijeka ruske duhovne i zemaljske kontrole nad dominantnom religijom u Ukrajini.

Takođe je izazvao jedan od najvećih raskoraka u hrišćanstvu u posljednjem milenijumu.

Nakon što je patrijarh Konstantinopolja Vartolomej – duhovni vođa zajednice pravoslavnih hrišćana širom svijeta, koja broji gotovo 300 miliona pripadnika – izdao Tomos, odnosno ukaz kojim je 5. januara 2019. Pravoslavnoj crkvi Ukrajine dodijeljena autokefalnost od Moskovske patrijaršije, Ruska pravoslavna crkva RPC prekinula je veze s Konstantinopoljem.

Potom je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao da će stvaranje nove crkve “ući u istoriju” kao dan kada je Ukrajina “konačno dobila (svoju) nezavisnost od Rusije”.

Vartolomej je izdao Tomos kada su veze između Kijeva i Moskve već bile izuzetno napete. Rusija je aneksirala ukrajinski Krim u martu 2014. i ubrzo nakon toga počela je pružati vojnu, ekonomsku i političku podršku separatističkim formacijama u dijelovima istočne Ukrajine, u sukobu u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi.

Tada je ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da je glavni cilj nove crkve bio da “podijeli narod Rusije i Ukrajine, sije nacionalne i vjerske podjele”.

Usred neprijateljstava Kremlja i patrijarha Kirila iz Ruske pravoslavne crkve, PCU se suočila sa zatvaranjem crkava na teritoriji Krima koji je pod ruskom okupacijom, te drugim maltretiranjima. Pravoslavna crkva Ukrajine ima svoje protivnike i blizu svog doma, poput patrijarha Filareta, koji je bio na čelu Kijevske patrijaršije, prije nego što je zamijenila nova PCU.

Uprkos tome, više od 500 parohija prešlo je iz Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije UPC-MP u Pravoslavnu crkva Ukrajine u posljednjih godinu. Sama činjenica da PCU postoji, razlog je za slavlje – tvrdio je poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine, 40-godišnji mitropolit Epifanije.

“Uprkos brojnim izazovima i protivljenju zlonamjernika, protekla godina bila je svjedok rođenja Pravoslavne crkve Ukrajine”, rekao je Epifanije 14. decembra 2019. u kijevskoj Sabornoj crkvi Svete Sofije. “Tako je nakon viševijekovne borbe za autokefalnost, oslobađanjem od neodobrene kontrole Ruske crkve nad Ukrajinom postignuta istorijska pravda.”

Nova Crkva

Novu crkvu osnovao je sinod u Svetoj Sofiji 15. decembra 2018. Taj crkveni savjet okupio je više sveštenstvo Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije (UPC-KP) i Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve (UAPC). Te dvije crkve bi se pretopile u novu PCU. Osim dvojice odmetnutih vladika, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije bojkotovala je sinod.

Manje od mjesec dana kasnije, 6. januara 2019, Vartolomej je izdao Tomos, čime je PCU postala 15. mjesna pravoslavna crkva koju je priznala crkvena hijerarhija.

Za mnoge Ukrajince bio je to seizmički duhovni događaj, objasnio je Viktor Jelenski, stručnjak za vjerska pitanja i bivši ukrajinski poslanik iz stranke Narodni front.

“Pitanje autokefalnosti nikada nije bilo čisto religiozno pitanje, s politikom koja uvijek nadilazi ideologiju”, rekao je Jelenski za ruski servis RSE u nedavnom intervjuu. “Uprkos tome, to je vrlo značajan događaj za milione Ukrajinaca, koji su prestali biti jeretici i šizmatici i slično, kako ih je nazvala Moskovska patrijaršija.”

Tokom prošle godine 520 crkava UPC-MP prešlo je u PCU, koji ima registrovanih 7000 parohija, 77 manastira i 47 biskupija ili crkvenih okruga. Osim Vartolomeja, PCU su priznale i Grčka pravoslavna crkva i Aleksandrijska patrijaršija.

Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije i Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva službeno su prestali da postoje 14. decembra 2019, kada je ukrajinsko ministarstvo pravde objavilo njihovo uklanjanje.

Moskovska crkva još jaka?

UPC-MP, koja ne priznaje PCU kao autokefalnu crkvu, i dalje funkcioniše i, ako bi se vjerovalo brojkama, i dalje prevladava među ukrajinskim pravoslavnim vjernicima. Ne samo da ima oko 12.300 parohija, nego su mnoga najcjenjenija pravoslavna vjerska mjesta u zemlji i dalje pod kontrolom Moskovske patrijaršije.

Štaviše, Ukrajinsku pravoslavnu crkvu – Moskovska patrijaršija, na čelu s patrijarhom Onufrijem, podržava ruski pravoslavni patrijarh Kiril, koji je osudio PCU kao napor Ukrajine da u saradnji sa Sjedinjenim Državama “raskine posljednju vezu između naših naroda (Rusa i Ukrajinaca)”, ponavljajući ono što je Putin govorio.

RPC je pokrenula posebnu web stranicu, u odbranu jedinstva Ruske pravoslavne crkve, kako bi kritikovao novu crkvu i istakla napore patrijarha Onufrija.

Patrijarh Kiril prekinuo je i vezu ruske crkve s Vartolomejem, kao i s Grčkom pravoslavnom crkvom i Aleksandrijskom patrijaršijom sa sjedištem u Egiptu. Te tri su jedine pravoslavne crkve koje su priznale PCU. Srpska pravoslavna crkva podržala je Moskvu u suprotstavljanju novoj ukrajinskoj crkvi.

Uprkos tim naporima, UPC-MP gubi duhovne ratove, iako polako, tvrdi Anatolij Babinski, istoričar pravoslavne crkve na Institutu za istočnohrišćanske studije Metropolita Šeptickog na Univerzitetu u Torontu. Kaže da UPC-MP ima između 9.000 i 10.000 parohija, a ne onih 12.300 kako navodi sama crkva.

“Potrebno vam je samo 10 osoba da biste se registrovali za novu vjersku organizaciju”, rekao je Babinski za RSE.

“Takođe, teško je shvatiti stvarni broj pojedinaca koji su zamijenili nadležnost. Budući da u gradovima i mjestima u kojima postoje parohije različitih crkava, ljudi mogu lako promijeniti svoju crkvenu pripadnost – tako što će svoje stajalište iskazati napuštanjem institucije.

Mitropolit Epifanije odgovorio je na Kirilove kritike nazivajući RPC “posljednjom predstražom Vladimira Putina u Ukrajini”, predviđajući postepeni gubitak ruskog uticaja kao rezultat nezavisnosti ukrajinskog pravoslavlja.

Kuda s imovinom?

Iako se o broju parohija UPC-MP može raspravljati, to nije moguće kada je u pitanju kontrola nad ključnim pravoslavnim dobrima u Ukrajini. Možda je najcjenjenije vlasništvo Kijevsko-pečerska lavra, sveti manastir u kojem mumificirani monasi počivaju u podzemnim lavirintskim pećinama u ukrajinskoj prijestonici. Sveštenstvo UPC-MP-a zloslutno je predviđalo da će ukrajinski ultranacionalisti pribjeći nasilju kako bi preuzeli kontrolu nad pravoslavnom imovinom, posebno Pečerskom lavrom.

Ta strašna upozorenja nikada se nisu obistinila, ali pitanje vlasništva nad ključnim pravoslavnim lokacijama i dalje je akutno.

Nadalje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije se mnogo miješao po tom pitanju, pozivajući predstavnike obje crkve da se uključe u dijalog i govoreći: “Vjera se treba ujediniti, a ne razdvajati”.

Prema Babinskom za odvezivanje gordijskog čvora po pitanju crkvenog vlasništva trebaće vremena.

“Što se tiče značajnih ukrajinskih pravoslavnih manastira, ili lavra, imovina pripada ukrajinskoj državi jer su dio ukrajinske nacionalne baštine. S druge strane, njih iznajmljuje Moskovska patrijaršija”, objašnjava i dodaje da će mnogo toga zavisiti od sve većeg priznavanja Pravoslavne crkve Ukrajine u pravoslavnom svijetu.

Možda bi najveća prijetnja novoj crkvi mogla dolaziti iz njenih redova. Patrijarh Filaret, koga je Moskovska patrijaršija ekskomunicirala nakon što je 1992. godine otklonio Kijevski patrijarhat iz Moskve, bio je glasni zagovornik nezavisne ukrajinske crkve.

Međutim, 90-godišnji Filaret nije bio zadovoljan svojom novom titulom “počasnog patrijarha” i smatra da je posao koji mu je obećan pripao Epifaniju. Postao je glasan kritičar nove crkve.

Mnogi analitičari vide nešto od generacijskog sukoba između Filareta i Epifanije. “Često sam razgovarao s patrijarhom Filaretom o njegovim pogledima na postizanje pravoslavnog jedinstva”, kaže stručnjak za vjerska pitanja Jelenski. “Naravno, pokazuje osobine koje je naučio na Moskovskoj teološkoj akademiji, crte iz crkve koja ga je oblikovala.”

“Nije bilo sumnje da su biskupi sa sovjetskim obrazovanjem vaspitani i pripremljeni na manje-više isti način”, dodaje Sergej Čapnin, ruski vjerski učenjak.

Filaret je “čovjek koji je bio prvi među onima koji su otvoreno i dosljedno – zapravo iz svoje mladosti – pristali sarađivati sa sovjetskom vladom, sa (Savjetom za vjerska pitanja i sa KGB-om). A takvi ljudi se, nažalost, ne mijenjaju.”

Nada u novu postsovjetsku crkvu

Uprkos nedaćama, kaže Čapnin, Pravoslavna crkva Ukrajine ima jedinstvenu priliku postati prva pravoslavna crkva u bivšem sovjetskom carstvu koja je doista odbacila svoje nasljeđe iz doba komunizma.

“Sada je ključno pitanje da li postoji mogućnost da pravoslavna crkva raskine sa sovjetskom prošlošću”, kaže on. “A ako imam nadu u budućnost autokefalne crkve u Ukrajini, to je nada u stvaranje živahne, mlade, dinamične crkve koja nije sovjetska ili postsovjetska.”

U Kijevu, u Crkvi svetog Nikole, Tatjana koja je vjernica, ističe da PCU uglavnom popravlja stvari. “Ovdje se osjećam jako ugodno”, rekla je Tatjana, koja je takođe odbila da kaže svoje prezime za RSE.

“Sveštenstvo je ovdje predivno. Što se tiče Moskovske patrijaršije, tamo sam se uvijek osjećala neugodno. Ovdje je sve na ukrajinskom. Osjećam se ugodnije zbog toga.”

VUKOVIĆ PORUČILA

Politički protesti, koji su skriveni iza litija, kao što su mnogo puta do sada politički narativi skrivani iza vjerskih mantija, imaju za cilj da zaštite velikosrpske interese u Crnoj Gori, poručila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković.Poručila je takođe da će se politički dijalog u Crnoj Gori nastaviti, ali i da vladajuća koalicija, koja je obnovila državu, neće praviti kompromise sa negatorima Crne Gore

Neprimjerenim miješanjem u unutrašnja pitanja Crne Gore i nacionalističkim i prostim ispadima pojedinih srpskih zvaničnika, danas su odnosi dvije države najlošiji u posljednjih deset godina – ocijenila je, u intervjuu za Pobjedu Vuković.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica je, kako je kazala, uz referendum o državnoj nezavisnosti, najvažnija odluka za obnovu duhovne samostalnosti Crne Gore.

“Politički protesti, koji su skriveni iza litija, kao što su mnogo puta do sada politički narativi skrivani iza vjerskih mantija, imaju za cilj da zaštite velikosrpske interese u Crnoj Gori, koje, bez sumnje, ugrožava proevropska i procrnogorska vlast. Upravo zbog toga, nikoga u Crnoj Gori ne bi trebalo da čudi što se sa protesta kliče Kosovu i Srbiji, vijore trobojke, a velikodostojnici poručuju da Vlada treba da padne”, kaže Vuković.

Dodaje da tu nema borbe za vjerske slobode, jer su one zagarantovane svima, a posebno vjernicima SPC u Crnoj Gori.

“Radi se o borbi za vlast koja bi trebalo da posluži SPC i njenim političkim predstavnicima u Crnoj Gori da ponište sva vrijedna ostvarenja savremene Crne Gore, prvenstveno njenu bezbjednost i sigurnost. Krivotvorni umovi, nastali u izbama istorijske i društvene zatvorenosti i usljed toga, mentalne zatrovanosti, danas po crnogorskim ulicama napadaju policiju koja štiti nas i njih, u želji da ostave tragove homogenizovane mržnje, u tri boje”, kazala je poslanica DPS-a.

“Ne može se služiti Bogu i mamoni, vječnom poretku Hristove ljubavi i vremenom i trošnom nacionalizmu”, dodaje ona.

Na pitanje kako komentariše reakcije srpskih zvaničnika, proteste, paljenje crnogorske zastave zbog usvajanja Zakona, Vuković kaže da nacionalistička velikosrpska histerija u Srbiji, kao i politički karakter litija u Crnoj Gori, najbolje pokazuju čiji su interesi ugroženi ovim zakonom.

“Nijesu srpski, ali jesu velikosrpski i to zavazda. Veći interes ima Crna Gora da zaštiti interese Srba u Crnoj Gori nego Srbija. Srbi u Crnoj Gori su građani ove države čiji nijedan predak nije rođen u Srbiji. Oni su crnogorski Srbi. I mi ćemo, a ne Srbija, čuvati i poštovati njihov kulturni identitet, uprkos poniznom i sitnoračundžijskom negiranju države Crne Gore njihovih političkih predstavnika”, izjavila je Vuković.

Dodaje dasu odnosi Srbije i Crne Gore, prije usvajanja Zakona koji uređuje unutrašnja pitanja naše države, bili su na visokom nivou međusobnog poštovanja.

“Ipak, neprimjerenim miješanjem u unutrašnja pitanja Crne Gore i nacionalističkim i prostim ispadima pojedinih srpskih zvaničnika, danas su odnosi dvije države najlošiji u posljednjih 10 godina. Ti bahati mutnolovci nijesu navikli na čiste državne pozicije Crne Gore. Priželjkujući da Crna Gora živi u identitetskoj magluštini u kojoj bi nas oni mogli tretirati kao pogubljene guske, ne mogu da prihvate jasne političke orijentire crnogorske vlasti koja se otima svim vidovima njihove brižljivo pripremane anticrnogorske propagande, koju u Njegoševom duhu možemo nazvati pravom “glibinom”. Izuzimajući hrabru intelektualnu elitu Srbije, tamošnja javnost unutrašnja pitanja Crne Gore doživljava svojima, a razlog je jasan, nikad nam neće oprostiti što smo obnovili svoju nezavisnost koja nam je uskraćena 1918. i riješili da obnovimo svoju duhovnost koja nam je uzurpirana i negirana od 1920. Godine”, navela je poslanica DPS-a.

Smatra da je reakcija Crne Gore nakon paljenja crnogorske zastave u Beogradu i napada na Ambasadu bila u skladu sa našom tradicijom.

“Želimo dobre odnose sa našim susjedima, a kada i ovo bude dio istorije odnosa dvije države, Crna Gora će biti ponosna na svoju zvaničnu politiku. Dok oni pale našu zastavu, u prisustvu “vrlih” crnogorskih poslanika, mi ćemo čuvati njihovu i podići je na viši nivo, da im bude vidljivija njihova sramota, kako bi se dok postoje stiđeli pred crnogorskom snagom praštanja i rukom pomirenja. A našu crvenu zastavu ne može zapaliti nijedna fašistička vatra. Ona je satkana od krvi naših tuđemilskih, grahovačkih, mojkovačkih heroja, komita i partizana. Povisoka je to meta za najniže ljudske pobude”, kaže Vuković.

Da će se zakonom “otimati imovina SPC”, kako tvrde u Srpskoj pravslavoj crkvi i dijelu opozicije  je, po njenim riječima, podvala.

“Ođe imamo jasnu situaciju. Homo ideologicus (ideologija bjelaštva, četništva i savremene negacije crnogorske države i identiteta) odjenuo se u homo religiosusa, koji navodno štiti ugrožena vjerska prava. Kao najbolji mehanizam manipulacije, izabrana je jedna zvučna riječ, augmentativ “otimačina”, koja se u lajtmotivskom nizu ponavlja kao basma, ne bi li se primila u sluh crnogorskih građana i uznemirila njihove vjerujuće duhove. Ta riječ je velika podvala”, navela je Vuković.

Dodaje da Crna Gora vraća svoje, što joj je, svakim danom postaje sve jasnije, mahinacijama oteto.

“Iza podmetanja da Crna Gora otima, a zapravo je njoj oteto, stoji panika palanačkog nacionalizma, koji zastupa gotovo cjelokupna opozicija u Crnoj Gori, suočena sa neminovnim vraćanjem crnogorskog imena Crnoj Gori. Teze, primijetićete – nikada objašnjene, da Crna Gora otima SPC crnogorsku imovinu je možda i najveća prevara jedne ideologije bilo đe na tlu Evrope. Odsustvo argumentacije zamijenili su prisustvom obmana, koje stavljaju u futrole molitvi i ikona, želeći da na taj način dopru do građana koji svoju bogobojažljivost nikada ne bi smjeli podrediti njihovim marifetlucima”, kazala je poslanica.

 Tvrdi da će se politički dijalog nastaviti.

“Odavno znamo da postoje velike razlike u našem društvu u shvatanju crnogorskog identiteta. Vladajuća koalicija, koja je obnovila naš državni dom, neće praviti kompromise sa negatorima Crne Gore. Jasno ćemo se suprotstaviti njihovim zlobnim falsifikatima da je ovo nekakav Montenegro koji je prekinuo svaku vezu sa ,,tradicionalnom Crnom Gorom“. Suočićemo ih sa naukom i izvorima, koji su do sada skrivani i podrivani”, kazala je Vuković.

Dijalog na druge teme, po njenim riječima, će zavisiti od opozicije.

“Oni, koje ovaj zakon blokira u namjeri da vode dijalog sa partijama na vlasti, sebe svrstavaju u red ljutih protivnika državnog interesa.Plašim se da je opozicija, 14 godina nakon referenduma, i dalje na poziciji antidržavnog kursa, katkad ukrašena kravatama bezbojne politike, a ponekad skrivena iza mantije.”

Komentarišući incident u parlamentu koiim je DF pokušao spriječiti usvajanje zakona, Vuković je kazala da je crnogorska javnost još jednom je vidjela političare koji nijesu ovladali ni etikom, ni estetikom političke igre.

“Toliko su se zaigrali da su izigrali svaku šansu da ih više ikada iko doživi kao relevantne političke subjekte. Pamtićemo uzvik na toj sjednici: “Država vam je mrtva”. Kao da smo čuli eho sa tzv. Podgoričke skupštine na kojoj je održan parastos crnogorskoj državi. Taj mučni usklik je pokazao sunovrat i bizarnost političke grupacije koja se raduje smrti države iz koje crpe svoj legitimitet. Žalosno je što su pojedini mediji u Crnoj Gori krenuli stazama DF-a, lamentirajući da je ovaj zakon usvojen u mrklom mraku, nakon ponoći, uz policijske snage oko parlamenta, ne uzimajući u obzir prethodne najave da će gorjeti Skupština i da će neko od nas proći kao Stjepan Radić”, kaže Vuković.

 Incident je, kako je ocijenila,  lice i naličje politike DF-a.

“Oni drugačije ne umiju. Tako i mora biti kad se po mišljenje hrli u drugu državu. Ono je bio završni čin degradacije jedne udvoričke politike. Jake frustracije proizvode žestoku agresiju. Neprihvatanje sebe i svoga je težak fatum sa kojim, zbilja, nije lasno živjeti.U Crnoj Gori žive mudri i dostojanstveni građani, koji nikada neće dozvoliti da ih nedostojan, a pritom tuđin, void”, zaključila je poslanica DPS-a.

U BOKEŠKOJ ULICI

Na podgorički lokal “Štrudla”, u Bokeškoj ulici , jutros oko 4:30 sati bačena je eksplozivna naprava, saopšteno je iz Operativno komunikativnog centra Portalu RTCG.

Kako su saopštili, u eksploziji je oštećen spoljni mobilijar i ulazna vrata, a povrijeđenih nije bilo.

Policija, kako su rekli, intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog slučaja.

IRAK

Nekoliko raketa palo je na kompleks zgrada Ambasade SAD u Bagdadu, rekla su Frans presu dva izvora iz bezbjednosnih službi. Iračke snage su saopštile da nema žrtava.

Novinari Frans presa čuli su dvije detonacije sa zapadne obale rijeke Tigar, gdje je većina ambasada.

Jedan bezbjednosni izvor naveo je da su blizu američke ambasade pale tri rakete tipa “kaćuša”, dok je drugi kazao da je palo pet raketa.

Kasnije je izvor iz službe bezbjednosti izjavio za AFP da su tri od pet raketa pale u kompleks Ambasade, a jedna od njih je pogodila kafeteriju u vrijeme večere.

To je prvi put da je raketnim napadom direktno pogođen kompleks zgrada Ambasade SAD u ultra-sigurnoj “Zelenoj zoni” Bagdada, koja je posljednjih mjeseci redovno ciljana.

Američka ambasada nije odmah odgovorila na pitanje agencije AFP, ali iračke bezbjednosne snage ranije su rekle da nema žrtava.

Irački premijer Adel Abdel Mahdi i šef parlamenta Mohammed al Halbousi osudili su napad. Mahdi je osudio “agresiju” koja bi “Irak mogla pretvoriti u ratnu zonu”.

Diplomatska misija SAD je drugi put za nedjelju dana na meti napada – 20. januara u blizini Ambasade su pale tri rakete.

Krajem decembra, jedan američki državljanin je poginuo u raketnom napadu na bazu u kojoj su smješteni američki vojnici na sjeveru Iraka.

U znak odmazde, Vašington je 29. decembra izveo vazdušne napade na nekoliko baza “Brigada Hezbolaha” – iračke šiitske oružane grupe Hašd al-Šaabi, koalicije paravojnih snaga kojom dominiraju proiranske frakcije i koje su integrisane u redovne snage. Najmanje 25 boraca Hezbolaha je poginulo u tim napadima, a 31. decembra hiljade njihovih pristalica napale su Ambasadu SAD.

NASTAVIO DA SE ŠIRI

Koronavirus je, prema najnovijim podacima, odnio 80 života, a samo u Kini je zaraženo najmanje 2.744 osoba.

Virus je nastavio da se širi po svijetu, van Kine zabilježeno je 50 slučajeva zaraze, od čega pet u SAD, prenosi CNN.

Oko 60 miliona osoba pogođeno je djelimičnim ili potpunim karantinom, budući da su vlasti u nekoliko kineskih gradova zabranile ulazak i izlazak iz grada.

Vlasti u Kini su, takođe, pozvale osobe koje su bile u Vuhanu u posljednje dvije nedjelje, gradu iz koga je i počeo da se širi virus, da se prijave u karantin i liderima zajednice.

Medicinske sestre u bolnicama u Vuhanu rekle su CNN-u da i među osobljem ima zaraženih.

Takođe, postoji bojazan da i među seoskim stanovništvom ima zaraženih, prije svega zbog radnika koji su iz grada otišli u posjetu porodicama na selu tokom novogodišnjih praznika.

U Vuhan je stigao i kineski premijer Li Kećijang koji je posjetio bolnice u tom gradu.

Za sada, smrtnih slučajeva van Kine nije bilo, a virus je stigao i u Evropu gdje su u Francuskoj zaražene tri osobe.

ZENKA PORUČIO

Vlada se neće stavljati između Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve, niti će uređivati njihove međusobne odnose nakon što bude riješeno pitanje crkvene imovine u Crnoj Gori, koje tretira Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, istakao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.

 

On je u intervjuu Pobjedi poručio da bi svi koji budu nezadovoljni pravdu trebalo da potraže na sudu.

Komentarišući ulogu mitropolita Amfilohija tokom protesta koje je zbog Zakona pokušao da organizuje prosrpski politički blok Demokratski front koristeći crkvu za svoje ciljeve, od čega se prvi čovjek SPC u Crnoj Gori ogradio i poručio da će proteste organizovati isključivo crkva i da neće dozvoliti bilo kakvu politizaciju niti zloupotrebu, sa zahtjevom građanima koji dolaze na protestne molebane i litije da ne izazivaju nemire, Zenka je uvjeren da je kod mitropolita crnogorsko-primorskog prevladalo to što je on “ipak dijete Crne Gore”.

Podsjeća da je kada je došao na čelo Ministarstva njegov prvi zahtjev bio da se “nacrt ovog zakona povuče iz Venecijanske komisije i da još radimo na njemu”.

“Uspostavili smo ponovo kontakte sa vjerskim zajednicama, s tim što smo sa SPC počeli razgovore malo kasnije u odnosu na ostale. Detaljno smo prošli svaki član zakona i jedino se na sastancima sa SPC pokazalo da sa njima neće biti pozitivnog ishoda. Nastavili smo, jer nam je ovaj zakon neophodan zbog ukupne društvene i kulturne emancipacije Cme Gore, ali i zbog toga što je tada važeći odavno zastario”, rekao je Zenka.

Vlada, kako poručuje, neće pokleknuti ni pod kakvim pritiscima.

“Vlada je rekla da je spremna na dijalog i premijer je pozvao Mitropoliju crnogorsko-primorsku i mitropolita Amfilohija. Dok god molebani i litije protiču mirno, sve je u redu. To je njihovo apsolutno pravo da i na taj način jačaju pregovaračku poziciju, ali apsolutno neće uticati na promjenu odluka Vlade”, rekao je Zenka.

Na pitanje sa kim će Vlada potpisati temeljni ugovor, s obzirom na to da SPC nije registrovana u Crnoj Gori, Zenka kaže da ih zakon ne obavezuje da se registruju.

“Može i da se konstatuje kroz Zakon takav njihov status ako oni to žele. Cilj Zakona nije bio da se miješa u unutrašnju organizaciju crkve. Poznato je da SPC teritorijalno pokriva više država. Cilj Zakona nije da se taj dio unutrašnje teritorijalne organizacije SPC, koji ulazi u granice Crne Gore mijenja, da se te eparhije registruju kao neka novina, nego jednostavno da bi imali status pravnog subjekta u odnosu država SPC, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska, Eparhija – budimljansko-nikšćka i ostale eparhije”, rekao je Zenka.

Komentarišući to što iz Patrijaršije, ali i zvanični Beograd burno reaguju zbog toga što Vlada na razgovor zove mitropolita Amfilohija, Zenka je rekao da je svima poznato da je “mitropolit Amfilohije ovdje prvi čovjek SPC”.

“Ne bi trebalo Crnu Goru mnogo da tangira što negoduje i misli (Aleksandar) Vučić, što nije saglasan. Crnoj Gori treba da je bitno što misle predstavnici pravoslavnih Crnogoraca i Srba u Crnoj Gori. Mitropolija crnogorsko-primorska ima određenu autonomiju u okviru SPC i ovdje je ona adresa za pregovare, što, uostalom, kaže i sam Amfilohije. I opozicija kojaje bila toliko grlata protiv ovog zakona pozvala je premijera Markovića na dan kada se o njemu raspravljalo u parlamentu, da se sastane sa mitropolitom Amfilohijem kao vrhovnim poglavarom Mitropolije u Crnoj Gori”, rekao je Zenka.

JANJIĆ VJERUJE

Nova metodologija u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koju bi Evropska komisija trebala uskoro i zvanično da predstavi, ima za cilj konačno rješavanje pitanja članstva svih zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine, smatra politički analitičar iz Beograda i predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.

On u razgovoru za Pobjedu napominje kako Crna Gora kao članica NATO-a, ali i zemlja koja je, među kandidatima za članstvo, najviše odmakla u procesu pregovora, ima velike šanse da taj posao završi i ranije, do 2025. godine.

“Moguće je da Crna Gora i do 2025. godine postane punopravna članica Evropske unije upravo zbog činjenice da je najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju poglavlja, ali i činjenice da je već članica NATO saveza”, navodi Janjić.

On ističe kako je plan Unije da na skupu koji će, pod predsjedavanjem Hrvatske, biti održan na proljeće, zemljama Zapadnog Balkana saopšti novu metodologiju.

A tome će, kako je dodao, prethoditi rasprave unutar Evropske komisije i odgovarajućih tijela.

Janjić, međutim, ističe kako se nova metodologija ne odnosi na zemlje koje su već počele pregovore za članstvo.

“Kada sagledamo sadržaj tih predloga, prva stvar koju treba konstatovati je da se oni ne odnose na zemlje koje su već počele pregovore. Dakle, ti predlozi se generalno ne odnose ni na Crnu Goru ni na Srbiju. Drugo, oni za te zemlje mogu da za odgovarajući pređeni put, koji podrazumijeva otvorena poglavlja i slično, daju neku vrstu instrukturalne podrške, koje za sada nema. Oni u to mogu da uključe Srbiju i Crnu Goru i najvjerovatnije hoće da bi malo i taj finansijski proces podigli”, navodi Janjić.

Dilema je, kaže on, šta će se dešavati sa zemljama koje za razliku od Crne Gore i Srbije, ozbiljno kaskaju u procesu evropskih integracija. Janjić u tom kontekstu pominje zemlje poput Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Kosova.

“Očekivanja da se pravi blok od četiri zemlje nije realan. I te zemlje će ići pojedinačno samo što će u njihovom slučaju od početka biti uveden taj mehanizam kontrole, primjene i nagrađivanja. Sve u svemu, mislim da te promjene imaju za cilj da konačno riješe pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i da do 2030. godine bude zvršena integracija svih tih zemalja”, zaključio je Janjić.

PODACI UIKS-A

Trudnice i porodilje nekada “nađu“ mjesto u crnogorskom zatvoru zbog sumnje da su počinile neka od krivičnih djela, ali i zbog izdržavanja kazne. Zatvorsko osoblje ima zadatak da se posebno ophodi prema njima, a naročito prema bebama koje na svijet dođu i prve dane života provedu uz majku lišenu slobode, piše Dan.

 

“U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u periodu od 2016. godine do danas na izdržavanju kazne zatvora nalazila se jedna trudnica i jedna porodilja (2016. godine i 2018/19. godine). Trenutno se u UIKS-u nalazi jedna trudnica kojoj je izrečena mjera pritvora”, saopšteno je Danu iz UIKS-a.

Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisano je da se zatvorenici porodilji obezbjeđuju posebni uslovi za njegu i odgajanje djeteta. Te uslove propisuje organ nadležan za poslove rada i socijalnog staranja, uz saglasnost organa uprave nadležnog za poslove zdravlja.

“Evropska zatvorska pravila propisuju da djeca mogu da ostanu u zatvoru sa roditeljem ako je to u najboljem interesu djeteta. Takođe, zatvorenica porodilja ima mogućnost odlaganja izvršenja kazne zatvora ili prekid kazne u slučaju da ima dijete mlađe od jedne godine života”, istakli su iz UIKS-a.

Zakonom je propisano da članovi uže porodice mogu posjetiti zatvorenicu dva puta mjesečno u okviru redovnih posjeta.

“Suprug i djeca mogu posjetiti zatvorenicu u okviru porodične posjete, jednom mjesečno, u prostorijama koje su posebno namijenjene za porodične posjete, u trajanju od tri sata. Takođe, postoji mogućnost jedne vanredne posjete u toku mjeseca”, pojasnili su iz zatvora.

Kada su u pitanju posjete trudnicama i porodiljama koje se nalaze u pritvoru, odobrenja za posjetu pritvorenim licima izdaje nadležni sud koji vodi istražni postupak. Posjete se održavaju u prostoriji namijenjenoj za tu svrhu.

“Ishrana zatvorenika u UIKS-u je regulisana pravilnikom o tablicama ishrane, koji podrazumijeva potrebnu kaloričnu i nutritivnu vrijednost obroka koje su primjerene njihovoj starosnoj dobi, zdravlju i vjerskim i kulturnim potrebama. Na taj način se određuje i režim ishrane zatvorenica trudnica i porodilja. Režim ishrane određuje zatvorski ljekar”, saopštili su iz UIKS-a.

U organizacionoj jedinici zatvora Kazneno-popravni dom, u Odjeljenju za žene, nalazi se prostorija koja je namijenjena i opremljena svim potrebnim sadržajem za smještaj zatvorenica porodilja i djeteta.

“Uprava za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđuje svu potrebnu opremu za majku i bebu krevetac, pelene, hranu, higijenu i slično”, naveli su iz UIKS-a.

Pored plača beba, u zatvoru se više puta moglo čuti i izgovoreno sudbonosno “da”.

Zatvorske zidine nisu prepreka onim pritvorenim i osuđenim licima koja su ozbiljna u namjeri da stupe u brak sa osobom koju vole. Zakonom je, srećom po njih, dozvoljeno da se realizuje vjenčanje unutar zatvora.

“U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija od 2016. godine do 2020. godine sklopljeno je 16 brakova, od kojih su tri ženske osobe lišene slobode sklopile brak jedna pritvorenica i dvije zatvorenice”, rekli su Danu iz Uprave zatvora.

PRAVILA JASNA

Dobijanje crnogorskog pasoša, uz investiranje, složena je procedura, koja uključuje i proceduru provjere o međunarodnoj podobnosti, kao i one koje rade MUP i ANB, kažu iz Agencije za investicije. Ukoliko se utvrdi da je aplikant dao netačne podatke iniciraće se oduzimanje ekonomskog državljanstva. U tom slučaju, gubi se pravo na vraćanje uloženog novca.

 

U okviru programa ekonomskog državljanstva svi nerezidenti koji se prijavljuju za crnogorsko državljanstvo moraju proći složenu poroceduru provjere uključujući i porijeklo kapitala.

Direktor Agencije za investicije Dejan Medojević kaže da se prvo obavlja provjera samog agenta za posredovanje, ali i veoma bitna provjera koju rade agenti za ocjenu međunarodne podobnost Nju Dilidžens Agenti.

“Na kraju MUP u saradnji sa našim ANB-om i ostalim bezbjednosnim službama rade zadnju bezbjednosnu provjeru tako da smo sigurni da se ne može desiti da neko lice koje je povezano sa terorizmom, koje dolazi sa prljavim novcem, može steći ekonomsko državljanstvo”, rekao je Medojević.

Poslanik Aleksandar Damjanović smatra da Crna Gora ima male kapacitete da kvalitetno uradi neophodne provjere aplikanata i kapitala koji dolazi u Crnu Goru.

“Biće problem, naravno, Crna Gora ima male kapacitete, a ovdje će se javljati i oni koji imaju ozbiljne namjere, a i oni sa nekim sumnjivim namjerama. Zato je bitno da je projekat do kraja transparentan, da je zakonit, da svako može da dobije informaciju o tome na koji način se odabiraju potencijalni investitori”, rekao je Damjanović.

Iz MUP-a kažu da osim međunarodnih, MUP i ANB rade dodatne provjere.

“MUP postupajući po predlogu predsjednika Vlade Crne Gore za prijem lica po osnovu posebnog programa ulaganja u crnogorsko državljanstvo vrši posebne provjere i pribavlja saglasnost od ANB-a”, rekao je Miroslav Zeković iz MUP-a.

Damjanović ističe da je problematična odredba koja onemogućava osobama pravosnažno osuđenim na kaznu dužu od godinu da apliciraju za državljanstvo.

“Imate investitore koji vode dugotrajne sudske sporove, koji su osuđeni nepravosnažno, iako su djela ozbiljna, a mogu pošto su nepravosnažno osuđeni da konkurišu da dobiju državljanstvo. Šta ako nakon dobijanja državljanstva budu pravosnažno osuđeni u zemlji iz koje su došli”, rekao je Damjanović.

Zeković ističe da se, ako se za lice koje je steklo ekonomskog državljanstvo naknadno utvrdi da je dalo netačne podatke ili prikrilo činjenice, nadležni organ objavještava MUP o pokretanju postupka za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.

Ukoliko aplikantu bude oduzeto ekonomsko državljanstvo, gubi pravo da mu se vrati uloženi novac, kažu iz MUP-a.

Kristina Pavićević, RTCG

  • Ibrahimović u Bratislavi: Slovačka snažno podržava članstvo Crne Gore u EU
    on 17/09/2025 at 17:34

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović boravio je u posjeti Slovačkoj, gdje se sastao sa predsjednikom Parlamenta Rihardom Rašijem, ministrom vanjskih i evropskih poslova Jurajem Blanarom i predsjednikom Odbora za vanjske poslove Parlamenta Marijanom Kerijem.

  • Evropska komisija predložila mjere zbog rata u Gazi
    on 17/09/2025 at 17:16

    Evropska komisija predstavila je snažan paket ciljanih sankcija protiv ekstremnih izraelskih ministara i nasilnih doseljenika, kao i entiteta koji podržavaju nekažnjivost na Zapadnoj obali, kazala je danas šefica diplomatije Evropske unije (EU), Kaja Kalas.

  • Crnogorski tim nagrađen na EuroSkills 2025.
    on 17/09/2025 at 17:10

    Na prijemu organizovanom povodom uspjeha crnogorskih takmičara na EuroSkills 2025 u Herningu, ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović poručila je da su mladi pokazali da Crna Gora ima ogroman potencijal.

  • Vodovod stigao do 39 domaćinstava u MZ Petrovići u Banjanima
    on 17/09/2025 at 16:57

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, svečano su otvorili vodovod na Planiku, u Mjesnoj zajednici Petrovići, u Banjanima. Realizacijom ovog projekta, kako je istaknuto, obezbijeđeno je vodosnabdijevanje za 39 domaćinstava.

  • Revizija sumnja da će EU ispuniti ciljanu trgovinsku pomoć najsiromašnijim zemljama
    on 17/09/2025 at 16:44

    Evropska unija vjerovatno neće ispuniti svoj cilj da do 2030. godine 25 odsto novca predviđenog za pomoć trgovini usmjeri u najsiromašnije zemlje, jer joj nedostaju akcioni plan, konkretni ciljevi i informacije za realnu procjenu dosadašnjih rezultata, ocijenio je Evropski revizorski sud (ECA).

  • Milatović: Stanje crnogorske ekonomije zabrinjavajuće
    on 17/09/2025 at 16:22

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je inflacija najveći problem crnogorske ekonomije i da standard građana trpi iz dana u dan. Podsjetio je da je Vladi još u februaru predložio mjere za ublažavanje rasta cijena. Sve je to, između ostalog, poručio na današnjem sastanku sa predstavnicima misije Međunarodnog monetarnog fonda, koja boravi u Crnoj Gori.

  • Sindikat ultimatumima oštetio radnike RTCG-a u prosjeku po 1.500 eura
    on 17/09/2025 at 16:07

    Zoran Leković, urednik TVCG3, saopštio je da je Sindikat zaposlenih ultimatumima oštetio sve radnike RTCG-a u prosjeku za 1.500 eura po zaposlenom, samo u prvih devet mjeseci ove godine.

  • Trampova posjeta Britaniji praćena protestima i hapšenjima
    on 17/09/2025 at 15:59

    Predsjedniku SAD Donaldu Trampu priređen je danas kraljevski prijem u dvorcu Vindzor, ali dalje od zidina dvorca mnogi nisu izrazili dobrodošlicu za njegovu drugu državnu posjetu.

  • Delegacija EP: Razvojna banka ključna za uspješnu primjenu EU inicijativa
    on 17/09/2025 at 15:51

    Delegacija Komiteta za budžetsku kontrolu (CONT) Evropskog parlamenta, predvođena Niclasom Herbstom, sastala se u Podgorici sa rukovodstvom Razvojne banke i ocijenila da je njena sposobnost da finansira održive projekte od presudnog značaja za sprovođenje evropskih investicionih programa u Crnoj Gori.

  • Papović: Reforme su investicija u razvoj i brži put Crne Gore ka EU
    on 17/09/2025 at 15:18

    Reformska agenda za EU Plan Rasta nije samo politička obaveza, već konkretna šansa za jačanje institucija, ubrzanje evropske integracije i rast životnog standarda građana Zapadnog Balkana, poručeno je Tirana Connectivity Forumu na kome je učestvovala državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović.

  • Ibrahimović u Bratislavi: Slovačka snažno podržava članstvo Crne Gore u EU
    on 17/09/2025 at 17:34

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović boravio je u posjeti Slovačkoj, gdje se sastao sa predsjednikom Parlamenta Rihardom Rašijem, ministrom vanjskih i evropskih poslova Jurajem Blanarom i predsjednikom Odbora za vanjske poslove Parlamenta Marijanom Kerijem.

  • Papović: Reforme su investicija u razvoj i brži put Crne Gore ka EU
    on 17/09/2025 at 15:18

    Reformska agenda za EU Plan Rasta nije samo politička obaveza, već konkretna šansa za jačanje institucija, ubrzanje evropske integracije i rast životnog standarda građana Zapadnog Balkana, poručeno je Tirana Connectivity Forumu na kome je učestvovala državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović.

  • U četvrtak i petak sastanak POSP-a u Skupštini Crne Gore
    on 17/09/2025 at 15:04

    Parlamentarni odbor Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) održaće 24. sastanak u četvrtak 18. septembra i u petak 19. septembra 2025. u Plenarnoj sali Skupštine Crne Gore.

  • PES: Urošević nije rekao “podobne” već “dobre kandidate” za sudije Ustavnog suda
    on 17/09/2025 at 12:12

    Iz Pokreta Evropa sad (PES), reagovali su povodom izjave poslanika Uglješe Uroševića koju su prenijeli mediji, ističući da on nije kazao da se traže “podobni” kandidati za sudije Ustavnog suda već “dobri kandidati”.

  • Odbornici DPS Žabljak bojkotuju svečanu sjednicu SO
    on 17/09/2025 at 11:24

    Odbornici Demokratske partije socijalista neće prisustvovati svečanoj sjednici Skupštine opštine Žabljak. Kako su objasnili, to je mjera njihovog odnosa prema haosu u gradu koji je izazvan, kako su rekli, neznanjem, nesposobnošću i neradom lokalne samouprave, koji, "nažalost, i ne ostavljaju neki prostor za slavlje".

  • Bečić u Mojkovcu podijelio nove članske karte: Veting ključ ozdravljenja
    on 17/09/2025 at 11:06

    Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić obišao je više desetina domaćinstava na teritoriji opštine Mojkovac, zajedno sa funkcionerima Demokrata. Bečić je istakao da mu je najveća životna privilegija što već punu deceniju, širom Crne Gore, može da pruži ruku običnim ljudima i da im pogleda u oči, znajući da nikada nije iznevjerio njihovo povjerenje.

  • Krvavac će biti imenovan za glavnog Spajićevog savjetnika
    on 17/09/2025 at 10:54

    Šef kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića Branko Krvavac podnio je ostavku na tu funkciju, a biće imenovan za glavnog savjetnika premijera, pišu podgorički mediji.

  • Milatović: Crna Gora nastavlja sa podrškom UN-u u adresiranju rastućih geopolitičkih izazova
    on 17/09/2025 at 10:53

    Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da će Crna Gora nastaviti da pruža doprinos snaženju multilateralizma i podršku naporima Ujedinjenih nacija (UN) u adresiranju rastućih globalnih geopolitičkih izazova.

  • Advokati: Politika jača od izbora sudija
    on 17/09/2025 at 05:55

    Kandidati za sudije Ustavnog suda ne smiju biti diskreditovani zato što se politički ne dopadaju vlastima, ističu advokati za Radio Crne Gore. Navode da se izbor sudija ne može dogovarati u vrhu partija, te da je dešavanje u Skupštini po pitanju kandidatkinje Mirjane Vučinić upravo posljedica politikanstva.

  • "Krapovićeva odluka loša poruka medijima"
    on 16/09/2025 at 13:44

    Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da pojedinim medijskim kućama i novinarima uskrati akreditacije za prisustvo današnjoj konferenciji loša je poruka medijima, kazao je premijer Milojko Spajić i pozvao sve ministre da svoje skupove otvore za sve medije, prenosi agencija MINA.

  • Milatović: Stanje crnogorske ekonomije zabrinjavajuće
    on 17/09/2025 at 16:22

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je inflacija najveći problem crnogorske ekonomije i da standard građana trpi iz dana u dan. Podsjetio je da je Vladi još u februaru predložio mjere za ublažavanje rasta cijena. Sve je to, između ostalog, poručio na današnjem sastanku sa predstavnicima misije Međunarodnog monetarnog fonda, koja boravi u Crnoj Gori.

  • Delegacija EP: Razvojna banka ključna za uspješnu primjenu EU inicijativa
    on 17/09/2025 at 15:51

    Delegacija Komiteta za budžetsku kontrolu (CONT) Evropskog parlamenta, predvođena Niclasom Herbstom, sastala se u Podgorici sa rukovodstvom Razvojne banke i ocijenila da je njena sposobnost da finansira održive projekte od presudnog značaja za sprovođenje evropskih investicionih programa u Crnoj Gori.

  • Rast crnogorskog BDP-a 3,2 odsto u 2024. godini, dobri rezultat i u drugom kvartalu 2025.
    on 17/09/2025 at 14:32

    Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u 2024. godini zabilježio je realni rast od 3,2 odsto, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Prema podacima MONSTAT-a, vrijednost BDP-a u tekućim cijenama prošle godine iznosila je 7,65 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 7,07 milijardi eura.

  • Rast ekonomije u drugom kvartalu 3,5 odsto
    on 17/09/2025 at 13:30

    Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu ove godine 3,5 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Stanić i Belan: Brodovi otišli u bescijenje, ekonomska strategija Vlade uništenje kompanija
    on 17/09/2025 at 10:33

    Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić komentarišući jučerašnju odluku o prodaji dva broda Crnogorske plovidbe, ističe da se ekonomska strategija Vlade Crne Gore svodi na prodaju državnih resursa i uništenje kompanija.

  • Danska kompanija kupuje brodove Crnogorske plovidbe za 13,2 miliona dolara
    on 16/09/2025 at 16:01

    Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – "Kotor" i "Dvadesetprvi maj". Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13,2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.

  • Camaj: Crna Gora na samom vrhu zemalja gdje vrijedi započeti biznis
    on 16/09/2025 at 12:40

    Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj primio je danas predstavnike belgijske poslovne grupacije feXpro. Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva turizma Vuk Žižić.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.