OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, saopsteno je iz Vodovoda

Danasnji rezultati fizicko hemijskih analiza vode sa izvorista Mareza u Podgorici pokazuju blago povecanu mutnocu, saopsteno je iz preduzeca Vodovod i kanalizacija.

Kako navode, obilne padavine na podrucju glavnog grada su izazvale povecanje nivoa vode na tom izvoristu.

“Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iako je mutnoca blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporucujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl)”, navodi se u saopstenju Vodovoda.

Napominju i da je hlorisanje vode koja se distribuira potrosacima, cime se obezbjeduje mikrobioloska ispravnost vode, uredno i pod stalnim nadzorom. (sadrzaj hlora 0,35-0.4 miligrama po litru).

Sa vodoizvorista Mareza se snabdijevaju potrosaci naselja Mareza, Tolosi, Blok V i VI, dio grada preko Morace, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varos, Zabjelo, Pobrezje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za pice, saopsteno je iz Vodovoda.

“Svi ostali potrosaci iz djelova grada koji nijesu navedeni mogu bez problema i bojazni koristiti vodu za pice iz vodovodnog sistema Glavnog grada. Labaratorija Vodovoda ce nastaviti pojacano pracenje svih parametara vode za pice i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost”, zakljucuje se u saopstenju.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pazin kazao je da je za efikasnu borbu protiv korupcije u zemljama Jugistocne Evrope, osim dobrih zakona i njihovog dosljednog sprovodenja, neophodna puna medusobna saradnja drzava regiona.

“Ako zelimo da na efikasan i pouzdan nacin zastitimo sopstveno drustvo od korupcije i organizovanog kriminala, moramo pokazati nase partnerstvo na djelu u situacijama kada pocinioci teskih krivicnih dijela iz naseg susjedstva pokusavaju naci utociste u nekoj od nasih drzava”, saopstio je Pazin na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu.

Ukazao je da, kao sto kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja medu drzavama regiona.

“Svaki kriminalac koji se u nekoj od nasih drzava tesko ogrijesio o zakon, a u nekoj susjednoj drzavi uspije da nade utociste podriva upravo te najdublje temelje naseg prijateljstva, solidarnosti i saradnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope”, rekao je Pazin.

Podsjetio je da je Crna Gora, gradeci pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od pocetka pregovarackog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po svom kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima.

Sve objektivne analize ostvarenih rezultata, navodi Pazin, ukljucujuci i izvjestaje Evropske unije, konstatuju da su drzavne institucije zaduzene za sprecavanje i suzbijanje korupcije ostvarile znacajne rezultate u susret potrebama crnogorskog drustva, ali i ocekivanjima evropskih partnera.

“Na planu prevencije, usljed misljenja i odluka Agencije za sprjecavanje korupcije, ukupno 267 javnih funkcionera podnijelo je ostavku ili su razrijeseni funkcije (230 ostavki i 37 razrjesenja), dok je zbog krsenja antikorupcijskih zakona podnijeto skoro 2000 zahtjeva za pokretanje prekrsajnih postupaka, u ukupnom iznosu novcanih kazni od skoro pola miliona eura”, istakao je on.

Govoreci o rezultatima u oblasti represije, rekao je da su samo rezultati rada Specijalnog drzavnog tuzilastva doveli do toga da je od osnivanja tog tuzilastva do danas podignuto optuznica za koruptivna krivicna djela u kojima imovinska steta iznosi preko 100 miliona eura.

“Dio tih i drugih slucajeva rezultirao je presudama protiv jedne cetvrtine od ukupnog broja predsjednika crnogorskih opstina, kao i drugih visokih zvanicnika, poput bivseg predsjednika Drzavne zajednice Srbija i Crna Gora i bivseg visokog funkcionera na crnogorskoj politickoj sceni, koji je pravosnazno osuden i cije izrucenje ocekujemo od Republike Srbije,” precizirao je Pazin.

Crna Gora je, kako je ocijenio, na bazi ostvarenih rezultata danas opravdano primjer kako visoki evropski standardi mogu biti sprovedeni i proizvesti jasne i vidljive rezultate.

Dodao je, medutim, da liderska pozicija u evropskom integracijama obavezuje Crnu Goru da takvu ulogu opravda nastavkom dobrih rezultata i u periodu koji slijedi.

“Nasi gradani i privrednici danas sa pravom ocekuju da ovi dobri rezultati budu nastavljeni, na nacin da se oni sami u svom svakodnevnom zivotu i radu uvjere da smo izgradili drustvo sposobno da se efikasno obracuna sa svima onima koji nezakonito prisvajaju ono sto im u drustvu ne pripada,” naglasio je potpredsjednik Pazin.

U 2018. GODINI

Ukupna finalna potrosnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 389,1 hiljada tona i bila je 8,7 odsto veca u odnosu na 2017, saopsteno je iz Monstata.

Statisticari su kazali da je u sektoru saobracaja utroseno prosle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

“U ukupnoj finalnoj potrosnji naftnih derivata u prosloj godini saobracaj je ucestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, navodi se u saopstenju.

Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona.

POSEBNO U SUTERENU

U Klinickom centru Crne Gore (KCCG), zbog trenutne meteoroloske situacije i obilnih padavina, doslo je do izvjesnih poteskoca u funkcionisanju organizacionih jedinica, narocito onih koje se nalaze u suterenu.

Nadlezne sluzbe KCCG su na terenu i preduzimaju sve neophodne mjere i radnje kako bi otklonili posljedice obimnih padavina i omogucili nesmetano funkcionisanje te zdravstvene ustanove.

“I pored trenutne situacije, KCCG ce svim pacijentima pruziti kvalitenu zdravstvenu uslugu i molimo ih za strpljenje i razumijevanje”, kaze se u saopstenju.

U ovim situacijama, kako se navodi, vazna je dobra saradnja i razumijevanje izmedu zdravstvenih radnika i pacijenata.

MARKO BOJOVIC

Brojni Podgoricani pitali su se u cetvrtak ko je osoba koja je gurajuci dijete u kolicima, u kostimu dinosaurusa, setala Podgoricom.

Pitali su se i oni koji su tu osobu sreli, ali i vidjeli snimke i fotografije koje su obisle drustvene mreze.

Svoju cerku, ali cini se vise Podgoricane iznenadio je tata Marko Bojovic, koji je prevashodno zelio da se zabavi sa svojom dvogodisnjom kcerkom i izmami osmjehe.

U Crnoj Gori je Marko, a Mark u Americi, u kojoj je roden. U Crnu Goru, zemlju porijekla, dosao je 2017. godine.

U Jutarnjem program TVCG Marko kaze da je samo htio da zabavi svoju kcerku i da nasmije nju, ali i prolaznike.

U Crnoj Gori zivi sa kcerkom, sinom i zenom. Njegova porodica je porijeklom iz Crne Gore. Deset godina je zivio u Juznoj Americi, a potom ga je zivot doveo u Crnu Goru, gdje se, kako kaze, bavi humanitarnim radom.

Marko nije siguran da li ce ostati da zivi u Crnoj Gori.

  • Crna Gora uskoro dobija prvi centar za razvoj igara
    on 06/06/2025 at 09:06

    Kroz projekat CBC GAIN i podršku Evropske unije i domaćih institucija, uskoro će u Podgorici biti otvoren prvi GameDev centar, kao mjesto okupljanja, edukacije i inovacija za sve koji žele da grade karijeru u svijetu digitalne zabave.

  • Ćulafić: Status Crne Gore kao ekološke države mora se braniti znanjem i radom
    on 06/06/2025 at 09:00

    Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, iskazujući zadovoljstvo početkom kampanje “Čuvaj da te čuva”, koju sprovodi Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ocijenio je da je ovo samo jedna u nizu kampanja koje resor kojim rukovodi sprovodi već deset mjeseci.

  • Čestitke: Kurban bajram nas uči samilosti, solidarnosti, međusobnom uvažavanju
    on 06/06/2025 at 08:49

    Predstavnici Vlade, Skupštine, lokalnih uprava i Bošnjačkog vijeća čestitali su predstojeći Kurban bajram uz poruke da su to dani kada se dijeli sreća s porodicom, prijateljima i komšijama i pruža ruka onima kojima je potrebna. Ovaj vjerski praznik je, kako poručuju, i vrijeme da se podsjetimo na vrijednosti humanosti, razumijevanja i međusobnog uvažavanja.

  • Najmanje četiri osobe poginule u ruskom bombardovanju Kijeva
    on 06/06/2025 at 08:40

    Najmanje četiri osobe su stradale, a 20 je povrijeđeno tokom noći u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, u ruskom napadu dronovima i balističkim raketama, saopštile su ukrajinske vlasti.

  • Dobri uslovi za vožnju
    on 06/06/2025 at 08:30

    U Crnoj Gori jutros su povoljni uslovi za vožnju, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG). Oni su savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu.

  • Na marginama NAC-a: Krapović uručio činove brigadnom generalu Miodragu Vuksanoviću
    on 06/06/2025 at 08:24

    Na marginama sastanka ministara odbrane zemalja članica Alijanse u Briselu, u prostorijama Stalne misije Crne Gore pri NATO, ministar odbrane Dragan Krapović, simbolično je uručio činove novoimenovanom načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnom generalu Miodragu Vuksanoviću.

  • DPS: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru
    on 06/06/2025 at 07:58

    Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor ukazuju da je stanje u Hitnoj pomoći u tom gradu sve alarmantnije, a posljedice, kako navode, osjećaju i građani i zaposleni. Navode da je situacija dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata ljekar bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnosti i vozača vozila Hitne pomoći i ljekara.

  • Radojević: Nadležnost za statistiku državnih finansija prenesena na Monstat
    on 06/06/2025 at 07:47

    Predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević reagovala je povodom saopštenje Uprave za statistiku poručivši da je nadležnost za statistiku državnih finansija prenesena na Monstat.

  • Kvalitet vazduha veoma dobar
    on 06/06/2025 at 07:30

    Portal RTCG svakodnevno objavljuje najnovije podatke o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori, kako biste bili informisani o stanju u vašem gradu.

  • 'Za mene je raj kad gledam bolesnu životinju kako se oporavlja'
    on 06/06/2025 at 06:59

    Tanijaa Tadžik posvetila je život brizi o bolesnim i povređenim životinjama u Pakistanu.

  • Alabar zaključio ugovor za zakup jedne plaže u Ulcinju
    on 05/06/2025 at 19:19

    Kompanija Eagle Hills, Mohameda Alabara, zaključila je ugovor za zakup jedne plaže na ulcinjskoj rivijeri, saopšteno je "Danu" iz Morskog dobra.

  • Đeljošaj: Jedna ostavka ruši dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 18:34

    Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj kazao je TVCG da ukoliko bi jedan član Tenderske komisije podnio ostavku, cijeli postupak bi morao biti poništen i ne bi mogao da se izabere ponuđač na aktuelnom tenderu. Đeljošaj kaže da ima usmenu najavu jednog člana Tenderske komisije da će podnijeti ostavku i da se nada da nijedan pojedinac neće srušiti proces koji traje sedam godina.

  • Ostavke u tenderskoj komisiji za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 15:38

    Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnpravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.

  • Izvučeni dobitnici drugog kola nagradne igre "Kupujmo naše"
    on 05/06/2025 at 14:57

    U drugom kolu nagradne igre "Kupujmo naše" dodijeljeno Je ukupno 55 nagrada, a dobitnici su iz raznih crnogorskih opština. Izvlačenje je organizovano danas u Privrednoj komori.

  • Vlada: Ukupan dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36% BDP-a
    on 05/06/2025 at 13:49

    Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36% BDP-a, saopšteno je iz Vlade. Vlada je, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.

  • Srbija zainteresovana za aerodrome u Crnoj Gori: Koliko bi to bilo isplativo?
    on 05/06/2025 at 08:52

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali iskazao je interesovanje Srbije za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu. Postavlja se pitanje koji bi bili ekonomski benefiti, zašto se Srbija nije prijavila na raspisani tender, kao i da li je dobar primjer baviti se tuđim, dok je Beogradski aerodrom pod koncesijom druge zemlje.

  • Vuković: Tržište se snažno oporavlja zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine
    on 04/06/2025 at 14:44

    Ministar finansija Novica Vuković poručio je da resorno ministarstvo i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se, kako navode, dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast.

  • Spajić: Ratifikacijom sporazuma u Skupštini otvorena vrata novoj eri partnerstva i prilika
    on 03/06/2025 at 19:32

    Konačnom ratifikacijom sporazuma u Skupštini Crne Gore, otvorena su vrata novoj eri partnerstva i prilika, poručio je premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži Iks (X).

  • Vuković: Očekujem zeleno svjetlo svih EU zemalja za zatvaranje poglavlja 5 krajem juna
    on 03/06/2025 at 15:45

    Ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 5 – javne nabavke potvrda je predanog i konzistentnog rada Ministarstva finansija na reformisanju i modernizaciji ovog značajnog segmenta javne politike, saopštio je ministar finansija Novica Vuković za Portal RTCG.

  • Spajić: Dionica prema BiH prevazilazi lokalni karakter, ulazimo u ciklus izgradnje autoputeva
    on 03/06/2025 at 15:05

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je veliki investicioni zamajac ispred nas, te najavio da ćemo osim regionalnih magistralnih puteva, vrlo brzo imati i autoputeve.