SMANJEN OBIM SJEČE

Uprava za šume je u 2019. godini ostvarila rekordan prihod od preko sedam miliona eura, što je 37 odsto više u poređenju sa prihodima od prije pet godina, saopšteno je iz Uprave.

Ostvareni rezultat od 7,2 miliona je utoliko vrijedniji, što je ostvaren  uz smanjeni obim sječe od 15 odstou odnosu na 2018. godinu ili za čak  36 odsto u odnosu na 2015.godinu, koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu,  ali i po obimu izvoza najkvalitenije oblovine iz Crne Gore.

“Ovim rezultatima su doprinijele aktivnosti na nivou Uprave za šume kroz jasno uspostavljenje interne procedure, kvalitetno uspostavljenu finansijsku disciplinu naplate svih potraživanja kao i insistiranje na doslednom poštovanjuobaveza iz potpisanih ugovora. Takođe,  očigledno je da je na ostvareni rezultat vrlo podsticajno djelovala i odluka Vlade iz 2017.godine, da se ograniči izvoz oblovine iz Crne Gore. Ova odluka je u prošloj godini produžena na još dvije godine što u potpunosti podržavaju sve akteri u ovom reprokompleksu, tako da danas imamo situaciju da je Izvoz trupaca u prošloj godini manji za 56 puta nego u 2015. godini”, navodi se u saopštenju. 

Pored ohrabrujućih rezultata Uprave za šume, realna očekivanja su da će se ostvariti rekordni rezultati i u cjelokupnom  sektoru šumarstva i drvoprerade. Procjene su da će se uzavršnim računima iskazati prihodiod oko 110 miliona eura.

“Uprava za šume planira da i u ovoj godini, postupak dodjele šuma na korišćenje sprovede blagovremeno i transparentno sa jasnim i jednakim pravilima za sve učesnike uz nastavak uspostavljene prakse naplate svih potraživanja. Uvjereni smo da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2020. godini  gdje smo Godišnjim programom gazdovanja šumama planirali uvećanje prihoda po svim osnovima i bolje rezultate nego u prethodnoj godini”, zaključeno je u saoštenju. 

ŠEHOVIĆ PORUČIO

Prvo mjesto u takmičenju iz kulinarstva u Splitu koje je osvojio učenik Škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice Lazar Ičević, predstavlja dokaz da je obrazovanje koje pružaju naše stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi. To je poručio ministar prosvjete Damir Šehović koji je razgovarao sa nagrađenim srednjoškolcem.

„Izvanrednim rezultatima koje postižete dajete nam zadatak da se još više trudimo i stvaramo još bolje uslove u kojima ćete sticati znanja“, poručio je Šehović Ičeviću.

Čestitajući na postignutim rezltatima, tokom sastanka sa Lazarom i njegovom profesoricom i mentorkom Mirjanom Vukčević, Šehović je rekao da ovakvim primjerima ukazujemo na prave vrijednosti i usmjeravamo pažnju javnosti na one koji bi trebalo da budu uzori u društvu.

“On je rekao da je uspjeh koji je Lazar postigao dokaz da je obrazovanje koje pružaju naše srednje stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi”, navodi se u saopštenju.

Ministar je kazao da se nada da će Lazar svoje znanje primjenjivati u Crnoj Gori, a postignut uspjeh ocijenio kao podsticaj i poruku mlađim generacijama – da je školovanje u skladu sa sklonostima najbolji izbor koji se u obrazovanju može napraviti.

Lazar je objasnio da je na takmičenju u Splitu u konkurenciji bilo 600 učesnika iz 29 država, a takmičilo se u deset turističkih i ugostiteljskih disciplina: hotelski menadžment, poslovanje recepcije, barsko posluživanje, posluživanje vina, pripremanjue koktela, dehatlon ili kuvarsko takmičenje iz više vještina, restoransko usluživanje, predstavljanje destinacije, poslastičarstvo i kulinarstvo.

“On istakao da je izuzetno ponosan na ostavrene rezltate u ovako jakoj konkureciji i naglasio da se u okviru takmičenja komunikacija odvijala na engleskom jeziku. Ičević je upoznao ministra i sa uspjesima iz prošle godine, poput osvojenog drugog mjesta na državnom takmičenju u Budvi, te šampionata u Sloveniji”, saopšteno je iz Ministarstva.

Profesorica Mirjana Vukčević rekla je da je zadovoljstvo raditi sa vrijednim i talentovanim učenikom poput Lazara, te da Škola pruža svu podršku i obezbjeđuje dobre uslove za učenje i rad, što je ovim rezultatima i dokazano.

Ministar je Lazaru uručio simboličan poklon, izrazivši uvjerenje da će i nakon završetka škole nastaviti da postiže vrhunske profesionalne rezltate.

ZA AUTOPUT

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će do kraja prve nedjelje februara raspisati tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma, saopštio je resorni ministar Osman Nurković.

On je kazao da je na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači.

“Sljedeći korak je priprema tenderske dokumentacije i poziv odabranim da dostave ponude. Cijeli taj prostupak bi trebalo da se završi do kraja prve nedjelje u februaru, odnosno u narednih 15 do 20 dana”, rekao je Nurković na radnom doručku sa novinarima.

Kompanije Incheon International Airport Corporation, GMR Airports Limited, Groupe ADP Consorcium – TAV Havanlimanlari holding i Aeroports de Paris International i Corporation America Airports ispunile su pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore.

Nurković je rekao da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, ali da postoji mogućnost da se on produži.

“Ali da ne prejudiciramo, to će zavisiti od ponuđača“, naveo je Nurković.

Na pitanje da li bi se potpisivanje ugovora moglo očekivati u maju, Nurković je odgovorii da ne bi, ali da bi se mogao očekivati odabir najpovoljnije ponude i pregovori oko ugovora, koji su, kako kaže, kompleksna dokumenta.

On je rekao da su kompanije koje su ispunile uslove za dodjelu koncesija renomirane i da očekuje dobru trku, takmičenje između njih i odlične ponude, koje će prevazići prvobtno postavljene uslove.

Na pitanje da li očekuje da će ugovor u krajnjem biti potpisan, Nurković je odgovorio da ne vidi razlog da se dogovor ne postigne.

“To je, ipak, dug period od 30 godina i ne bismo da ostavimo nijednu dilemu niti bilo kakvu mogućnost da se ne ispoštuje taj ugovor“, dodao je Nurković.

On je ponovio da se prilikom davanja koncesija ne prodaje imovina, jer sve što se bude investiralo u aerodrome za 30 godine ostaje u vlasništvu države.

Nurković je optimista da će se posao završiti u ovoj godini, a u slučaju da se desi da budžet ne prihoduje novac od jednokratne uplate za koncesionu naknadu, on je kazao da “ćemo morati da živimo i bez toga”.

Kada je u pitanju izgradnja prve dionice auto-puta Bar-Boljare, Nurković je saopštio da je najveći dio fizičkih radova završen i da predstije tri vrste poslova – asfaltiranje i elektro i mašinske instalacije. 

“To su dosta obimni radovi koji se možda ovako neće vidjeti, kao most Moračica, ali su začajni. Imamo ugovoreni rok do 30. septembra i ja se nadam da će, što se tiče fizičkog obima radova, to sigurno biti završeno. Jedino što je zebnja je da se tehnički pregled i upotrebna dozvola možda u tom trenutku ne mogu obezbijediti“, rekao je Nurković.

On je dodao i da Ministarstvo pregovara u vezi izgradnje druge dionice i da se nada da će do kraja godine moći da se nađe partner i krene u realizaciju.

“Mi smo aplicirali kod Evropske komisije (EK) za grant sredstva u iznosu od 20 odsto od predračunske vrijednosti. Radi se idejni projekat za tu dionicu. Dobili smo grant sredstva u iznosu od tri miliona i Komisija koja nam je dodijelila ta sredstva, odabrala je projektanta, pa očekujemo do aprila ili maja da se završi taj dio projektne dokumentacije i dobije odgovor od EK za dodjelu sredstava“, objasnio je Nurković.

Ako bi EK dodijelila ta sredstva, od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) bi se obezbijedilo 20 odsto, a onda tražio model saradnje za preostalih 60 odsto.

Nurković je rekao da će se, nakon izgradnje svih dionica, umjesto dosadašnjih devet sati putovanja do Beograda, vrijeme skratiti na tri i po do četiri sata.

„Putartina za auto-put će najvjerovatnije iznositi od 3,5 do četiri eura”, precizirao je Nurković.

Kada je u pitanju Montenegro Airlines (MA), on je kazao da je počela primjena zakona koji treba da obezbijedi sanaciju nacionalne avio-kompanije i da su u tom aktu tačno definisan rokovi i iznosi koji treba da se isplate.

On je ponovio da je zakon bio neophodan kako bi se kompanija sačuvala.

Govoreći o višku radnika u MA, Nurković je rekao da ima viška, posebno u administraciji.

Nurkoviće se osvrnuo i na Luku Bar i njenu eventualnu privatizaciju i rekao da je planirano za naredni period da se investira oko 60 miliona eura u to preduzeće.

“Postoji značajno interesovanje stranih partnera za Luku Bar. U ovoj godini nijesmo donijeli odluku o njenoj privatizaicji, ali ako bude postojalo konkretno interesovanje i neki zajednički posao u vidu možda privatno-javnog partnerstva, moguće da će se u tom pravcu voditi razgovori“, objasnio je Nurković.

On je zaključio i da treba tražiti rješenje situacije i u poslovanju pomorskih kompanija, Crnogorske i Barske plovidbe, u smislu njihovog spajanja i racionalizacije troškova.

NEJEDNAKOST RASTE

Broj milijardera udvostručen je u proteklih deset godina zahvaljujući ekonomskom sistemu baziranom na nejednakosti koji na svojim leđima nose žene, upozorilo je britansko udruženje za borbu protiv siromaštva Oxfam.

Bogatstvo 2,15 hiljada svjetskih milijardera premašuje imovinu 4,6 milijardi ljudi, odnosno 60 odsto svjetske populacije, pokazuje izvještaj Oxfama, objavljeno dan uoči okupljanja svjetskih političkih i poslovnih čelnika u švajcarskom Davosu, prenosi SEEbiz.

“Taj duboki jaz temelji se na pogrešnom i seksističkom ekonomskom sistemu”, konstatovali su autori izvještaja, ističući podatak da 22 najbogatija muškarca svijeta imaju više novca nego sve žene u Africi.

Žene i djevojke dnevno troše milijarde neplaćenih sati na kuhanje, čišćenje i brigu za rođake, zbog čega se mnoge među njima ne mogu obrazovati niti zaposliti, utvrdili su u Oxfamu.

Oni su dodali da vrijednost njihovog rada tri je puta veća od vrijednosti globalne tehnološke industrije.

Vlade se neadekvatnim oporezivanjem najbogatijih pojedinaca i kompanija odriču novca kojim bi se žene moglo izvući iz siromaštva, upozoravaju u Oxfamu.

Predlažu da u narednih deset godina jedan odsto najbogatijih u svijetu plaća samo 0,5 odsto veće poreze, što će omogućiti otvaranje 117 miliona radnih mjesta u sektorima poput zdravstva, obrazovanja i staranja za starije i djecu.

KOLAŠIN

Najave za zimsku sezonu u Kolašinu bile su odlične, međutim nedovoljno snijega za aktivno skijanje uslovilo je brojna otkazivanja u hotelima, ali i u privatnom smještaju, saopštili su iz lokalne Turističke organizacije.

“Iskeno se nadamo da će vremenske prilike ići na ruku turističkim poslenicima i da ćemo uspjeti da nadomjestimo trenutne gubitke u zimskoj turističkoj sezoni”, saopšteno je Televiziji Crne Gore iz kolašinske TO.

Iako je trenutno u Kolašinu malo snijega za skijanje lokalna Turistička organizacija je obezbijedila prevoz iz grada do skijališta, a cijena karte u jednom pravcu je euro.

Svi koji posjete Kolašin na gradskom trgu imaju mogućnost da uživaju na klizalištu koje je obezbijedila lokalna Turistička organizacija.

Pored toga Božićni bazar još uvijek traje i 10-ak vrijednih izlagača na svojim štandovima nude proizvode od vune, drveta i voća.

Iz lokalne Turističke organizacije su za TVCG kazali da su očekivali bolju sezonu, ali se nadaju padavinama koje bi makar malo nadomjestile gubitke kolašinskih turističkihn poslenika.

“Imamo 10 kućica 10 izlagača. Grad u toku praznika je bio pun, ali sad kada je Nova godina prošla manje je turuista. Fali nam malo više snijega””, kaže Jasmina Salihović, idejni tvorac kolašinskog Božićnog bazara.

Predstavnici lokalne TO sa Nacionalnom turističkom organizacijom su trenutno na specijalizovanom sajmu za aktivni odmor u Študgartu, čiji je Crna Gora partner i nadaju se da će im ovaj sajam otvoriti nova tržišta.

Dragana Šćepanović, TVCG

TUŽAN ZBOG MEGZITA

Britanski princ Hari rekao je da sa “velikom tugom” napušta poziciju radnog člana kraljevske porodice u dogovoru sa kraljicom Elizabetom, ali da nije imao drugog izbora.

“Odluka koju sam donio u ime svoju suprugu i mene nije bila olako donijeta” već poslije “mjeseci razgovora, i godina izazova”, rekao je vojvoda od Saseksa sinoć zvanicama na dobrotvornoj večeri u Londonu.

U prvom javnom istupanju o toj temi od kada je objavljeno da se on i supruga Megan povlače sa dužnosti viših članova kraljevske porodice princ Hari se izvinio što “nije uvijek dobro radio stvari”, ne navodeći na šta konkretno misli.

“Nadali smo se da ćemo nastaviti da služimo kraljicu, Komonvelt i moja vojna udruženja ali bez javnog finansiranja. Nažalost, to nije bilo moguće”, rekao je on.

Britanski mediji koji su objavili njegovo istupanje na naslovnim stranama današnjih izdanja, naglašavaju bol koji on osjeća zbog odvajanja od kraljevske porodice.

Tridesetpetogodišnji Hari i njegova 38-godišnja supruga Megan objavili su 8. januara da žele da se povuku kao viši članovi kraljevske porodice i da budu i finansijski nezavisni, a da vrijeme provode između Velike Britanije i Sjeverne Amerike nastavljajući da služe kraljici.

Njihovu odluku je kritikovala britanska štampa posebno zato što nisu unaprijed o njoj obavijestili kraljicu Elizabetu Drugu ni princa Čarlsa, nasljednika trona i Harijevog oca.

Oni su prvobitno željeli da zadrže dio dužnosti u kraljevskoj porodici ali kraljica ih je brzo razuvjerila, navodeći da je to nemoguće i u saopštenju u subotu uveče rekla da moraju da odustanu od titula njihovog kraljevskog visočanstva, pošto više neće biti aktivni članovi kraljevske porodice.

Bakingemska palata je objavila poslije razgovora i razmatranja njihove buduće pozicije da princ Hari i njegova supruga Megan neće biti radni članovi britanske kraljevske porodice i neće nositi titule od proleća 2020. Takođe neće koristiti finansijske fondove kraljevske porodice i vratiće 2,4 miliona funti koje su potrošeni na obnovu kuće u blizini dvorca Vindzor u kojoj žive.

Hari je rekao da se nada da kreće u “mirniji život” i najavio da će se posvetiti “podržavanju dobrotvornih organizacija i vojnih udruženja” koja su za njega važna.

On je naglasio da se on i supruga Megan “ne udaljavaju” jer je Velika Britanija za njih kuća.

“Učinićemo sve što je u našoj moći da visoko nosimo boje zemlje i ponosno obavljamo našu ulogu”, rekao je on.

Kraljica Elizabeta Druga je u saopštenju u subotu kada je odlučen budući status para rekla da joj je drago što su “zajedno pronašli konstruktivan i prihvatljiv put” za njenog unuka i njegovu porodicu.

“Hari, Megan i Arči će uvek biti voljeni članovi moje porodice”, dodala je kraljica u saopštenju.

HERCEG NOVI

Fitosanitarna uprava donirala je Opštini Herceg Novi 500 sadnica masline žutice.

Riječ o projektu realizovanom u okviru Akcionog plana Ministarstva poljoprivrede, kojim je planirana zamijena uklonjenih palmi drugim biljnim vrstama.

Kako poručuju iz Opštine Herceg Novi građani koji su u prethodnom periodu uklonili palme iz svojih dvorišta, a zainteresovani su da posade maslinu, mogu se javiti na adresu Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost.

Javiti se mogu do srijede 22. januara u kancelariju 89, ili na broj telefona 321-052.

140 OBOLJELIH

Kina je objavila danas da je i treća osoba umrla od novog, misterioznog virusa sličnog Sarsu, dok je zabilježeno gotovo 140 novih slučajeva oboljelih.

Bilans oboljelih je tako porastao na 201 slučaj od kojih je 170 osoba i dalje u bolnici, a od njih je devet u kritičnom stanju, navode zdravstvene vlasti centralnog grada Vuhana gdje je zabilježen prvi slučaj.

U Vuhanu je zabilježeno 136 novih slučajeva tokom vikenda. Na to se dodaju dva nova slučaja obojelih u Pekingu, prvi put od kada je otkriven virus, a jedan novi slučaj je i u južnoj provinciji Guangdong.

Dvije osobe koje su oboljele u Pekingu su bile prethodno u Vuhanu, u stabilnom su stanju i dobijaju tretman kao za upalu pluća, saopštile su vlasti okruga Daksing, u južnom dijelu Pekinga.

U Guangdongu je pacijent, 66-godišnji muškarac, koji je bio u posjeti rođacima u Vuhanu, navele su regionalne zdravstvene vlasti.

Epidemija izaziva strah da će se pojaviti nova kriza kao za SARS (teški akutni respiratorni sindrom) koji je jako zarazan i od koga je umrlo 650 ljudi u kontinentalnoj Kini i u Hongkongu 2002. i 2003. godine. To što se pojavila uoči obilježavanja kineske Nove godine, perioda tokom koga stotine miliona ljudi putuju da posjete svoje rođake, takođe izaziva strahovanje od većeg širenja.

PODACI ZA 2019.

Niskotarifni avio-prevoznici opslužili su najveći dio putničkog saobraćaja na aerodromu u Prištini tokom prošle godine.

Eurowings, easyJet i Wizz Air ukupno su prevezli od ili do Prištine oko milion putnika prošle godine, piše portal Ex-yu aviation.

Eurowings je bio najuspješniji sa 343,7 hiljada putnika, što predstavlja porast od čak 109,6 odsto u odnosu na 2018. godinu. EasyJet je bio na drugom mjestu sa 268,69 hiljada putnika u svojim letjelicama, što je rast u odnosu na 2018. od 11,1 odsto. 

Wizz Air je prevezao 253,28 hiljada, a Edelweiss 254,64 hiljade putnika.

Najuposleniji standardni avio-prevoznik bio je Turkish Airlines 179,35 hiljada putnika, a ta brojka predstavlja rast od samo 0,1 odsto u odnosu na 2018.

Kako podsjeća portal, tokom prošle godine dva prevoznika stacionirana u Prištini su bankrotirala, Adria Airways i Germania, što je uticalo na poslovanje svih kompanija na tom aerodromu.

Švajcarska je ostala omiljena destinacija putnika sa prištinskog aerodroma, sa 33 odsto svih putnika koji su prošli kroza kapije tog aerodroma.

Iza nje su Njemačka sa 32 odsto, Turska 15, Austrija pet odsto, Velika Britanija tri, Slovenija dva i Norveška sa jednan odsto od ukupnog broja putnika.

Aerodrom u Prištini tokom prošle postavio rekord u broju putnika sa njih 2,37 miliona, što je rast od 9,6 odsto.

INDONEZIJA

Najmanje devetoro ljudi poginulo je kada se most za pešake iznad rijeke srušio na ostrvu Sumatra u Indoneziji, izjavili su zvaničnici Agencije za ublažavanje katastrofa.

Nesreća se desila juče kada je oko 30 ljudi, uglavnom mladih, bilo na tom nedavno izgrađenom pješačkom mostu u okrugu Kaur, neki su upali u nabujalu rijeku ispod mosta i odnijela ih je rječna struja, a drugi su uspjeli da se spasu.

“Most vjerovatno nije mogao da izdrži težinu i srušio se”, rekao je Frans pres šef Agencije za upravljanje katastrofama Udžang Siafiri.

Jedan broj mladih ljudi je spašen i spasilačke ekipe tragaju za nestalim u krugu od 20 kilometara.

Tu oblast su posljednjih dana pogodile jake kiše, a rijeka ispod mosta je porasla uz jake struje, navela je agencija.

Više oblasti u tom velikom arhipelagu u jugoistočnoj Aziji pogođeni su jakim kišnim padavinama u sezoni kiša.

U glavnom gradu Indonezije, Džakarti 67 ljudi je izgubilo život početkom januara poslije jakih kišnih padavina koje su izazvale poplave i klizišta.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.