USKORO CJENOVNIK

Nakon što odbornici u Skupštini Glavnog grada usvoje novu odluku o održavanju čistoće, preduzeće Čistoća i Deponija počeće izradu novih cjenovnika, saopštio je Danu Marko Rakočević, sekretar za komunalne poslove.

Nova odluka o održavanju čistoće je na javnoj raspravi, a Glavni grad je pripremio nakon što je Ustavni sud 27. septembra prošle godine, nakon ocjene ustavnosti odredbe koja propisuje da je osnov za utvrđivanje naknade za prevoz i deponovanje komunalnog otpada metar kvadratni stambenog, odnosno poslovnog prostora ukinuo ovaj propis.

Odluka Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore objavljena je 27. decembra prošle godine čime je prestala da važi, a time dovedeno u pitanje način naplate odvoza i deponovanja smeća.

“Usvajanje nove odluke o održavanju čistoće očekuje se na prvoj sjednici Skupštine Glavnog grada. Propis je sada na javnoj raspravi, centralna rasprava je zakazana za 23. januar, ostavićemo još dan, dva nakon toga da vidimo da li će pristići još neka sugestija”, navodi Rakočević.

Da li će Čistoća i Deponija poskupiti usluge odvoza i deponovanja otpada, Rakočević nije znao da kaže.

“Nemamo informaciju da li će cijene usluga biti povećane. Cjenovnici se moraju mijenjati jer su izmjene poslednji put bile 2007. godine. Da li će negdje biti povećane, a negdje smanjenje cijena usluga, vidjećemo ali mislim da neće uticati negativno na građane i preduzeća. Odbor direktora preduzeća daće saglasnost na novi cjenovnik, nakon čega se dostavlja Sekretarijatu na mišljenje, a onda se upućuje ka Skupštini Glavnog grada. Sve će biti usklađeno sa rješenjima iz novog Zakona o komunalnim djelatnostima”, naveo je Rakočević.

On dodaje da će usvajanjem nove odluke i novih cjenovnika omogućiti Čistoći da kvalitetno i nesmetano obavljaju poslove.

“To će omogućiti Čistoći da investira i ulaže u se lekci ju otpad a, da poboljša i opremi infrastrukturnu mrežu za sakupljanje otpada, te za ugradnju podzemnih kontejnera. Svi pozivi medija i kvazi advokata da se smeće ne plaća po meni nijesu dobronamjerni, samo stvaraju zabunu kod ljudi. Pozivamo građane da plaćaju usluge, jer je nemoguće da je neustavno naplaćivati smeće u Podgorici, a da je ustavno u svim drugim gradovima u Crnoj Gori. Nema ništa nezakonito niti neustavno u ovome što Čistoća radi”, poručuje Rakočević.

USKORO CJENOVNIK

Nakon što odbornici u Skupštini Glavnog grada usvoje novu odluku o održavanju čistoće, preduzeće Čistoća i Deponija počeće izradu novih cjenovnika, saopštio je Danu Marko Rakočević, sekretar za komunalne poslove.

Nova odluka o održavanju čistoće je na javnoj raspravi, a Glavni grad je pripremio nakon što je Ustavni sud 27. septembra prošle godine, nakon ocjene ustavnosti odredbe koja propisuje da je osnov za utvrđivanje naknade za prevoz i deponovanje komunalnog otpada metar kvadratni stambenog, odnosno poslovnog prostora ukinuo ovaj propis.

Odluka Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore objavljena je 27. decembra prošle godine čime je prestala da važi, a time dovedeno u pitanje način naplate odvoza i deponovanja smeća.

“Usvajanje nove odluke o održavanju čistoće očekuje se na prvoj sjednici Skupštine Glavnog grada. Propis je sada na javnoj raspravi, centralna rasprava je zakazana za 23. januar, ostavićemo još dan, dva nakon toga da vidimo da li će pristići još neka sugestija”, navodi Rakočević.

Da li će Čistoća i Deponija poskupiti usluge odvoza i deponovanja otpada, Rakočević nije znao da kaže.

“Nemamo informaciju da li će cijene usluga biti povećane. Cjenovnici se moraju mijenjati jer su izmjene poslednji put bile 2007. godine. Da li će negdje biti povećane, a negdje smanjenje cijena usluga, vidjećemo ali mislim da neće uticati negativno na građane i preduzeća. Odbor direktora preduzeća daće saglasnost na novi cjenovnik, nakon čega se dostavlja Sekretarijatu na mišljenje, a onda se upućuje ka Skupštini Glavnog grada. Sve će biti usklađeno sa rješenjima iz novog Zakona o komunalnim djelatnostima”, naveo je Rakočević.

On dodaje da će usvajanjem nove odluke i novih cjenovnika omogućiti Čistoći da kvalitetno i nesmetano obavljaju poslove.

“To će omogućiti Čistoći da investira i ulaže u se lekci ju otpad a, da poboljša i opremi infrastrukturnu mrežu za sakupljanje otpada, te za ugradnju podzemnih kontejnera. Svi pozivi medija i kvazi advokata da se smeće ne plaća po meni nijesu dobronamjerni, samo stvaraju zabunu kod ljudi. Pozivamo građane da plaćaju usluge, jer je nemoguće da je neustavno naplaćivati smeće u Podgorici, a da je ustavno u svim drugim gradovima u Crnoj Gori. Nema ništa nezakonito niti neustavno u ovome što Čistoća radi”, poručuje Rakočević.

PODNIO OSTAVKU

Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Nedžad Drešević podnio je ostavku na mjesto predsjednika Opštinskog odbora BS-a u Podgorici, piše Dan.

Drešević je prošle godine u februaru i drugi put izabran za predsjednika podgoričkog odbora Bošnjačke stranke.

On je negirao navode da je ostavku podnio zbog funkcije ambasadora u Tirani, već da je takav potez odluka stranke.

“Istina je da sam podnio ostavku na mjesto predsjednika podgoričkog odbora stranke, iako sam prošle godine ponovo izabran na tu funkciju. Jednostavno, takva je bila odluka stranke, da pred izbore nešto promijenimo na lokalnom nivou, i prvi korak je bila moja ostavka. Ja sam na toj funkciji bukvalno od osnivanja odbora, evo 13 godina, pa je logično da tu bude nekih promjena. To nema nikakve veze s time da bih ja mogao biti ambasador Crne Gore u Tirani. Nema od toga ništa”, tvrdi Drešević.

PODNIO OSTAVKU

Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Nedžad Drešević podnio je ostavku na mjesto predsjednika Opštinskog odbora BS-a u Podgorici, piše Dan.

Drešević je prošle godine u februaru i drugi put izabran za predsjednika podgoričkog odbora Bošnjačke stranke.

On je negirao navode da je ostavku podnio zbog funkcije ambasadora u Tirani, već da je takav potez odluka stranke.

“Istina je da sam podnio ostavku na mjesto predsjednika podgoričkog odbora stranke, iako sam prošle godine ponovo izabran na tu funkciju. Jednostavno, takva je bila odluka stranke, da pred izbore nešto promijenimo na lokalnom nivou, i prvi korak je bila moja ostavka. Ja sam na toj funkciji bukvalno od osnivanja odbora, evo 13 godina, pa je logično da tu bude nekih promjena. To nema nikakve veze s time da bih ja mogao biti ambasador Crne Gore u Tirani. Nema od toga ništa”, tvrdi Drešević.

NOVA USLUGA

Fond za zdravstveno osiguranje omogućio je crnogorskim pacijentima da od danas, putem servisa eNaručivanje, elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde, a bez posjete izabranom doktoru.

Direktor Fonda zazdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da servis građanima pruža razne benefite, a brinulo se, kako je kazao, i o benefitima koji se odnose na ljekare.

“Tako da od danas naši osiguranici imaju mogućnost da naručuju elektronske recepte, odnosno terapije kada su u pitanju hronični bolesnici. Osim toga imaju mogućnost da naruče doznake za bolovanja koja su odobrena od strane FZO, odnosno prvostepenih komisija i treća povoljnost je mogućnost naručivanja potvrde, kada se radi o pravdanja izostanaka iz vrtića, kao i potvrda koja dokazuje fizičku sposobnost za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja”, rekao je Čirgić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

Prednost servisa je što je od kuće ili putem mobilnog telefona moguće završiti neophodnu uslugu.

Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite.

NOVA USLUGA

Fond za zdravstveno osiguranje omogućio je crnogorskim pacijentima da od danas, putem servisa eNaručivanje, elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde, a bez posjete izabranom doktoru.

Direktor Fonda zazdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da servis građanima pruža razne benefite, a brinulo se, kako je kazao, i o benefitima koji se odnose na ljekare.

“Tako da od danas naši osiguranici imaju mogućnost da naručuju elektronske recepte, odnosno terapije kada su u pitanju hronični bolesnici. Osim toga imaju mogućnost da naruče doznake za bolovanja koja su odobrena od strane FZO, odnosno prvostepenih komisija i treća povoljnost je mogućnost naručivanja potvrde, kada se radi o pravdanja izostanaka iz vrtića, kao i potvrda koja dokazuje fizičku sposobnost za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja”, rekao je Čirgić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

Prednost servisa je što je od kuće ili putem mobilnog telefona moguće završiti neophodnu uslugu.

Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite.

PODACI CBCG

U Crnu Goru su prošle godine kapital ulagali strani investitori iz 60-ak zemalja. Uskoro će se znati koliko su bile ukupne strane investicije za 12 mjeseci, a posljednji podatak zaključno sa oktobrom pokazuje da je priliv bio 290 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo blizu 362 miliona eura, što znači da je bruto 652 miliona, piše Pobjeda.

Na prvom mjestu po ulaganjima je, kako kažu iz Centralne banke, Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer se radi samo o jednoj kompaniji pa bi otkrivanje detalja zadiralo u prostor poslovne tajne.

“Najveći priliv SDI u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je iz Azerbejdžana. Radi se o individualnom podatku i shodno zakonskim odredbama, kao takav, spada u grupu povjerljivih podataka”, objasnili su za Pobjedu iz CBCG.

Podsjetimo da je investicija iz ove zemlje Portonovi Azmont u Kumboru.

Vrata ovog rizorta, jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope koji je vrijedan oko milijardu eura, otvorena su 31. jula prošle godine.

Na drugom mjestu po ulaganjima u našu zemlju su, kako pokazuju podaci CBCG, investitori iz Ruske Federacije sa 58,2 miliona, na trećem Mađarske sa 54,2 miliona eura.

Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 35,4 miliona, Djevičanska Ostrva 34,9 miliona, Švajcarska 33,1 milion, Bosne i Hercegovine 33,1 milion, Njemačke 31,6 miliona, Holandije 30,7 miliona, Turske 25,9 miliona eura…

Ko je najviše uložio u domaća preduzeća i banke nije poznato jer u dokumentima CBCG pored najveće cifre od preko 58 miliona eura stoji “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke”.

Na drugom mjestu po investicijama u ovoj kategoriji je BiH sa 29,3 miliona, potom Švajcarska 9,8 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati 8,7 miliona, Njemačka 7,2 miliona eura…

Po kupovini nekretnina u našoj zemlji prednjače Rusi sa blizu 33 miliona eura, na drugom mjestu su Srbi sa 14,7 miliona, Turci na trećem sa 10,3 miliona, SAD devet, Njemci 8,1 milion…

Po interkompanijskom dugu, investiciji koja ne uvećava osnovni kapital, prednjače “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke” sa 88,4 miliona eura.

Na drugom mjestu je Rusija sa 24 miliona, Holandija 18,5 miliona, Švajcarska 17 miliona, UAE14 miliona eura..

Od 362 miliona eura, koliko se zaključno sa oktobrom odlilo, najviše je u Italiju.

“Najveći odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji”, kazali su iz CBCG, ali nijesu naveli detalje, odnosno pojedinačno koliko se u koju zemlju odlilo novca.

Iz Centralne banke kažu da se radi o preliminarnim podacima, koji pokazuju da su u periodu januar-oktobar 2019. povećane strane investicije u odnosu na isti period 2018.

“Ukupan priliv SDI iznosio je 651.8 miliona eura, stoje rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, neto priliv stranih direktnih investicija, kad se od ukupne cifre odbije odliv, iznosio je 290 miliona eura, što je za 14.8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine”, objašnjavaju iz CBCG.

U formi vlasničkih ulaganja ostvarenje priliv od 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog priliva.

“U strukturi vlasničkih ulaganja 223,9 miliona eura se odnosilo na investicije u kompanije i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 144,6 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. iznosio je 361,8 milion eura”, pojasnili su iz CBCG.

Podsjetimo daje ukupan priliv SDI, odnosno samo ono stoje uloženo u našu zemlju, ne računajući odliv, za deset godina bio ukupno 4,17 milijardi eura.

U prošloj godini do oktobra 290 miliona, 2018. godine 328 miliona, godinu ranije 482 miliona, 2016. – 371 milion, godinu ranije 619 miliona, 2014. -354 miliona, 2013. – 324 miliona, godinu ranije 461 milion, 2010. – 552 miliona eura.

Najbolja godina po ulaganjima bila je 2009. kada je priliv bio čak više od milijarde eura.

Sa svih adresa u državi se ističe zadovoljstvo stranim investicijama uz ocjenu da se mora dodamo poboljšavati ambijent za ulaganja kako stranih tako i domaćih investitora.

Analitičari to ne poriču, ali upozoravaju da moramo biti i oprezni i da se ne smijemo oslanjati samo na njih.

Moramo, ističu oni, biti spremni za trenutak u slučaju da strane investicije splasnu.

To, kako ocjenjuju, znači da moramo razviti sopstvenu konkurentnost do te mjere da nam eventualno naglo smanjenje investicija ne ugrozi ekonomiju.

Oni kažu da donosioci odluka kretanje stranih investicija moraju imati u fokusu.

Ne smije se zaboraviti, kako navode, da priliv investicija, „pegla” veliki dio visokog odliva po osnovu uvoza, odnosno velikog spoljno – trgovinskog deficita.

Analitičari smatraju i da bi trebalo naći način da se profit stranih kompanija zadrži u zemlji.