SAMIT O LIBIJI

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je večeras da su se zemlje koje imaju interese u dugogodišnjem libijskom sukobu dogovorile da treba da poštuju puno puta prekršen embargo na oružje koji treba da bude bolje kontrolisan nego do sada.

Učesnici današnjeg berlinskog samita o Libiji složili su se da više ne pružaju vojnu pomoć zaraćenim stranama dok traje primirje, rekla je Merkel poslije četiri sata razgovora.

“Složili smo se o sveobuhvatnom planu. Mogu da kažem da su svi učesnici radili zaista zajednički konstruktivno. Svi se slažemo da treba da poštujemo embargo na oružje i da embargo na oružje treba da bude kontrolisan čvršće nego u prošlosti”, kazala je Merkel.

Ona je navela da će učesnici samita nastaviti da održavaju redovne sastanke kako bi osigurali da proces bude nastavljen “kako bi narod Libije dobio pravo na život u miru”.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zahvalio je Merkel za njene “apsolutno impozantne” napore.

“Ne mogu dovoljno da naglasim zaključak samita da nema vojnog rešenja za konflikt u Libiji. Nadam se da će danas preuzete obaveze doprineti trajnom rešenju libijske krize”, rekao je Gutereš.

Merkel je danas ugostila lidere 11 zemalja, ne računajući Libiju, i predstavnike UN, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

Lideri dvije glavne zaraćene strane u Libiji, premijer međunarodno priznate vlade Fajez Saradž i komandant snaga koje kontrolišu istok zemlje, general Halifa Haftar, takođe su bili u Berlinu.

Upitana da li su Saradž i Haftar učestvovali u razgovorima, Merkel je rekla da su učesnici samita s njima “razgovarali odvojeno jer su razlike između njih toliko velike da trenutno ne pričaju jedan sa drugim”.

Njemačka kancelarka, koja se prije početka samita sastala sa oba libijska lidera, dodala je da su njih dvojica pristali da imenuju članove vojnog komiteta koji će ih predstavljati na razgovorima o trajnijem prekidu vatre.

Gutereš je rekao da će se taj komitet sastati “u Ženevi narednih dana”.

Među učesnicima samita bili su predsjednici Francuske, Rusije i Turske, Emanuel Makron, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, premijeri Velike Britanije i Italije, Boris Džonson i Djuzepe Konte, i američki državni sekretar Majk Pompeo.

SAD-KINA

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta ojačao prošle sedmice, druge zaredom, što se zahvaljuje dobrim pokazateljima iz američke ekonomije i potpisivanju prve faze trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na vlada ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 97,6 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,3 odsto, na 1,109 dolara, prenosi SEEbiz.

U odnosu na japansku valutu, kurs dolara porastao je 0,6 odsto, na 110,15 jena (JPY).

Jačanje dolara najviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo podacima iz američke ekonomije.

Prošle sedmice je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u decembru prošle godine porastao 0,3 odsto.

Taj podatak je pokazao da je američka ekonomija krajem prošle godine nastavila da raste umjerenim tempom, što je ublažilo zabrinutosti ulagača u vezi sa potrošnjom, s obzirom na to da je nedavno nekoliko trgovačkih lanaca izvijestilo o slabijoj nego što se očekivalo prazničnoj potrošnji.

„Potrošački sektor mora biti snažan, a to pokazuje podatak o maloprodaji. Taj je podatak bio prilično dobar nakon usporavanja u nekoliko ranijih mjeseci”, kazao je portfelj menadžer u fondu Globalt, Tom Martin.

U novembru prošle godine porasla je i građevinska, kao i aktivnost u drugim sektorima, što budi nadu u ubrzanje rasta najveće svjetske ekonomije, a to znači da neće biti razloga za dalje smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed).

Valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak, izgubile su prošle sedmice na privlačnosti, jer su ulagači skloniji rizičnijim investicijama nakon što su u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump i zamjenik kineskog premijera Liu He u Vašingtonu potpisali prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Time je završen carinski rat između SAD-a i Kine koji je negativno uticao na globalnu ekonomiju više od 18 mjeseci.

Prema potpisanom sporazumu, Kina bi u naredne dvije godine trebalo da kupi oko 200 milijardi USD vrijedne američke proizvode i usluge, povrh dosadašnjih 186 milijardi USD.

Međutim, carine koje su dosad uvele dvije strane zasad ostaju. Trump je kazao da će carine biti ukinute kada se postigne dogovor i o drugoj fazi trgovinskog sporazuma, o čemu bi pregovori uskoro trebalo da počnu.

OPROŠTAJNA CEREMONIJA

Tijela jedanaest Ukrajinaca, koji su poginuli kada je iranska raketa srušila ukrajinski putnički avion, stigla su danas u Ukrajinu gdje je priređena oproštajna ceremonija.

Oni su među 176 ljudi poginulih u katastrofi 8. januara kada je avion kompanije “Ukrainian erlajns” na putu za Kijev srušen neposredno poslije polijetanja iz Teherana.

Iran je tri dana kasnije priznao da je avion greškom pogođen njihovom protivvazdušnom raketom.

Katastrofa boinga 737 ukrajinske aviokompanije dogodila se u jeku velikih tenzija između Irana i SAD ubrzo pošto su iranci raketama gađali baze u Iraku gdke su stacionirani američki vojnici.

Tijela poginulih Ukrajinaca dovezena su danas na areodrom u Kijevu ukrajinskim vojnim avionom. Počasna garda prenijela je kovčege do terminala aerodroma gdje će do uveče moći da se oda pošta poginulim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, premijer Oleksij Gočaruk i drugi zvaničnici prisustvovali su ceremoniji na kijevskom aerodromu, prenosi Frans pres.