NOVA USLUGA

Fond za zdravstveno osiguranje omogućio je crnogorskim pacijentima da od danas, putem servisa eNaručivanje, elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde, a bez posjete izabranom doktoru.

Direktor Fonda zazdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da servis građanima pruža razne benefite, a brinulo se, kako je kazao, i o benefitima koji se odnose na ljekare.

“Tako da od danas naši osiguranici imaju mogućnost da naručuju elektronske recepte, odnosno terapije kada su u pitanju hronični bolesnici. Osim toga imaju mogućnost da naruče doznake za bolovanja koja su odobrena od strane FZO, odnosno prvostepenih komisija i treća povoljnost je mogućnost naručivanja potvrde, kada se radi o pravdanja izostanaka iz vrtića, kao i potvrda koja dokazuje fizičku sposobnost za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja”, rekao je Čirgić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

Prednost servisa je što je od kuće ili putem mobilnog telefona moguće završiti neophodnu uslugu.

Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite.

NOVA USLUGA

Fond za zdravstveno osiguranje omogućio je crnogorskim pacijentima da od danas, putem servisa eNaručivanje, elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde, a bez posjete izabranom doktoru.

Direktor Fonda zazdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da servis građanima pruža razne benefite, a brinulo se, kako je kazao, i o benefitima koji se odnose na ljekare.

“Tako da od danas naši osiguranici imaju mogućnost da naručuju elektronske recepte, odnosno terapije kada su u pitanju hronični bolesnici. Osim toga imaju mogućnost da naruče doznake za bolovanja koja su odobrena od strane FZO, odnosno prvostepenih komisija i treća povoljnost je mogućnost naručivanja potvrde, kada se radi o pravdanja izostanaka iz vrtića, kao i potvrda koja dokazuje fizičku sposobnost za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja”, rekao je Čirgić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

Prednost servisa je što je od kuće ili putem mobilnog telefona moguće završiti neophodnu uslugu.

Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite.

PODACI CBCG

U Crnu Goru su prošle godine kapital ulagali strani investitori iz 60-ak zemalja. Uskoro će se znati koliko su bile ukupne strane investicije za 12 mjeseci, a posljednji podatak zaključno sa oktobrom pokazuje da je priliv bio 290 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo blizu 362 miliona eura, što znači da je bruto 652 miliona, piše Pobjeda.

Na prvom mjestu po ulaganjima je, kako kažu iz Centralne banke, Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer se radi samo o jednoj kompaniji pa bi otkrivanje detalja zadiralo u prostor poslovne tajne.

“Najveći priliv SDI u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je iz Azerbejdžana. Radi se o individualnom podatku i shodno zakonskim odredbama, kao takav, spada u grupu povjerljivih podataka”, objasnili su za Pobjedu iz CBCG.

Podsjetimo da je investicija iz ove zemlje Portonovi Azmont u Kumboru.

Vrata ovog rizorta, jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope koji je vrijedan oko milijardu eura, otvorena su 31. jula prošle godine.

Na drugom mjestu po ulaganjima u našu zemlju su, kako pokazuju podaci CBCG, investitori iz Ruske Federacije sa 58,2 miliona, na trećem Mađarske sa 54,2 miliona eura.

Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 35,4 miliona, Djevičanska Ostrva 34,9 miliona, Švajcarska 33,1 milion, Bosne i Hercegovine 33,1 milion, Njemačke 31,6 miliona, Holandije 30,7 miliona, Turske 25,9 miliona eura…

Ko je najviše uložio u domaća preduzeća i banke nije poznato jer u dokumentima CBCG pored najveće cifre od preko 58 miliona eura stoji “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke”.

Na drugom mjestu po investicijama u ovoj kategoriji je BiH sa 29,3 miliona, potom Švajcarska 9,8 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati 8,7 miliona, Njemačka 7,2 miliona eura…

Po kupovini nekretnina u našoj zemlji prednjače Rusi sa blizu 33 miliona eura, na drugom mjestu su Srbi sa 14,7 miliona, Turci na trećem sa 10,3 miliona, SAD devet, Njemci 8,1 milion…

Po interkompanijskom dugu, investiciji koja ne uvećava osnovni kapital, prednjače “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke” sa 88,4 miliona eura.

Na drugom mjestu je Rusija sa 24 miliona, Holandija 18,5 miliona, Švajcarska 17 miliona, UAE14 miliona eura..

Od 362 miliona eura, koliko se zaključno sa oktobrom odlilo, najviše je u Italiju.

“Najveći odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji”, kazali su iz CBCG, ali nijesu naveli detalje, odnosno pojedinačno koliko se u koju zemlju odlilo novca.

Iz Centralne banke kažu da se radi o preliminarnim podacima, koji pokazuju da su u periodu januar-oktobar 2019. povećane strane investicije u odnosu na isti period 2018.

“Ukupan priliv SDI iznosio je 651.8 miliona eura, stoje rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, neto priliv stranih direktnih investicija, kad se od ukupne cifre odbije odliv, iznosio je 290 miliona eura, što je za 14.8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine”, objašnjavaju iz CBCG.

U formi vlasničkih ulaganja ostvarenje priliv od 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog priliva.

“U strukturi vlasničkih ulaganja 223,9 miliona eura se odnosilo na investicije u kompanije i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 144,6 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. iznosio je 361,8 milion eura”, pojasnili su iz CBCG.

Podsjetimo daje ukupan priliv SDI, odnosno samo ono stoje uloženo u našu zemlju, ne računajući odliv, za deset godina bio ukupno 4,17 milijardi eura.

U prošloj godini do oktobra 290 miliona, 2018. godine 328 miliona, godinu ranije 482 miliona, 2016. – 371 milion, godinu ranije 619 miliona, 2014. -354 miliona, 2013. – 324 miliona, godinu ranije 461 milion, 2010. – 552 miliona eura.

Najbolja godina po ulaganjima bila je 2009. kada je priliv bio čak više od milijarde eura.

Sa svih adresa u državi se ističe zadovoljstvo stranim investicijama uz ocjenu da se mora dodamo poboljšavati ambijent za ulaganja kako stranih tako i domaćih investitora.

Analitičari to ne poriču, ali upozoravaju da moramo biti i oprezni i da se ne smijemo oslanjati samo na njih.

Moramo, ističu oni, biti spremni za trenutak u slučaju da strane investicije splasnu.

To, kako ocjenjuju, znači da moramo razviti sopstvenu konkurentnost do te mjere da nam eventualno naglo smanjenje investicija ne ugrozi ekonomiju.

Oni kažu da donosioci odluka kretanje stranih investicija moraju imati u fokusu.

Ne smije se zaboraviti, kako navode, da priliv investicija, „pegla” veliki dio visokog odliva po osnovu uvoza, odnosno velikog spoljno – trgovinskog deficita.

Analitičari smatraju i da bi trebalo naći način da se profit stranih kompanija zadrži u zemlji.

PODACI CBCG

U Crnu Goru su prošle godine kapital ulagali strani investitori iz 60-ak zemalja. Uskoro će se znati koliko su bile ukupne strane investicije za 12 mjeseci, a posljednji podatak zaključno sa oktobrom pokazuje da je priliv bio 290 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo blizu 362 miliona eura, što znači da je bruto 652 miliona, piše Pobjeda.

Na prvom mjestu po ulaganjima je, kako kažu iz Centralne banke, Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer se radi samo o jednoj kompaniji pa bi otkrivanje detalja zadiralo u prostor poslovne tajne.

“Najveći priliv SDI u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je iz Azerbejdžana. Radi se o individualnom podatku i shodno zakonskim odredbama, kao takav, spada u grupu povjerljivih podataka”, objasnili su za Pobjedu iz CBCG.

Podsjetimo da je investicija iz ove zemlje Portonovi Azmont u Kumboru.

Vrata ovog rizorta, jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope koji je vrijedan oko milijardu eura, otvorena su 31. jula prošle godine.

Na drugom mjestu po ulaganjima u našu zemlju su, kako pokazuju podaci CBCG, investitori iz Ruske Federacije sa 58,2 miliona, na trećem Mađarske sa 54,2 miliona eura.

Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 35,4 miliona, Djevičanska Ostrva 34,9 miliona, Švajcarska 33,1 milion, Bosne i Hercegovine 33,1 milion, Njemačke 31,6 miliona, Holandije 30,7 miliona, Turske 25,9 miliona eura…

Ko je najviše uložio u domaća preduzeća i banke nije poznato jer u dokumentima CBCG pored najveće cifre od preko 58 miliona eura stoji “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke”.

Na drugom mjestu po investicijama u ovoj kategoriji je BiH sa 29,3 miliona, potom Švajcarska 9,8 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati 8,7 miliona, Njemačka 7,2 miliona eura…

Po kupovini nekretnina u našoj zemlji prednjače Rusi sa blizu 33 miliona eura, na drugom mjestu su Srbi sa 14,7 miliona, Turci na trećem sa 10,3 miliona, SAD devet, Njemci 8,1 milion…

Po interkompanijskom dugu, investiciji koja ne uvećava osnovni kapital, prednjače “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke” sa 88,4 miliona eura.

Na drugom mjestu je Rusija sa 24 miliona, Holandija 18,5 miliona, Švajcarska 17 miliona, UAE14 miliona eura..

Od 362 miliona eura, koliko se zaključno sa oktobrom odlilo, najviše je u Italiju.

“Najveći odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji”, kazali su iz CBCG, ali nijesu naveli detalje, odnosno pojedinačno koliko se u koju zemlju odlilo novca.

Iz Centralne banke kažu da se radi o preliminarnim podacima, koji pokazuju da su u periodu januar-oktobar 2019. povećane strane investicije u odnosu na isti period 2018.

“Ukupan priliv SDI iznosio je 651.8 miliona eura, stoje rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, neto priliv stranih direktnih investicija, kad se od ukupne cifre odbije odliv, iznosio je 290 miliona eura, što je za 14.8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine”, objašnjavaju iz CBCG.

U formi vlasničkih ulaganja ostvarenje priliv od 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog priliva.

“U strukturi vlasničkih ulaganja 223,9 miliona eura se odnosilo na investicije u kompanije i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 144,6 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. iznosio je 361,8 milion eura”, pojasnili su iz CBCG.

Podsjetimo daje ukupan priliv SDI, odnosno samo ono stoje uloženo u našu zemlju, ne računajući odliv, za deset godina bio ukupno 4,17 milijardi eura.

U prošloj godini do oktobra 290 miliona, 2018. godine 328 miliona, godinu ranije 482 miliona, 2016. – 371 milion, godinu ranije 619 miliona, 2014. -354 miliona, 2013. – 324 miliona, godinu ranije 461 milion, 2010. – 552 miliona eura.

Najbolja godina po ulaganjima bila je 2009. kada je priliv bio čak više od milijarde eura.

Sa svih adresa u državi se ističe zadovoljstvo stranim investicijama uz ocjenu da se mora dodamo poboljšavati ambijent za ulaganja kako stranih tako i domaćih investitora.

Analitičari to ne poriču, ali upozoravaju da moramo biti i oprezni i da se ne smijemo oslanjati samo na njih.

Moramo, ističu oni, biti spremni za trenutak u slučaju da strane investicije splasnu.

To, kako ocjenjuju, znači da moramo razviti sopstvenu konkurentnost do te mjere da nam eventualno naglo smanjenje investicija ne ugrozi ekonomiju.

Oni kažu da donosioci odluka kretanje stranih investicija moraju imati u fokusu.

Ne smije se zaboraviti, kako navode, da priliv investicija, „pegla” veliki dio visokog odliva po osnovu uvoza, odnosno velikog spoljno – trgovinskog deficita.

Analitičari smatraju i da bi trebalo naći način da se profit stranih kompanija zadrži u zemlji.

ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.

ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.

OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.