Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PRVA POSJETA

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ce se naredne sedmice sastati u Briselu sa novoizabranim predsjednikom Crne Gore Milom Dukanovicem kada ce obiljeziti prvu godisnjicu crnogorskog clanstva u Alijansi. To ce Dukanovicu biti prva zvanicna posjeta, od kada je stupio na duznost predsjednika 20. maja.

“Prije godinu stajao sam pored predsjednika Vujanovica kada je 28 saveznica docekalo Crnu Goru u NATO porodicu. To je bio istorijski dan za Crnu Goru i za Alijasnu”, naveo je Stoltenberg u saopstenju.

Generalni sekretar Alijanse je rekao da je pokretanje NATO Air Policing misije sa grckim i italijanskim avionima, koji ce stititi vazdusni prostor Crne Gore, konkretan primjer evroatlantske solidarnosti.

On je kazao da crnogorske trupe u Avganistanu izvrsno sluze u misiji Odlucna podrska za obuku, savjetovanje i pomoc avganistanskim snagama bezbjednosti i institucijama i dodao da Crna Gora doprinosi finansijskoj podrsci za avganistanske bezbjednosne snage.

CG cvrst i pouzdan saveznik

Stoltenberg je pohvalio doprinos Crne Gore stabilnosti na Zapadnom Balkanu i sto je objavila plan da potrosi dva odsto BDP-a na odbranu, kao sto su se saveznice dogovorile na Samitu u Veslu 2014.

,,Tako se Crna Gora pokazala kao vrlo cvrsta i pouzdana saveznica”, porucio je Stoltenberg.

On je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku svih saveznika, kao i da saveznici znaju da mogu racunati na Crnu Goru.

,,Crna Gora je doprinijela evroatlantskoj sigurnosti kao partner, a danas to i dalje radi kao NATO saveznica”, rekao je Stoltenberg.

Prijem Crne Gore u NATO, prema njegovim rijecima, pokazao je da je na snazi politika otvorenih vrata i da ta politika predstavlja istorijski uspeh.

“Ona je donijela stabilnost, mir i prosperitet milionima sirom evroatlanskog regiona i izgradila je vecu saradnju. To pokazuje da smo Alijansa od 29 zemalja koje stoje zajedno i stite jedna drugu”, zakljucio je Stoltenberg.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

BOSKOVIC ISTAKAO

Ministar odbrane Predrag Boskovic ponovio je danas da Crna Gora nece graditi NATO baze na svojoj teritoriji, jer za tim nema potrebe. On je porucio da planirani vojni poligon, na planini Sinjajevini, nece ugroziti biljni i zivotinjski svijet na tom podrucju.

Vlada Crne Gore odlucila je da formira na planini Sinjajevini Vjezbovno-strelisni poligon za potrebe Vojske Crne Gore. Medutim, dio opozicije i nevladinog sektora i mjestani ovog podrucja usprotivili su se namjeri Vlade da se na ovoj planini formira poligon za bojeva gadanja.

Protivnici gradnje vojnog poligona tvrdili su prethodnih dana da bi to trajno narusilo zivotnu sredinu, onemogucilo bavljenje poljoprivredom i turizmom, a neki sumnjaju kako se iza planova vlasti krije namjera da se prave NATO baze.

Odgovor na ovo pitanje dao je danas ministar odbrane Predrag Boskovic.

“Crna Gora ne planira da gradi NATO bazu, bilo na Sinjajevini ili bilo gdje drugo, jer za tim nema potrebe. Otpad niti bilo kakvo unistavanje viska naoruzanja ne planira se ni na Sinjajevini, niti bilo gdje u Crnoj Gori. Vojska Crne Gore treba poligon i taj poligon koji smo predvidjeli na Sinjajevini je bio poligon sedamdesetih godina, za gadanja koja i mi planiramo. Tada je bilo cak mnogo cescih gadanja. Najvaznije je da Vlada jos nije donijela konacnu odluku o tom pitanju. Tek nakon istrazivanja koje Ministarstvo odbrane bude sprovelo ce se donijeti konacna odluka, a nase dosadasnje aktivnosti pokazuju da ono sto smo mi planirali ne moze napraviti nikakvu biljnu i zivotinjsku stetu niti zagaditi Savine vode. Vlada ce se odgovorno odnijeti prema ovom pitanju”, kazao je Boskovic.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PORUKA IZ ALIJANSE

Sigurnost Crne Gore bice unaprijedena nastavkom saradnje NATO-a i Evropske unije (EU), koja je protekle dvije godine postala jaca nego ikad, poruceno je iz Alijanse.

Portparol NATO-a, Pirs Kazalet, rekao je da NATO i EU imaju dugogodisnju saradnju na sirokom nizu pitanja, ali da je tokom protekle dvije godine postala jaca nego ikad.

On je u intervjuu agenciji Mina kazao da ce predvideni koraci za jacanje saradnje biti od velike koristi za sigurnost u Evropi.

,,Imacemo vise raspolozivih mogucnosti, pravedniju raspodjelu opterecenja i cvrsci okvir kako bi napori obje organizacije bili koherentni, transparentni i medusobno ojacani”, naveo je Kazalet.

On je ocijenio da ce poboljsana saradnja izmedu NATO i EU doprinijeti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu, jer ce, kako je kazao, pruziti platformu za konsolidaciju kljucnih pokazatelja stabilnosti kao sto su demokratija, dobro upravljanje i vladavina prava.

,,Sigurnost Crne Gore takode ce biti unaprijedena kao rezultat nastavka saradnje NATO-EU”, naglasio je Kazalet.

Zapadni Balkan od strateskog znacaja za NATO

On je rekao da je Zapadni Balkan od strateskog znacaja za NATO i da stabilnost i sigurnost u tom regionu pogoduju stabilnosti i sigurnosti u Evropi.

,,Zadrzacemo nase prisustvo, fokus i angazman na Zapadnom Balkanu, kroz svakodnevne aktivnosti misije KFOR-a i napore sjedista NATO-a u Sarajevu i Skoplju i vojne kancelarije za vezu u Beogradu i podrzacemo evroatlantske aspiracije zemalja regiona”, porucio je Kazalet.

Kako je dodao, demokratske vrijednosti, vladavina prava, unutrasnje reforme i dobrosusjedski odnosi od vitalnog su znacaja za regionalnu saradnju i stabilnost.

,,Buducnost regiona vidimo u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to zele. To ce biti od koristi njihovim gradanima i drzavama i cijeloj evroatlantskoj porodici”, porucio je Kazalet.

On je kazao da ce, u susret NATO samitu u julu, istraziti mogucnosti za jacanje odnosa u drugim podrucjima, ukljucujuci vojnu mobilnost i borbu protiv terorizma.

Kazalet smatra da ce od saradnje u obje oblasti, koje su vec jednom ojacane, imati koristi i NATO i EU.

,,Vojna mobilnost je oblast u kojoj se interesi
nasih organizacija ocigledno konvergiraju, jer osigurava da nase snage brze i lakse predu granice, kada je to potrebno”, naveo je Kazalet.

Sto se tice borbe protiv terorizma, prema njegovim rijecima, cilj ce biti poboljsanje nivoa razmjene informacija.

Predanost NATO-a saradnji sa EU

Kazalet je dodao da ce samit u julu pruziti priliku da se potvrdi predanost NATO-a daljoj saradnji sa EU, navodeci da ce generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg potpisati novu zajednicku deklaraciju s predstavnicima EU Donaldom Tuskom i Zan Klod Junkerom, gdje ce biti predstavljena zajednicka vizija kako saradnja NATO-EU moze uciniti sve sigurnijima.

Kazalet je, na pitanje kako planiraju da ojacaju saradnju na podrucju vojne mobilnosti, odgovorio da je ona vazan faktor u procesu uspostavljanja nove komandne strukture NATO-a.

On je objasnio da su ministri odbrane donijeli odluke o kljucnim elementima nove komandne strukture NATO-a, navodeci da jedan od njih predstavlja buducnost osnivanja nove podrske za logistiku, pojacanje i vojnu mobilnost.

,,Dalje odluke, ukljucujuci vremenske rokove i lokacije nasih novih komandi donijece ministri odbrane na sljedecem sastanku u Briselu u junu”, dodao je Kazalet.

On je, na pitanje koliko je PESCO sporazum o jacanju saradnje na podrucju odbrane, koji je potpisalo vise od 20 clanica EU, vazan za obje strane i koliko moze uticati na NATO, odgovorio da je jaca evropska odbrana dobra i za Evropu i za NATO.

,,Ona nam moze pomoci u pruzanju novih mogucnosti i poboljsanju podjele tereta unutar Alijanse. Ovo je nacin za jacanja evropskog stuba unutar NATO-a. Ovo jaca NATO kao cjelinu”, naveo je Kazalet.

Istovremeno, kako je dodao, vazno je osigurati komplementarnost sa NATO-om, zato sto ce, nakon Bregzita, 80 odsto troskova obrane Alijanse snositi saveznici koji nijesu dio EU.

Kazalet je istakao da ce, kako se napori EU u oblasti odbrane razvijaju, za NATO biti vazne tri stvari.

,,Prvo, prioriteti i rezultati razvoja EU i NATO sposobnosti trebaju biti koherentni. Zato sto ne mozemo predstavljati konfliktne zahtjeve i prioritete nasim narodima”, rekao je Kazalet.

Prema njegovim rijecima, snage i sposobnosti okupljene u okviru inicijativa EU trebalo bi biti dostupne NATO-u.

Kazalet smatra da je NATO-u potrebna najveca moguca ukljucenost saveznika koji ne pripadaju EU, jer igraju vaznu ulogu u evropskoj sigurnosti.

,,To bi osiguralo da nasi napori budu koherentni, komplementarni i transparentni te da ukljucene zemlje mogu ojacati svoj doprinos EU i NATO-u”, ocijenio je Kazalet.

On je, na pitanje kako clanstvo u NATO moze pomoci ili ubrzati clanstvo u EU, odgovorio da ne moze da komentarise proces donosenja odluka u Uniji, ali da pridruzivanje Crne Gore NATO-u pokazuje da su vrata Alijanse otvorena i da je to kljucni element stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

,,Pokazuje da Crna Gora znacajno doprinosi nasoj evroatlantskoj sigurnosti, ukljucujuci trupe rasporedene u misiji Resolute Support u Afganistanu, i da smo savez od 29 drzava koji cvrsto stoje zajedno i stite jedni druge”, zakljucio je Kazalet.