ZA ČETIRI GODINE

Oko 2.000 studenata, nastavnog i administrativnog osoblja u sklopu odlazne mobilnosti boravilo je na fakultetima u inostranstvu, u periodu od 2015. do 2019. godine, rekla je za Pobjedu šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević.

Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a sagovornica Pobjede kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu.

Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program.

“829 mobilnosti je realizovano u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341”, navela je ona.

Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu.

Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema. njenim riječima, su Njemačka, Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija…

“Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period”, rekla je ona.

BISERKO

Crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti na vidjelo je izgurao frustriranost sprskog nacionalizma i pokazao da je srpsko društvo u procesu restauracije primitivizma, ocjena je sagovomika Pobjede povodom najnovije sinergije crkvenih i akademskih krugova oličenih u studentima koji zastupaju stavove patrijarha srpskog.

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko i dr Dinko Gruhonjić, docent na žurnalistici Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i nekadašnji predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine nijesu iznenađeni radikalnim zahtjevima studenata beogradskog Pravnog fakulteta okupljenih u Studentski klub.

Protjerivanje crnogorskog ambasadora iz Beograda, raskidanje ugovora za 40 zemalja u kojima Srbija pruža gostoprimstvo crnogorskim diplomatama, obraćanje međunarodnim tijelima zbog kršenja međunarodnih konvencija u Crnoj Gori i da o tome raspravlja Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zahtjevi su ispostavljeni na protestu u Beogradu. Za sagovornike Pobjede to nije iznenađenje.

Biserko navodi da je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio okidač za eksploziju srpskog nacionalizma, ali i frustraciju koja nikad nije splasnula.

“Iznenađujućom brzinom je homogenizovana takoreći cijela nacija, Srbi „nijesu bili ovoliko složni još od 1999“. Nije čudno što su upravo studenti Pravnog fakulteta iznijeli zahtjeve o protjerivanju crnogorskog ambasadora. Uz prepoznatljivu ideološku matricu, Pravni fakultet ima specifičnu težinu. Radi se o vrhunskim pravnim stručnjacima, koji su Slobodanu Miloševiću, a kasnije i Vojislavu Koštunicu, davali pravni legitimitet posebno u vrijeme tragičnih događaja koji su obilježili raspad Jugoslavije, od ustavno-političkog nasilja, preko sistematskog kršenja ljudskih prava do masovnih razaranja i ratnih zločina”, kaže Biserko.

Sve to, smatra ona, upućuje na složen, i nikako slučajan splet mnogih događaja i okolnosti koje su profilisale ovakvu pojavu na beogradskom Pravnom fakultetu.

“Naravno, da na Pravnom fakultetu ima mnogo i idejnih, i profesionalnih oponenata, ali se njihov glas nažalost, u javnosti mnogo rjeđe čuje”, kaže ona.

Biserko ističe da Beograd nikada nije prihvatio crnogorsku nezavisnost i smatra se da je još moguće Crnu Goru vratiti u državni okvir sa Srbijom.

Srbija je 25 godina poslije ratova natopljena nacionalizmom

Gruhonjić ocjenjuje da su zahtjevi studenata gorki plodovi 90-ih godina. ‘

“Riječ je o mladim ljudima koji su tada rođeni i odrastali u društvu koje nije denacifikovano. Mi danas živimo sve ono što su bili rezultati pogubne politike balkanskog kasapina Slobodana Miloševića”, kazao e on.

On smatra daje takva sadašnja ali i prethodna vladajuća politička elita koja nije imala hrabrosti ili nije željela da se suoči sa najgorim zločinima na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata koji su počinjeni u ime građana Srbije.

“Ovo su logične konsekvence toga, to je miks državne politike, obrazovne politike i kućnog vaspitanja. Srbija je 25 godina poslije ratova natopljena nacionalizmom. U procesu smo reprimitivizacije, deemancipacije i restauracije primitivizma. Srbija se vraća na grane na kojima je bila prije Drugog svjetskog rata zaostalu balkansku primitivnu seljačku državu koja je ogrezla u radikalskoj ideologiji”, objašnjava Gruhonjić i zapaža da je jugoslovenski socijalizam sa ovih prostora bio incident u pozitivnom smislu.

Socijalizam, po njemu, je pokušao da emancipuje zatucana patrijahalna društva, ali je ta vrsta prosvijećenog socijalističkog apsolutizma prekratko trajala.

“Na kraju je sve eksplodiralo i vratili smo se na one niske grane na kojima smo bili prije procesa emancipacije”, kaže Gruhonjić i ocjenjuje da su Pravni fakulteti u Srbiji “bastioni nacionalizma, a bogami i fašizma”.

RAZBOJNIŠTVO?

Devedesetogodišnja starica M.P. pronađena je danas teško povrijeđena u svojoj kući u barskom naselju Bjeliši, piše portal “Jedro”.

Kako navodi, najvjerovatnije je riječ o razbojništvu, jer su u kući starice stvari bile ispreturane.

Ona je hitno prebačena u bolnicu.

Istraga o događaju je u toku.

RAZBOJNIŠTVO?

Devedesetogodišnja starica M.P. pronađena je danas teško povrijeđena u svojoj kući u barskom naselju Bjeliši, piše portal “Jedro”.

Kako navodi, najvjerovatnije je riječ o razbojništvu, jer su u kući starice stvari bile ispreturane.

Ona je hitno prebačena u bolnicu.

Istraga o događaju je u toku.

NAKON BREGZITA

Gibraltar bi mogao da se pridruži šengenskom prostoru da bi se garantovala sloboda kretanja na granici te britanske teritorije i Španije nakon što Velika Britanija napusti EU, rekao je šef vlade Gibraltara Fabijan Pikardo.

Za sićušnu enklavu na jugu Pirinejskog poluostrva, tok saobraćaja na jedinom graničnom prelazu je od životne važnosti.

“Razgovarali smo o tome prije Bregzita. Velika Britanija nikada nije željela da se pridruži šengenskom prostoru, ali bi bilo pozitivno ako bi Gibraltar ušao”, rekao je Pikardo.

Neometan prelazak granice je u interesu oko 30.000 stanovnika enklave, ali i Španaca koji u njoj rade.

Svakog dana granicu pređe skoro 14.000 radnika, najvećim dijelom Španaca i državljana drugih zemalja nastanjenih u Španiji.

Španija je Gibraltar predala Velikoj Britaniji 1713. godine i od tada traži da joj se vrati suverenitet nad tom teritorijom.

Gibraltarci su 2002. odbili ideju suvereniteta podijeljenog između Londona i Madrida, i taj stav nijesu mijenjali.

NAKON BREGZITA

Gibraltar bi mogao da se pridruži šengenskom prostoru da bi se garantovala sloboda kretanja na granici te britanske teritorije i Španije nakon što Velika Britanija napusti EU, rekao je šef vlade Gibraltara Fabijan Pikardo.

Za sićušnu enklavu na jugu Pirinejskog poluostrva, tok saobraćaja na jedinom graničnom prelazu je od životne važnosti.

“Razgovarali smo o tome prije Bregzita. Velika Britanija nikada nije željela da se pridruži šengenskom prostoru, ali bi bilo pozitivno ako bi Gibraltar ušao”, rekao je Pikardo.

Neometan prelazak granice je u interesu oko 30.000 stanovnika enklave, ali i Španaca koji u njoj rade.

Svakog dana granicu pređe skoro 14.000 radnika, najvećim dijelom Španaca i državljana drugih zemalja nastanjenih u Španiji.

Španija je Gibraltar predala Velikoj Britaniji 1713. godine i od tada traži da joj se vrati suverenitet nad tom teritorijom.

Gibraltarci su 2002. odbili ideju suvereniteta podijeljenog između Londona i Madrida, i taj stav nijesu mijenjali.

TRAMP KRITIKOVAO IRANSKOG VOĐU

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Hamneiju koji ga je prethodno nazvao “klovnom”, da pazi šta priča.

“Takozvani ‘vrhovni vođa’ Irana koji nedavno nije bio tako vrhovni, rekao je neke ružne stvari o Sjedinjenim Državama i Evropi”, naveo je Tramp na Tviteru.

“Njihova ekonomija se raspada, a njihovi ljudi pate. Trebalo bi da bude vrlo oprezan sa svojim riječima!”, dodao je Tramp, prenosi Rojters.

Ajatolah je Trampa nazvao “klovnom”, koji se, kako je rekao, samo pretvara da podržava iranski narod, ali će mu “gurnuti otrovni bodež” u leđa.

TRAMP KRITIKOVAO IRANSKOG VOĐU

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Hamneiju koji ga je prethodno nazvao “klovnom”, da pazi šta priča.

“Takozvani ‘vrhovni vođa’ Irana koji nedavno nije bio tako vrhovni, rekao je neke ružne stvari o Sjedinjenim Državama i Evropi”, naveo je Tramp na Tviteru.

“Njihova ekonomija se raspada, a njihovi ljudi pate. Trebalo bi da bude vrlo oprezan sa svojim riječima!”, dodao je Tramp, prenosi Rojters.

Ajatolah je Trampa nazvao “klovnom”, koji se, kako je rekao, samo pretvara da podržava iranski narod, ali će mu “gurnuti otrovni bodež” u leđa.

PRIJE POŽARA

Australijski vatrogasci spasili su od požara u blizini Sidneja posljednju grupu borova iz praistorije, saopštili su zvaničnici.

“Vatrogasci su se iz helikoptera spustili među 200 stabala borova Volemi u zabačenoj klisuri u Plavim planinama, nedjelju dana prije nego što je do tog dijela zemlje stigao požar”, rekao je direktor Nacionalnih parkova i službe za zaštitu divljine Dejvid Krust.

Vatrogasci su postavili sistem za navodnjavanje kako bi drveće, takozvani dinosaurusi, ostalo vlažno kada se požar približi.

Avioni za gašenje požara strateški su zaustavljali požar kako bi usporili njegovo napredovanje.

“Bor Volemi je posebno važna vrsta, a činjenica da je ovo jedino mjesto na svijetu gdje postoji, i to u tako malom broju, čini je zaista značajnom”, rekao je Kurst u izjavi za australijsku televiziju.

Ministar za zaštitu životne sredine u Južnom Velsu Mat Kin rekao je da su borovi spaseni.

“Ovi borovi su nadživeli dinosauruse, pa kada smo vidjeli da se vatra približava shvatili smo da moramo da učinimo sve što smo mogli da ih spasimo”, rekao je Kin.

Bor Volemi bio je poznat samo u svom fosilizovanom obliku i smatralo se dugo da je izumro prije nego što je pronađen 1994. godine.

Tačna lokacija ovih borova ostaje strogo čuvana tajna kako bi vlasti uspjeli da ih zaštite.

PRIJE POŽARA

Australijski vatrogasci spasili su od požara u blizini Sidneja posljednju grupu borova iz praistorije, saopštili su zvaničnici.

“Vatrogasci su se iz helikoptera spustili među 200 stabala borova Volemi u zabačenoj klisuri u Plavim planinama, nedjelju dana prije nego što je do tog dijela zemlje stigao požar”, rekao je direktor Nacionalnih parkova i službe za zaštitu divljine Dejvid Krust.

Vatrogasci su postavili sistem za navodnjavanje kako bi drveće, takozvani dinosaurusi, ostalo vlažno kada se požar približi.

Avioni za gašenje požara strateški su zaustavljali požar kako bi usporili njegovo napredovanje.

“Bor Volemi je posebno važna vrsta, a činjenica da je ovo jedino mjesto na svijetu gdje postoji, i to u tako malom broju, čini je zaista značajnom”, rekao je Kurst u izjavi za australijsku televiziju.

Ministar za zaštitu životne sredine u Južnom Velsu Mat Kin rekao je da su borovi spaseni.

“Ovi borovi su nadživeli dinosauruse, pa kada smo vidjeli da se vatra približava shvatili smo da moramo da učinimo sve što smo mogli da ih spasimo”, rekao je Kin.

Bor Volemi bio je poznat samo u svom fosilizovanom obliku i smatralo se dugo da je izumro prije nego što je pronađen 1994. godine.

Tačna lokacija ovih borova ostaje strogo čuvana tajna kako bi vlasti uspjeli da ih zaštite.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.