VULKAN NA FILIPINIMA

Više od 162.000 ljudi evakuisano je zbog erupcije vulkana na Filipinima, a naučnici upozoravaju da i dalje prijeti opasnost od eksplozivne erupcije, usprkos prividnom zatišju na površini vulkana.

Vlasti su naredile evakuaciju u mjestima unutar 14 kilometara udaljenosti od vulkana Tal, smještenog usred jezera u pokrajini Batangas.

Vulkan se nalazi 66 kilometara južno od filipinske prijestolnice Manile. Filipinski vulkanološki i seizmološki institut naveo je kako su “stalna emisija vulkanskih para i rijetke slabe eksplozije” zabilježene u posljednja 24 sata.

Direktor Instituta Renato Solidum naveo je da su potresi takođe zabilježeni, što je znak da se magma i dalje kreće prema vrhu vulkana, zbog čega su moguće “nove opasne aktivnosti vulkana”.

Solidum je rekao kako je nastala nova pukotina na obronku vulkana, te da su proširene pukotine na cestama u obližnjim gradovima.

Vulkan Tal drugi je najaktivniji vulkan na Filipinima, eruptirao je 33 puta od 1572.

Posljednja se erupcija dogodila 1977.

NEPAL

Najmanje četiri Južnokorejca i tri nepalska vodiča nestali su u petak kada se obrušila lavina na popularnu stazu za planinarenje u Nepalu, saopštile su vlasti te zemlje.

Iz nepalskog Odsjeka za turizam su saopštili i da je helikopterom spasen najmanje jedan kineski državljanin koji je povrijeđen u lavini.

Lavina se obrušila duž popularne rute na Anapurni, a spasioci pokušavaju da nađu nestale, prenosi AP.

Spasioci su došli do 30 planinara koji su bili zarobljeni pošto je lavina blokirala stazu, i smjesili su ih na sigurno mjesto.

Vremenski uslovi su pogoršani, a niske temperature posljednjih dana otežavaju spasavanje.

Nestali planinari su dvije žene i dva muškarca, za koje se navodi da su nastavnici koji su boravili u Nepalu radi volonterskog rada.

KRIZA NA KIPRU

Fudbalski savez Kipra odložio je sve utakmice na neodređeno zbog protesta sudija, jer je na automobil njihovog kolege bačena bomba.

Savez je prethodno incident u kom je uništeno vozilo Andreasa Konstantinua nazvao “aktom terorizma” koji unosi strah među sudijama i šteti sportu.

Događaji su uslijedili nakon što je UEFA ocijenila sumnjivim tri utakmice druge lige Kipra i dvije u kupu te zemlje.

Navodi UEFA podstakli su predsjednika Kipra Nikosa Anastasiadesa da obeća da će “očistiti sport”, što je iritiralo sudije koje su ga direktno optužile da podriva napade na njih.

“Nećemo više tolerisati neke zločinačke elemente koji nemaju nikakve veze sa sportom da ucjenjuju ime kiparskog fudbala i države”, izjavio je Anastasiades.

On je naveo da je vrijeme za “čišćenje kuće” kako bi navijači mogli da se vrate na tribine bez straha ko je i kako ratovao.

Sudije su reagovale povodom njegove izjave da su neki arbitri u dosluhu sa korumpiranim pojedincima, što je dovelo da se upre prstom u Kipar.

“Takve izjave su nepravedno obojile sve sudije i pokrile su one koji su zapravo odgovorni. Oznake zvaničnika i sportskih novinara targetiraju sudije i samo dolivaju ulje na vatru i podrivaju potencijalne napade”, saopšilo je udruženje kiparskih sudija.

Ministar pravde Džordž Savides je u petak sazvao improvizovani sastanak sa predsjednikom Fudbalskog saveza Kipra Jorgosom Kumasom i šefom policije Kiprosom Mihaelidesom kako bi razgovarali o povlačenju sudija i navodima o namještanjima utakmica.

Savides je rekao da će biti teško doći do srži slučaja, jer informacije koje je dostavila UEFA ne ukazuju ko je odgovoran za bilo kakvo namještanje. On je izrazio nadu da će neki ljudi “progovoriti”.

Kipar će od UEFA tražiti da pošalje eksperte da pomognu vlastima u istrazi, jer veliku prepreku predstavlja to što zakon ne dozvoljava prisluškivanje telefona.

RADULOVIĆ

Najvažnija dimenzija Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja, je činjenica da se njime Crna Gora definiše i konstituiše kao slobodno, otvoreno i pluralističko društvo u smislu prava i obaveza vjerskih zajednica i vjernika, ocijenio je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova (MVP) ambasador Vladimir Radulović.

Kako je pojašnjeno u saopštenju, zakon definiše pluralističko društvo, u smislu da pored uvažavanja i poštovanja za najvažnije i najveće tradicionalne vjerske zajednice Zakon otvara prostor i za one koje traju kraće, za one koje su nedavno formirane, kao i za one koje će tek biti formirane.

“Prostor vjerskih sloboda, ispovijedanja vjere i iskazivanja vlastitih uvjerenja je neograničen”, ističe Radulović.

Državni sekretar MVP je istakao da “nema superiornih vjera i vjerskih zajednica”.

“To je kamen temeljac na kome počiva ovaj zakon, koji se nastavlja na ono što je baština svih građanskih revolucija od Francuske do Američke, a koja se najjezgrovitije može smjestiti u princip – onoliko crkava koliko vjernika. Zakonom se do kraja i konsekventno afirmiše princip moderne sekularne države. To je najvrijedniji domet ovog zakona i ne bi ga trebalo svoditi na samo nekoliko njegovih članova o kojima naravno mogu postojati različita mišljenja”, rekao je Radulović.

Podsjetio je da je u pripremi Zakona i u njegovoj konačnoj verziji od suštinske važnosti bila saglasnost međunarodne zajednice, prije svega Venecijanske komisije.

“Prostor za njegova osporavanja iz ovog ugla o kojem sam govorio je gotovo nepostojeći, a dijalog se svakako nastavlja sa svima koji su zainteresovani”, napomenuo je Radulović.

On je ocijenio da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja ima emancipatorski i modernizacijski karakter, podsjećajući da je njime zamijenjen stari Zakon iz 1977. godine iz vremena komunizma i bipolarnog svijeta.

Podsjetio je da je priprema za donošenje ovog zakona trajala punih šest godina, te da su bili uključeni gotovo svi društveni akteri – predstavnici svih najvažnijih vjerskih zajednica u Crnoj Gori i njihovi vjerski lideri, predstavnici parlamenta, Vlade, političkih stranaka, laičke, stručne javnosti i mediji.

“Donošenjem ovog Zakona Crna Gora je faktički, institucionalno i simbolički iskoračila iz jednog vremena autoritarizma i sloboda u vrijeme demokratije i evropskih vrijednosti”, kazao je ambasador.

ANĐUŠIĆ

Vlast neće praviti kompromis sa državnim interesima, među kojim je i primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.

Poslanik Neđeljko Rudović kazao da najava Demokratske partije socijalista da će izborni zakon ponuditi opoziciji kao platformu za razgovor još je jedna predstava za međunarodnu javnost, uvredljiva je i nerealna.

“Demokratska partija socijalista i njeni koalicioni partneri su već najavili da prijedlog Zakona o izboru poslanika i odbornika, kao i set medijskih zakona treba da posluže za obnavljanje dijaloga vlasti i opozicije”, odgovara Anđušić.

Kaže da je vlast ta koja sve vrijeme insistirala na dijalogu i prihvatala sugestije svih aktera u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo.
“Ipak, opozicija u Crnoj Gori je inferiorno pobjegla od dogovora, dok vladajuća koalicija svoju ruku drži i dalje pruženom za dogovor o izbornim zakonima”, navodi Anđušić.

Razumljivo je, kaže on, da je veoma teško za opoziciju da objasni i domaćoj javnosti i međunarodnoj zajednici zašto ne pristaju na dogovor o izbornim zakonima sa vladajućom koalicijom kada je vlast spremna na dijalog i prihvatanje svih pravno utemeljenih prijedloga aktera u procesu.

“Ono sa čime nećemo praviti kompromis jesu državni interesi, poput implementacije Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u kojem je opozicija našla alibi za bijeg od glasanja za izborne zakone sa partijama vlasti, što bi vodilo padu njihovog političkog rejtinga”, naveo je Anđušić.

On ističe da je Rudović odavno poznat kao čovjek kojem, kako ističe Anđušić, lični interes diktira politički stav.

“Zato ne čude maliciozni komentari i ruganje građanima govoreći da su izborni zakoni donijeti na brzinu, a cjelokupna javnost je godinu dana kontinuirano obavještavana o radu Odbora za izborno zakonodavstvo, koji je sve to vrijeme pripremao zakonska rješenja. Treba razumjeti pokušaj gospodina Rudovića, da neprincipijelnim stavom, pokuša animirati neku od opozicionih političkih skupina, ne bi li mu eventualnim angažmanom produžili politički vijek, jer sam za tako nešto sam nije sposoban. U toj namjeri je spreman pogaziti sva svoja prethodna načela i o sistemu i identitetu, što god je na dnevnom redu”, zaključio je Anđušić.