NAKON POŽARA

Snažne oluje sa grmljavinom i jakom kišom, a ponegdje i gradom, pogodile su pojedine regione Australije, koja se više mjeseci bori sa požarima u kojima su potpuno opustošeni pojedine djelove te zemlje.

Iako bi oluje mogle donijeti toliko potrebnu pomoć vatrogascima koji se bore protiv nekih od najgorih požara u istoriji Australije, meteorolozi kažu da još nije sigurno da će kiša pasti tamo gdje je najpotrebnija i da će je biti dovoljno.

Do sada nije bilo dovoljno kiše da ugasi požare, navodi CNN i prenosi zabrinutost zvaničnika da bi obilna kiša mogla da dovede do poplava, jer voda bukvalno klizi sa sasušene zemlje.

Takođe, požari su uništili i veliki dio vegetacije koja bi mogla da apsorbuje padavine.

Služba za vanredne situacije države Viktoria objavila je na Fejsbuku nekoliko slika na kojima se vidi šteta od oluje, uključujući rupu duboku četiri metra koja se otvorila pored puta.

U djelovima Melburna obilna kiša je izazvala poplave i materijalnu štetu, saopštile su lokalne vlasti. 

Vatrogasna služba Novog Južnog Velsa saopštila je na Tviteru da “iako ova kiša neće ugasiti sve požare, sigurno pomaže njihovom obuzdavanju”.

CNN navodi da kiša nije pala u svim djelovima koji su zahvaćeni požarima, ali i da je u Novom Južnom Velsu više od deset hiljada kuća i firmi ostalo bez struje zbog nevremena.

NJEMAČKI PARLAMENT ODLUČIO

Njemački poslanici su danas odbacili predlog koji bi većinu građana načinio potencijalnim donorima organa ako se tome ne usprotive, i umjesto toga podržali manje radikalan plan borbe protiv nestašice organa za doniranje.

Doktori u Njemačkoj sada mogu da izvode transplantaciju organa jedino od ljudi koji potpišu donorsku karticu, čime potvrđuju da njihovi organi poslije smrti mogu da budu korišćeni za liječenje drugih ljudi.

Poslanici navode da u Njemačkoj, zemlji s 83 miliona stanovnika, svake godine umre više od 1.000 ljudi dok čekaju na transplantaciju organa.

Prema novom sistemu čiji je predlagač i ministar zdravlja Jens Špan, većina građana bi automatski bila smatrana donorima ako oni ne bi izjavili da se tome protive, što bi mogli da učine u svakom trenutku. Rođaci bi takođe mogli da izjave da preminula osoba nije željela da bude donor.

Poslije debate o temi koja ne prati partijske podjele, protiv predloga je glasalo 379 poslanika Bundestaga, a za 292.

Špan je prije glasanja rekao da 22 od 28 članica EU ima sisteme slične predloženom i da u tim zemljama “doniranje organa nije izuzetak već pravilo”.

Pošto su odbacili Španovu reformu, poslanici su glasali za drugi predlog koji predviđa da ljudi redovno budu pitani o namjerama u vezi s doniranjem organa, recimo prilikom odlaska kod ljekara ili kada podižu ličnu kartu koja u Njemačkoj mora da se mijenja na 10 godina.

Za taj predlog glasala su 432 poslanika, a protiv 200.

VLADA UTVRDILA

Vlada je utvrdila Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kojim je potpunije uređen postupak liječenja neplodnosti kod žena i muškaraca asistiranim reproduktivnim tehnologijama korišćenjem polnih ćelija i tkiva i i embrionima.

Kako je saopšteno iz Vlade, na današnjoj sjednici utvrđen je i Predlog zakona o ljekovima kojim je ta oblast u potpunosti harmonizovana sa evropskom legislativom i standardima EU za pacijente kao krajnje korisnike zdravstvene zaštite.

Iz Vlade su kazali da je jedna od novina zakona da dosadašnja Agencija za ljekove postaje Institut za ljekove i medicinska sredstva.

„Kao naučno-istraživačka institucija koja će kroz saradnju sa fakultetima zdravstvenih, prirodnih i tehnološko-tehničkih usmjerenja razvijati i razmjenjivati ekspertska znanja u cilju podizanja kvaliteta, edukacije, naučnih istraživanja, realizacije naučnog rada u oblasti ljekova i medicinskih sredstava“, kaže se u saopštenju.

Utvrđen je Prijedlog zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti s Izvještajem sa javne rasprave.

Tim zakonom se, kako je saopšteno, uređuju zaštita života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva jonizujućih zračenja, uvoz, izvoz i tranzit izvora jonizujućih zračenja i nuklearnih materijala, prevoz radioaktivnih izvora i nuklearnih materijala, upravljanje radioaktivnim otpadom, kao i druga pitanja od značaja za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost.

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru kojima će se, kako je ocijenjeno, stvoriti neophodan normativni okvir koji će obezbijediti sveobuhvatno, ujednačeno, srazmjerno i efikasno postupanje inspektora, profesionalizam u radu inspekcijskih organa, a što je od izuzetne važnosti za subjekte nadzora u smislu njihove pravne sigurnosti.

Donijeta je i Strategija integrisanog upravljanja granicom 2020 – 2024, Okvirni akcioni plan 2020-2024. i Akcioni plan za ovu godinu.

Navodi se da se sprovođenjem planiranih aktivnosti nastavlja uspostavljanje efikasnog i rizicima prilagođenog sistema integrisanog upravljanja granicom usklađenog sa konceptom integrisanog upravljanja granicom EU.

Vlada je donijela akcione planove za ovu godinu za sprovođenje strategija razvoja sistema socijalne zaštite starijih i razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2018. do 2022. godine.

Donijet je i Akcioni plan za sprovođenje Programa razvoja kulture 2016–2020. u ovoj godini, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara kojim je planirana podrška, finansiranje i sufinansiranje 87 programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, u ukupnom iznosu od oko 1,14 miliona eura.

Vlada je donijela Akcioni plana za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2020. godinu. 

Planom su, kako je saopšteno, definisane mjere i aktivnosti koje treba da doprinesu, između ostalog, jačanju mustidisciplinarnog pristupa u otkrivanju, procesuiranju tih krivičnih djela, kao i u dijelu zaštite žrtava i sprovođenju usaglašenih politika borbe protiv tog fenomena.

Vlada je donijela Strategiju razvoja stručnog obrazovanja u Crnoj Gori 2020-2024. čiji je cilj dalje unapređenje i stvaranje kvalitetnog i inkluzivnog sistema stručnog obrazovanja.

Donijet je i Program za razvoj i podršku talentovanim učenicima 2020 – 2022. kojim se, kako je saopšteno, stvaraju sistemski uslovi za kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje talentovanih učenika.

Vlada je usvojila i Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za implementaciju Strategije za neproliferaciju oružja za masovno uništenje za ovu godinu.

Donijet je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije za smanjenje rizika od katastrofa za period 2020 – 2021. godina.

Vlada je, pored ostalog, usvojila i Izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Izvještajem je, kako se navodi, obuhvaćena 61 mjera, od čega je u cjelosti realizovano 18 mjera, u fazi realizacije je 29 mjera, šest mjera se u kontinuitetu realizuje, dok je osam mjera nerealizovano.

„Ovaj rezultat je ocijenjen veoma zadovoljavajućim, budući da većina mjera iz oblasti životne sredine ima kontinuirani karakter u realizaciji“, dodaje se u saopštenju.

“LAŽNE VIJESTI”

Crna Gora je, nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a naročito u periodu oko Božića, bila izložena poplavi lažnih vijesti iz zemlje i regiona s ciljem izazivanja panike, nereda i destabilizacije države, ocijenili su sagovornici emisije “Zumiranje” TVCG.

Direktor Direktorata za medije u ministarstvu kulture Željko Rutović je kazao da odgovornost za stabilnost sistema počiva na odgovornosti svih aktera društva. Podsjetio je na odgovornost medija u raspirivanju nacionalne mržnje, koja je prethodila raspadu bivše Jugoslavije.

“Nijedna sloboda, pa ni sloboda medija nije apsolutna, svaka ima svoje ograničenje i odgovornosti”, poručio je Rutović.

Država Crna Gora, kako kaže, ulaže sve napore da obezbijedi slobodu medijima, ali ona nije apsolutna.

“Ali vi istovremeno ugrožavate i moju i svačiju slobodu, ukoliko plasirate lažne vijesti”, kazao je Rutović i ocijenio da kad god je Crna Gora štitila svoje interese, bila je na meti.

Rutović je ocijenio da živimo u vrijeme kad je obrada informacije iz korijena promijenjena i da prosječnom građaninu nije lako da se  snađe u “ovoj mećavi lažnih vijesti i propagandističkog rata”.

“To su informacije koje su namijenjene za izazivanje panike i nereda”, kazao je Rutović i dodao da nije mali broj građana koji vjeruje takvim informacijama.

Plasiranje lažnih informacija je, napominje Rutović, vrlo opasno i negativno po pojedinca i društvo u cjelini.

“Mi smo novim predlogom Zakona o medijima uveli obavezu za sve medije prikazivanja vlasničke strukture. Imamo najveći dio medija koji otvoreno i transparentno posluju, ali imamo i one koji ne rade tako”, navodi Rutović.

Prirodno da EU bude upoznata sa dešavanjima

On je ocijenio da su, u hibridnom ratu protiv Crne Gore, dovedene u pitanje evropske vrijednosti i potpuno je prirodno da institucije Evropske unije budu upoznate sa aktuelnim dešavanjima.

“Ovo nije samo pitanje Crne Gore, već pitanje regionalne stabilnosti, to je sistem povezanih sudova i treba ga posmatrati u tom kontekstu”, poručio je Rutović.

Milan Jovanović iz Digitalno – forenzičkog centra Atlanskog saveza Crne Gore je ocijenio da mnogi građani čitaju ono što žele da čuju.

Lažne informacije plasiraju oni kojima to odgovara, navodi Jovanović i dodaje da se društvene mreže itekako zloupotrebljavaju u toj namjeri.

“Lažne vijesti postoje od kada se govori, ali se promijenio način njihovog plasiranja”, kaže on i naglašava da je Crna Gora za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika bila u veoma specifičnoj situaciji.

Jovanović je ocijenio da sloboda govora ne smije biti ograničavana, ali da u složenim situacijama kao što je bila na Badnji dan, tužilaštvo moralo da reaguje.

“Borba protiv lažnih vijesti se mora odvijati na drugi način, ali ne hapšenjem”, smatra Jovanović.

Lažne vijesti nijesu rezervisane samo za medije, već i najveće državne zvaničnike, kazao je Jovanović, komentarišući izjavu predsjednika Srbije da je ambasadu Crne Gore u Beogradu štitilo 1000 policajaca i da se Crna Gora žalila NATO-u.

Lažne vijesti nijesu samo specifikum Crne Gore i regiona, već je to globalni problem, poručio je on.

Rutović i Jovanović navode da ne postoji slučajna lažna vijest, već se one plasiraju namjerno. Rutović je dodao da postoji čitav spektar i vizuelnih lažnih vijesti.