IZVELI VJEŽBU

U Litvaniji su pripadnici NATO snaga izveli vježbu presrijetanja ruskih aviona u savezničkom vazdušnom prostoru.

Nekoliko pilota iz Velike Britanije, Francuske i Danske prikazalo je kako po lošem vremenu mogu da uzlete uz brzinu od 900 kilometara na sat, a jedan belgijski pilot demonstrirao kako trči kroz hangar za avione i uskače u kabinu svog borbenog F16 aviona.

Tokom simulacije NATO piloti su nosili rakete vazduh-vazduh kako bi simulirali presrijetanje ruskog aviona na putu ka Litvaniji, a u vježbi je prikazana i vizuelna kontrola statusa letjelice.

Vazdušna komanda smatra da ovaj tip vježbe može da istakne kako NATO avioni pomažu u zaštiti kontinenta.

Narušavanje vazdušnog prostora NATO iznad Baltika smanjilo se od 2014. godine, kada je Rusija proglasila aneksiju Krima, međutim aktivnosti na granicama savezničkih zemalja i dalje su stalne, naročito što avioni lete iz Rusije preko Baltičkog mora do ruske enklave Kalinjingrada.

“Manje-više, to se svakodnevno dešava”, rekao je nemački poručnik Klaus Heberzecer.

ŽUGIĆ – LEKOVIĆ

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić razgovarao je danas sa Ivanom Lekovićem, budućim ambasadorom Crne Gore u Kraljevini Belgiji, a sastanak je organizovan u cilju priprema Lekovića za stupanje na dužnost ambasadora u Briselu.

Sagovornici su razgovarali o mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje Crne Gore i Kraljevine Belgije.

Kako se navodi u saopštenju CBCG, Žugić je istakao da je ekonomska saradnja Crne Gore i Kraljevine Belgije u stalnom rastu, ne samo u oblasti robne razmjene, nego i u oblasti investicija, te da je posebno značajan stalni rast razmjene u oblasti usluga gdje Crna Gora bilježi suficit.

Sagovornici su se saglasili da Crna Gora ima potencijal za dalji razvoj i proširenje ekonomske saradnje sa Kraljevinom Belgijom, posebno u oblasti investicija. Belgijski investitori su zainteresovani za resurse koje Crna Gora posjeduje i koje treba valorizovati u narednom periodu, što može biti dobar osnov za dalje intenziviranje i unapređenje ekonomske saradnje između dvije zemlje.

“Guverner je, u osvrtu na aktivnosti Centralne banke Crne Gore, ukazao da Centralna banka Crne Gore, kao članica Belgijsko-holandske konstituence ima blisku i razvijenu saradnju sa Narodnom bankom Belgije, kako na međunarodnom, tako i na evropskom nivou. Pored ekspertskih posjeta, seminara i radionica, saradnja sa Narodnom bankom Belgije se ogleda i u posebnim studijskim posjetama koje se, u cilju jačanja institucionalnih kapaciteta, dizajniraju na osnovu specifičnih potreba i prioriteta Centralne banke”, ističe se u saopštenju.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ambasada SAD u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete realizuje ukupno petnaest projekata koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu, čija je ukupna vrijednost skoro tri miliona eura. Samo za ovu godinu planirana je rekonstrukcija pet škola vrijedna preko million eura. To su saopštili ministar prosvjete Damir Šehović i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke predstavljajući zajedničke projekte.

Projekti se realizuju ulaganjima obezbijeđenim preko Ambasadine Kancelarije za odbrambenu saradnju, dijelom iz Ministarstva, a Ministarstvo obezbjeđuje projektnu dokumentaciju i stručni nadzor nad radovima. Mogu se podijeliti na četiri segmenta, u zavisnosti od faze u kojoj se nalaze.

Prva faza, koja je pri kraju realizacije, vrijedna je oko 620 000 eura i uključuje rekonstrukcije na četiri škole: OŠ “18. oktobar” Bioče sa radovima vrijednim oko 109 000 eura; predškolsku ustanovu “Radmila Nedić” iz Berana sa radovima vrijednim oko 104 000 eura; OŠ “Sutjeska” sa radovima vrijednim oko 200 000 eura; OŠ “Mihailo Žugić” iz Pljevalja gdje je ugovorena vrijednost radova čak 213 000 eura.

No, pored objekata iz prve faze, saopšteno je da će se na još većem broju objekata raditi u toku ove, 2020. godine, kroz drugu fazu koja se odnosi na pet škola, a ukupno vrijedi preko million eura.

Tu spada Srednja stručna škola “Braća Selić iz Kolašina gdje je vrijednost radova preko 150 000 eura, a radovi, koji su već otpočeli, se odnose na zamjenu spoljašnje stolarije, djelimičnu zamjenu krova, sanaciju fasade, zamjenu osvjetljenja i sl; OŠ “25. maj” iz Rožaja gdje su radovi takođe počeli, vrijednost investicije je čak preko 350 000 eura, a radi se na kompletnoj zamjeni krovnog pokrivača i toaletima; OŠ “Aleksa Bećo Đilas” iz Bijelog Polja, gdje je vrijednost radova oko 127 000 eura, a radovi će se odnositi na totalnu rekonstrukciju objekta i centralno grijanje; OŠ „Lubnice“ iz Berana sa radovima vrijednim oko 202 000 eura koji se odnose na totalnu rekonstrukciju; OŠ „Bratstvo i jedinstvo“ iz Pljevalja, u koju će biti uloženo preko 201 000 eura i to u totalnu rekonstrukciju enterijera i nove toalete.

“Odlična saradnja koju Ministasrtvo prosvjete ima sa ambasadom SAD u Crnoj Gori ogleda se u ovim konretnim, višemilionskim projektima. S obzirom na to da ovdje govorimo o ozbiljnim unapređenjima obrazovne infrastrukture, partnerstvo koje prosvjeta ima sa Ambasadom nesumnjivo jeste čvrsto, otvoreno i izuzetno značajno za naš obrazovni sistem. Ono se pak ne ogleda samo u dogovaranju ovakvih projekata, već i u njihovoj zajedničkoj realizaciji, gdje postoji konstantna komunikacija2, saopštio je Šehović.

Šehović je rekao da je vrlo ponosan na činjenicu što su, sa nivoa Ministarstva, uspjeli da, ne samo unaprijede obrazovnu infrastrukturu iz tekućeg i kapitalnog budžeta, već i stvore trajna partnerstva i prijateljstva, kako na međudržavnom nivou, tako i sa crnogorskom privredom koja se sve više okreće ulaganjima u obrazovanje.

Rajnke je saopštila daje Vlada Sjedinjenih Američkih Država od 2009. godine, kroz Program humanitarne pomoći, izdvojila više od 13 miliona dolara za finansiranje 51 projekta koji su značajno poboljšali kvalitet života građana Crne Gore, uključujući izgradnju ili obnovu škola, dječjih vrtića i domova zdravlja u cijeloj zemlji.

“Proteklih nekoliko mjeseci posjetila sam nekoliko naših nedavno završenih projekata i uvijek sam ponosna i srećna kad vidim da građani Crne Gore imaju jasnu i konkretnu korist od tih projekata,” kazala je ambasadorka.

Najavljene su i nove rekonstrukcije, koje bi trebalo da se realizuju u trećoj i četvrtoj fazi projektne saradnje ambasade SAD i crnogorskog Ministarstva prosvjete. Tako će treća i četvrta faza, koje su ukupno vrijedne preko million eura, uključivati i radove na sljedećim školama: “Bajo Jojić” Andrijevica; “Milan Vukotić” Golubovci – Podgorica; Dušan Bojović, Nikšić; “Vuk Knežević”, Žabljak; “Tanasije Pejatović”, Pljevlja i Marko Miljanov” Bijelo Polje.

Ambasada SAD najavila je i dodatne donacije koje bi se, između ostalog, ticale školske sportske infrastrukture. Ministar i ambasadorka zaključili su izlaganja uvjerenjima da su navedeni projekti jasan pokazatelj izuzetne saradnje, koja će se nastaviti i u narednim godinama.

SOCIJALNA DAVANJA ZA DECEMBAR

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je obezbijedilo sredstva za isplatu materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite za decembar 2019. godine u iznosu od 6.447.687,33 eura, a isplata će početi sjutra, 16. januara.

Za korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca i ličnu i porodičnu invalidninu izdvojeno je 451.972,07 eura, a za

korisnike materijalnog obezbjeđenja izdvojeno je 832.124,42 eura, dok je za korisnike dodatka za djecu izdvojeno 371.855,94 eura.

“U skladu sa Uredbom o načinu ostvarivanja prava raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori izdvojeno je za troškove sahrane 16.801,77 eura. Za pravo na dodatak za njegu i pomoć izdvojeno je 1.291.803,93 eura, a za pravo na ličnu invalidninu 487.933,63 eura. Naknada roditelju ili staratelju lica koje je korisnik lične invalidnine 471.851,07 eura. Za smještaj u ustanovama socijalne i dječje zaštite obezbijeđeno je 160.807,79 eura, a za smještaj u ustanovama van Crne Gore izdvojeno 17.270,54, za korisnike porodičnog smještaja 122.813,35 eura. Za troškove ishrane djece u predškolskim ustanovama 21.155,40 eura. Za korisnike refundacije za porodiljsko odsustvo izdvojeno je 1.227.671,60 eura”, napominje se u saopštenju.

Za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece u skladu sa Zakonom i izvršenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore izdvojeno je 582.157,25 eura. Kako se dodaje, za uplatu doprinosa korisnicama nakande po osnovu rođenja troje ili više djece 149.435,90 eura.

Za povlastice na putovanje lica sa invaliditetom izdvojeno je 241.965,99 eura, a za potrebe lica smještenih u azilu 66.68 eura.

PODGORIČKA URA

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević zatražio je da direktor Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica i gradonačelniku Podgorice Ivan Vuković u najkraćem roku obavijeste javnost o kvalitetu vazduha u Podgorici, te izdaju niz preporuka i mjera vezanih za bezbjedno funkcionisanje građana.

Rakčević tvrdi da je zbog sve većeg zagađenja vazduha, zdravlje stanovnika Podgorice ugroženo.

“Samo u posljednjih nedelju dana, nivo štetnih PM10 čestica na mjernim stanicama u Glavnom gradu, prema zvaničnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine prelazio je nivo čak od 510 µg/m3, šta predstavlja ogromno zagađenje i veliku opasnost po zdravlje građana. U ovom trenutku, nivo PM10 čestica na mjernoj stanici u dijelu grada Preko Morače (Blok V) iznosi čitavih čitavih 175,5 µg/m3, dok je AQI (Air Quality Index) na čak 243, od dozvoljenih 100”, navodi Rakčević.

Ističe da su zagađenja su posebno izražena u večernjim časovima, kada se štetni polutanti zadržavaju u donjim slojevima. On je zato uputio otvoreno pismo Vukoviću I Medenici.

Ističe da je uzroka za takvo aerozagađenje mnogo.

“Nepostojanje funkcionalnog i održivog javnog prevoza, zbog čega skoro 50 odsto građana Podgorice koristi sopstveni automobil kao primarno sredstvo prevoza – šta stvara velike saobraćajne gužve i zagađuje vazduh; betoniranje javnih površina, kidanje drveća i pretvaranje parkova u betonske stambene blokove; nekontrolisana eksploatacija šuma i nedovoljna kontrola velikih zagađivača”, navodi se u pismu

On ističe da se u poboljšanje kvaliteta vazduha godinama ulažu “mizerna i nedovoljna finansijska sredstva, dok institucije rade malo ili gotovo ništa da takvo stanje promijene“.

“Zbog toga ne treba da čudi visok broj respiratornih oboljenja i drugih bolesti, koje uzrokuje ili čiji je katalizator zagađen vazduh, a posebno kod osjetljivih grupa stanovništva. Podsjećam Vas da je zvanično istraživanje koje je sprovedeno prije četiri godine u Crnoj Gori pokazalo je da se oko 140 hospitalizacija i 250 prijevremenih smrti dogodi zbog zagađenog vazduha. Zato je sprovođenje odlučnih mjera protiv aerozagađenja od izuzetne važnosti za javno zdravlje i bezbjedan život građana Podgorice“, podsjetio je Rakčević.

 Zbog svega navedenog, on je u ime odborničkog kluba “Podgorička URA – Pravo na grad!“ u Skupštini Glavnog grada, zatražio da se Medenica i Vuković u najkraćem roku obavijeste javnost o kvalitetu vazduha u Podgorici, te izdaju niz preporuka i mjera vezanih za bezbjedno funkcionisanje građana.

 “Takođe, pozivam Vas da u što kraćem roku i bez odlaganja pokretene proces radikalnog poboljšanja javnog prevoza u Glavnom gradu, masovnog ozelenjavanja i pošumljavanja grada, zaustavljanja svih nasrtaja na zelene površine, parkove i javne površine, sa posebnim akcentom na brdo Goricu, Njegošev park, Kasarnu Morača, brdo Ljubović, NP Skadarsko jezero, Malo i Velje brdo i druge važne zelene predjele našeg grada”, navodi se u pismu.

Rakčević poziva Medenicu I Vukovića I da naprave oštar zaokret ka održivoj urbanoj mobilnosti i stvaranju uslova za zdrave vidove transporta.

“Kao i da izvrše bolju kontrolu velikih zagađivača, pospješe prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i redovno izvještavate građane o stepenu zagađenja vazduha. Nadam se da ćete razumjeti značaj navedene situacije, koja prevazilazi sve političke i ideološke razlike, te postupiti u skladu sa Ustavom i Zakonom, kako bi zdravlje građana Podgorice bilo u potpunosti zaštićeno“, poručio je Rakčević u svom otvorenom pismu.

PETROHEMIJSKI POGON

Dvije osobe preminule su nakon velike eksplozije u petrohemijskom pogonu u Španiji, od koje je povrijeđeno osam ljudi, saopštile su vlasti.

Eksplozija se dogodila sinoć u pogonu u hemijskom kompleksu u luci Taragona, 115 kilometara jugozapadno od Barselone, glavnog grada španske oblasti Katalonije.

Migel Buč, šef regionalnog ministarstva unutrašnjih poslova Katalonije rekao je da je jedna osoba nađena mrtva pod ruševinama. Jedan radnik u fabrici se vodio kao nestao poslije sinoćne eksplozije.

Po prvim izvještajima, od eksplozije je poginuo još jedan čovjek u čiju je kuću u susjedstvu pogona udario komad metala. Povrijeđeni su radnici u pogonu.

Katalonska vatrogasna služba saopštila je da je 30 timova radilo cijelu noć u borbi protiv požara poslije eksplozije. Šef vatrogasaca Albert Ventosa rekao je danas da je požar pod kontrolom i da nema opasnosti za okolinu fabrike.

Vlasti istražuju uzrok eksplozije koji su opisali kao “hemijsku nesreću”.

Od 2015. godine u Taragoni radi petrohemijski kompleks na 1.200 hektara, najveći te vrste u južnoj Evropi.

PETROHEMIJSKI POGON

Dvije osobe preminule su nakon velike eksplozije u petrohemijskom pogonu u Španiji, od koje je povrijeđeno osam ljudi, saopštile su vlasti.

Eksplozija se dogodila sinoć u pogonu u hemijskom kompleksu u luci Taragona, 115 kilometara jugozapadno od Barselone, glavnog grada španske oblasti Katalonije.

Migel Buč, šef regionalnog ministarstva unutrašnjih poslova Katalonije rekao je da je jedna osoba nađena mrtva pod ruševinama. Jedan radnik u fabrici se vodio kao nestao poslije sinoćne eksplozije.

Po prvim izvještajima, od eksplozije je poginuo još jedan čovjek u čiju je kuću u susjedstvu pogona udario komad metala. Povrijeđeni su radnici u pogonu.

Katalonska vatrogasna služba saopštila je da je 30 timova radilo cijelu noć u borbi protiv požara poslije eksplozije. Šef vatrogasaca Albert Ventosa rekao je danas da je požar pod kontrolom i da nema opasnosti za okolinu fabrike.

Vlasti istražuju uzrok eksplozije koji su opisali kao “hemijsku nesreću”.

Od 2015. godine u Taragoni radi petrohemijski kompleks na 1.200 hektara, najveći te vrste u južnoj Evropi.

SPASILA STOTINE ŽIVOTA

Pedijatrica iz Sirije Amani Balur, koja je upravljala podzemnom bolnicom u Istočnoj Guti od 2012. do 2018, a sada je izbjeglica u Turskoj, dobila je nagradu Savjeta Evrope Raul Valenberg za hrabrost i posvećenost spašavanju stotina života tokom sirijskog rata.

 

“Ljudska prava i lično dostojanstvo nijesu luksuz mira. Dr Amani Balur blistav je primer empatije, vrline i časti koja se pokazala i u najgorim okolnostima: usred rata i patnje “, rekla je Marija Pejčinović Burić, generalna sekretarka Savjeta Evrope.

“Mlada pedijatrica dr Balur je počela kao dobrovoljac pomažući ranjenicima i završila, nekoliko godina kasnije, upravljajući timom od oko 100 članova osoblja u podzemnoj bolnici, u svom rodnom gradu, blizu sirijskog glavnog grada.

“Podzemna bolnica zvana “Pećina” je postala znak nade i sigurnosti za mnoge opkoljene civile. Tamo je dr Balur rizikovala svoju sigurnost kako bi pomogla onima kojima je to najpotrebnije. Ona i drugi djelovali su iz dana u dan da bi spasili živote tolikog broja ljudi, uključujući djecu koja trpe dejstvo hemijskog oružja “, istakla je Pejčinović Burić.

Sada, nakon odlaska iz Sirije 2018. dr Balur nastavlja da pomaže ljudima kroz svoje učešće u fondu koji podržava ženske lidere i medicinske radnike u konfliktnim zonama.

Ceremonija dodjele nagrada održaće se u Savjetu Evrope u petak, 17. januara, nakon čega će uslijediti projekcija nacionalnog geografskog dokumentarca “Pećina” nominovanog za nagradu Oskar 2020.

17. januara obeležava se 75. godišnjica hapšenja Raula Valenberga u Budimpešti.

Švedski diplomata, Valenberg je iskoristio svoj status da spasi desetine hiljada Jevreja od holokausta. Nagradu je 2012. godine pokrenuo Savjet Evrope na inicijativu švedske vlade i mađarskog parlamenta i doprinosi održavanju njegove uspomene i izuzetnih dostignuća.

Laureate nagradu Raul Valenberg bira žiri od šest nezavisnih osoba sa priznatim moralnim ugledom u oblasti ljudskih prava i humanitarnog rada, a koje zauzvrat imenuje generalni sekretar Savjeta Evrope, švedsko Ministarstvo Spoljna pitanja, opština Budimpešta, Institut Raul Valenberg u Lundu, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i porodica Raul Valenberg.

Nagrada od 10 000 eura dodjeljuje se svake dvije godine pojedincima, grupama ili organizacijama.

SPASILA STOTINE ŽIVOTA

Pedijatrica iz Sirije Amani Balur, koja je upravljala podzemnom bolnicom u Istočnoj Guti od 2012. do 2018, a sada je izbjeglica u Turskoj, dobila je nagradu Savjeta Evrope Raul Valenberg za hrabrost i posvećenost spašavanju stotina života tokom sirijskog rata.

 

“Ljudska prava i lično dostojanstvo nijesu luksuz mira. Dr Amani Balur blistav je primer empatije, vrline i časti koja se pokazala i u najgorim okolnostima: usred rata i patnje “, rekla je Marija Pejčinović Burić, generalna sekretarka Savjeta Evrope.

“Mlada pedijatrica dr Balur je počela kao dobrovoljac pomažući ranjenicima i završila, nekoliko godina kasnije, upravljajući timom od oko 100 članova osoblja u podzemnoj bolnici, u svom rodnom gradu, blizu sirijskog glavnog grada.

“Podzemna bolnica zvana “Pećina” je postala znak nade i sigurnosti za mnoge opkoljene civile. Tamo je dr Balur rizikovala svoju sigurnost kako bi pomogla onima kojima je to najpotrebnije. Ona i drugi djelovali su iz dana u dan da bi spasili živote tolikog broja ljudi, uključujući djecu koja trpe dejstvo hemijskog oružja “, istakla je Pejčinović Burić.

Sada, nakon odlaska iz Sirije 2018. dr Balur nastavlja da pomaže ljudima kroz svoje učešće u fondu koji podržava ženske lidere i medicinske radnike u konfliktnim zonama.

Ceremonija dodjele nagrada održaće se u Savjetu Evrope u petak, 17. januara, nakon čega će uslijediti projekcija nacionalnog geografskog dokumentarca “Pećina” nominovanog za nagradu Oskar 2020.

17. januara obeležava se 75. godišnjica hapšenja Raula Valenberga u Budimpešti.

Švedski diplomata, Valenberg je iskoristio svoj status da spasi desetine hiljada Jevreja od holokausta. Nagradu je 2012. godine pokrenuo Savjet Evrope na inicijativu švedske vlade i mađarskog parlamenta i doprinosi održavanju njegove uspomene i izuzetnih dostignuća.

Laureate nagradu Raul Valenberg bira žiri od šest nezavisnih osoba sa priznatim moralnim ugledom u oblasti ljudskih prava i humanitarnog rada, a koje zauzvrat imenuje generalni sekretar Savjeta Evrope, švedsko Ministarstvo Spoljna pitanja, opština Budimpešta, Institut Raul Valenberg u Lundu, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i porodica Raul Valenberg.

Nagrada od 10 000 eura dodjeljuje se svake dvije godine pojedincima, grupama ili organizacijama.

NAKON MAĐARSKE

Rumunija je objavila pojavu visoko patološkog virusa ptičjeg gripa H5N8, na farmi na sjeverozapadu zemlje, a riječ je o prvoj takvoj epidemiji u posljednje tri godine, saopštila je Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE).

Od virusa je uginulo 11.190 ptica u jatu od 18.699, u regiji Maramures pored granica s Ukrajinom i Mađarskom, objavio je OIE sa sjedištem u Parizu, navodeći izvještaje rumunjskih veterinarskih službi.

Ostale ptice iz jata su usmrćene, saopštio je OIE.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.