BLAŽIĆ

Crna Gora je vjekovima, baš kao što to čini i danas, baštinila vrijednosti na kojima počivaju savremena multikonfesionalna društva. To je naslijeđena tekovina, suština postojanja današnje Crne Gore, ali i temelj njene budućnosti, rekao je državni sekretar Ministarstva kulture Dražen Blažić.

Dodao je da je kulturna baština svake države, pa i naše Crne Gore, najbolje svjedočanstvo istorije i kulture naslijeđene od prethodnih generacija i da država ima odgovornost da shodno Ustavu Crne Gore, štiti i afirmiše naslijeđene kulturne vrijednosti svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji.

„Vlada Crne Gore je pokazala da je zaštita kulturnih dobara obaveza koja nema alternativu. Zato, zaštita i očuvanje kulturnih dobara i njihovo prenošenje budućim generacijama, u autentičnom obliku, nedvosmisleno je prioritet svake odgovorne državne i kulturne politike“ – naglasio je Blažić.

Istakao je da smo Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, stvorili preduslov za značajno veća finansijska izdvajanja za očuvanje autentičnosti i integriteta sakralnih objekata koji imaju status kulturnog dobra.

„U proteklih par decenija, upravo sakralni objekti znali su biti izloženi značajnim promjenama, često uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta kulturnog dobra. Zato kao odgovorna Vlada, želimo da zajedno sa svima koji izraze spremnost za to, doprinesemo očuvanju naše kulturne baštine, kako bi je u autentičnom obliku prenijeli na generacije koje dolaze“, rekao je Dražen Blažić uz objašnjenje da upravo to i omogućava novi Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

Naveo je i da i u samoj porodici, kao nukleusu svakog pa i crnogorskog društva, možemo imati drugačija mišljenja i poglede na neke stvari, ali da to u današnjoj Crnoj Gori nije i ne smije biti razlog za podjelu, već su tekovine slobode i različitosti je ideja koja nas spaja.

„To je izraz zrelosti, principa i tradicije svojstvene Crnoj Gori, koja je vjekovima, baš kao i danas, bila dom svih njenih građana u kojem nikome nije tijesno“ – istakao je Blažić.

“IZNIJELI POVJERLJIVE INFORMACIJE”

Demokratski front je najavio tužbe protiv crnogorskog Telekoma, zbog, kako kažu, iznošenja povjerljivih informacija između operatera i klijenta, odnosno, zato što je javnost saznala da su brojevi sa kojih su juče stizale poruke sa čestikom za “srpsku Novu godinu” registrovani na Pokret za promjene.

Naime, juče su, sa više brojeva Telekom mreže, za koje se ispostavilo da su registrovani na Pokret za promjene, građanima stizale SMS poruke u kojima se čestita “srpska Nova godina”.

Internet tim Demokratskog fronta tvrdi da su poslednjih mjeseci imali masovne akcije u cilju obavjestavanja građana o štetnim posljedicama koje bi mogao proizvesti, kako tvrde, zakon protiv SPC.

“Naš posao je da obavijestimo, pojasnimo i motivišemo građane da brane civilizacijska dostignuća i naše svetinje u Crnoj Gori. Juče kad smo krenuli sa slanjem čestitki za Novu godinu koristeći legalne i legitimne mehanizme i tehnologije došlo je do združene akcije ANB-a i pojedinih njhovih agenata iz telekomunikacionih kompanija. Poruka čestitke je poruka radosti i ljubavi i ne vrijeđa nikoga. Slična je kao i mnoge čestitke koje ovih dana šalju kompanije i pojedinci”, navode oni.

Dodaju da je ovoga puta, režim reagovao vršeći pritisak na Telekom, čije su kartice koristili za slanje poruka, da neovlašćeno, nezakonito i suprotno ugovoru da “jednom mediju povjerljive podatke o našem ugovoru”.

DF će i u budućnosti nastaviti da obavještava javnost o, kako su naveli u saopštenju, nezakonitim radnjama kompanija i pojedinaca a koje su usmjerene na borbu protiv srpskog naroda i SPC”, poručuju iz Internet tima DF.

VUKSANOVIĆ

Crnoj Gori je trebao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, jer je sasvim prirodno da smo, kao suverena država, željeli da riješimo i to pitanje koje već dugo vremena opterećuje našu javnost – ocjenjuje u intervjuu Radiju Crne Gore predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

“Ja bih rekao da je taj zakon zapravo pokazao ono što je već dugo prisutno, što je nekad manje, a nekad više očigledno, a to je taj jedan rascjep u crnogorskom društvu. Ali tu smo da sve te probleme rješavamo, da kroz dijalog dolazimo do dobrih rješenja, kako bi sve ono što nas opterećuje doveli u jedan prihvatljiv okvir”, kaže Vuksanović.

Vuksanović navodi da nije najzadovoljniji što se Zakon o slobodi vjeroispovijesti donosio u vrijeme blagdana.

“Treba uzeti u obzir činjenicu da ovo zakonsko rješenje, kad god da ste ga stavili na dnevni red i kad god da se usvojilo, ono bi dovelo do određene polarizacije i do određenih tenzija. Ja svakako nisam najsrećniji što je taj zakon došao na dnevni red za vrijeme božićnih blagdana, ali opet, razumijevajući parlamentarnu dinamiku imao sam odgovornost zbog same ozbiljnosti tog pitanja da učestvujem u raspravi”, objašnjava Vuksanović.

Lider HGI-ja smatra da će Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska ipak, u jednom trenutku, razgovarati o ovom zakonu.

“Kakva god da je atmosfera i šta god da se dešava, uvijek ljudi sjednu za sto i dogovaraju se, pa će biti i ovaj put tako. Ne možemo odrediti vremenski trenutak kada će se to desiti, ali sigurno će se desiti”, vjeruje Vuksanović.

Vuksanović nema ništa protiv protesta na ulicama, sve dok su u jednom demokratskom okviru.

“To je, zapravo, jedan legitiman izraz nezadovoljstva. Za sad vidimo da su litije i molebani civilizovani, da nema nikakvih ispoljavanja destrukcije i to je ono što je pohvalno. Ono što je loše je politička artikulacija tog nezadovoljstva. Ako se prisjetimo šta smo sve čuli u Parlamentu od određenih političkih subjekata, onda je to nedopustivo i zastrašujuće. Ta politička artikulacija bila je dovedena do usijanja, a to je pokazalo da određeni politički subjekti ovu temu koriste kao svoje političko gorivo”, ističe Vuksanović.

Upitan da li je ispravno boriti se protiv lažnih vijesti tako što se privode novinari, Vuksanović naglašava da niko nije srećan kad se tako nešto dešava.

“Niko nije srećan kad se moraju privoditi novinari. Ja bih više volio da nismo imali ni privođenje novinara, ni privođenje poslanika, ali bih takođe volio da nismo imali ni destrukcije iz skupštinske sale, kao ni plasiranje određenih lažnih vijesti. Pogotovo u ovoj situaciji napetosti, jedna lažna vijest može imati nesagledive posljedice. Svakako, najsrećniji bih bio da se čitava ta problematika sistemski riješi, da imamo sistemski pristup i fake news-u i svemu što može dovesti do povećanja tenzija. Ja mislim da je Crna Gora na tom putu da se na jedan temeljni način pristupi toj pojavi koja može imati jako loše posljedice”, smatra Vuksanović.

Vuksanović vjeruje da će se nastaviti rad na reformi izbornog zakonodavstva, te da se ne treba obeshrabrivati.

“Jeste da smo u izbornoj godini, ali za račun dogovora treba možda i žrtvovati određene tradicije, a jedna od takvih je da se ne mijenjaju i ne donose izborni zakoni u izbornoj godini.

Vuksanović očekuje i da se nastavi konstruktivna uloga partnera iz Evropske unije i američke ambasade u čitavom procesu.

“Naši prijatelji sa Zapada imaju jednu konstruktivnu ulogu, oni su zainteresovani da se dijalog vodi u okviru institucija i ja očekujem i dalje njihovu konstruktivnu ulogu i vjerujem da možemo doći do odgovarajućih rješenja”, zaključuje Vuksanović.

Olivera Slavnić, RCG

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija osudila je primitivne i šokantne prijetnje upućene predsjedniku Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenadu Čanku koje su, kako navode, dostigle kulminaciju u formi grafita prijeteće sadržine “Čanka pod nož” u Novom Sadu.

Oni navode da se zalaganje za demokratizaciju društva, poštovanje autonomije Vojvodine i napredak cjelokupnog društva u Srbiji se još doživljava kao prijetnja od strane nekih krugova koji žele da povuku cijelu zemlju u anti-evropsko i retrogradno nacionalističko blato.

“Crnogorska partija pruža punu podršku Nenadu Čanku lično, LSV-u i Vojvođanskom frontu, jer je napad na svakog koji želi dobro Vojvodini i Srbiji, doživljavamo kao napad i na sve nas”, navodi se u saopštenju. 

Oni zahtijevaju da odgovarajući državni organi odmah reaguju hapšenjem izvršilaca, da jasno i hitno osude ovaj incident, da obezbijede punu zaštitu svim političkim subjektima u zemlji, kao i da se grafiti mržnje smjesta uklone, što će, kako su kazali, biti i pravi pokazatelj kako se vlast odnosi prema tako opasnim incidentima.