NOVI SAD

Preteći grafit “Čanka pod nož” osvanuo je danas na jednoj zgradi u Novom Sadu.

Grafit je ispisan crnim sprejom, ćiriličnim pismom, u Ulici Drage Spasić, u novosadskom naselju Liman 1.

Čanak je predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, stranke koja se zalaže za široku autonomiju Vojvodine.

On je i predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije.

DARMANOVIĆ

Postoji prostor za dijalog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC), ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, naglašavajući da je najvažnije sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori.

On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine i dodao da je propaganda iz raznih političkih struktura u Srbiji u velikoj mjeri doprinijela destabilizaciji situacije.

Na pitanje kako komentariše trenutne odnose Podgorice i Beograda, i da li je saglasan sa ocjenama da od 2006. nikad nijesu bili gori, Darmanović je istakao da Crna Gora nastoji da vodi politiku koja će doprinijeti stabilnosti regiona i da su dobrosusjedski odnosi jedan od tri stuba njene vanjske politike.

„To se naravno odnosi i na Srbiju, koja je naš susjed i značajan partner. Međutim, ovo što se dešavalo povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nikako ne ide u prilog dobrim odnosima, a u najmanju ruku značajno otežava situaciju“, ocijenio je Darmanović.

Kako je naveo, sve što se povodom toga dešavalo je jedan vid značajnog miješanja u unutrašnje stvari jedne suverene zemlje, članice NATO-a i ozbiljnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i ne ide u prilog dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona.

Darmanović je kazao da su prve izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bile ohrabrujuće.

„Mislili smo da će se u tom duhu stvari i nastaviti, jer se ipak radi, prije svega, o jednom unutrašnjem pitanju samostalne i suverene zemlje, koja ima pravo da, u skladu sa evropskim standardima, zakone donosi potpuno meritorno i legitimno na svojoj teritoriji“, kazao je on.

Propaganda kao u doba Miloševića i referenduma

Međutim, kako je naveo, nakon prvih ohrabrujućih izjava, uslijedila je neviđena propaganda iz raznih djelova srpske političke strukture.

„Propaganda je vjerovatno dostigla vrhunac još od vremena Miloševićevih ratova i referenduma 2006.”, kazao je Darmanović.

On je ocijenio da je naročito problematično što su se u to uključivali najviši državni funkcioneri Srbije koji bi trebalo da daju doprinos dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona, a ne da raspiruju nacionalističke strasti.

„Pokušano je paljenje crnogorske zastave na našoj Ambasadi, a reakcija državnih organa Srbije na to bila je vrlo mlaka, da ne kažem neadekvatna“, rekao je Darmanović.

On je podsjetio da se, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, diplomatsko-konzularna predstavništva odlučno i bez kolebanja štite, jer diplomatska misija treba da uživa mir, bezbjednost svoga osoblja i nesmetani rad.

„U ovom slučaju se to nije dešavalo. Imali smo, maltene, pozive na lov na našeg ambasadora u Beogradu, što stvara mučnu situaciju, a sa ciljem uticaja na događanja u Crnoj Gori“, kazao je Darmanović.

On je rekao da se nada da postoji dosta prostora da se odnosi dvije države vrate u normalne okvire, prije svega saradnji na planu evropskih integracija i u mnogim regionalnim inicijativama.

„Potrebno je da nastavimo sa intenzivnim ekonomskim odnosima, a da ovo što je raspirilo mnoge strasti i izazvalo loše događaje ostavimo po strani“, dodao je Darmanović.

Na pitanje da li misli da će primjena Zakona izazvati dodatne probleme, on je rekao da treba konstatovati nekoliko činjenica.

„Prije svega, ovim Zakonom je zamijenjen pravni akt iz 1977. godine iz vremena komunizma i Hladnog rata, koji je morao biti usaglašen sa novim vremenom“, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je Zakon dobio pozitivno mišljenje i potpunu podršku Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koja je uložila ogroman napor, zajedno sa Crnom Gorom, da se obezbijedi ono što je potrebno u savremenoj Evropi.

Crna Gora je, istakao je Darmanović, ispoštovala sve preporuke Venecijanske komisije, osim jedne koja nije bila ni obavezujuća – o vjerskom obrazovanju u osnovnim školama.

„Sve drugo, a naročito odredbe vezi sa ključnim pitanjem imovine, oko kojeg se strane spore u Crnoj Gori, u potpunosti je ispoštovano. Ovaj zakon ne dovodi u pitanje ničije pravo na imovinu. Nema revolucionarnog oduzimanja svojine ni od koga. Zakon je regulisao da se ono što je kulturno blago Crne Gore vrati u državne ruke, a upotreba te svojine nije dovedena u pitanje“, kazao je Darmanović.

Nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine

On je dodao da je tako u većini zemalja Evrope i podsjetio da je Notr Dam vlasništvo Republike Francuske i da su hramovi u Srbiji, takođe vlasništvo te države.

„I niko ne dovodi u pitanje ko će biti korisnik. Neće država da gradi škole i bolnice umjesto crkava, one ostaju tamo gdje su bile, da služe onima koji su vjernici, vjerskim zajednicama, i nema nikakve bojazni ni od kakvog oduzimanja svojine“, istakao je Darmanović.

On je kazao da je to prvo što ljudi treba da shvate.

„Drugo, postoji mnogo prostora za dijalog. Najvažnije je sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori i da država, kada preuzme vlasništvo nad objektima koji su joj i ranije pripadali, ostavi ih na korišćenje kao dobro svih građana Crne Gore. Nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine. To je ono što uporno odbijaju da shvate u ovoj priči“, naveo je Darmanović.

Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora

Prema njegovim riječima, država će time postići regulisanje pravnih odnosa na način koji to zahtijeva savremeni međunarodni pravni sistem, u korist i države i građana, a to je jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom.

To su, kako je naveo, jednostavni postulati i nema nikakvog razloga za ovoliku krizu i pobunu u vezi sa tim. „To može da služi drugim ciljevima, ali ne ovome o čemu se govori“.

„Postoji prostor za dijalog između države i SPC oko temeljnog ugovora ili drugih mogućnosti kojima se može obezbijediti međusobno povjerenje“, kazao je Darmanović.

On smatra da postoji mogućnost da se stvari vrate u normalne okvire, a što se tiče protesta, dodaje da ljudi imaju ustavno pravo da protestuju, premda u ovom slučaju „za to nema nikakvog razloga“.

„Nadam se da će u tom smislu i Srbija, koja je uticala na dešavanja Crnoj Gori, takođe naći načina da se vratimo normalnim odnosima koji bi trebalo da se podrazumijevaju između susjednih i prijateljskih zemalja“, poručio je on.

Na pitanje kako komentariše izjavu srpskog ministra Ivice Dačića u vezi sa statusom Crnogoraca u Srbiji, Darmanović je kazao da je ta izjava suprotna Ustavu Srbije i međunarodnom pravu.

„Dačić je iskusan političar, dugogodišnji ministar vanjskih poslova i obrazovan čovjek i dobro zna šta je izgovorio. Vjerujem da kada se strasti malo stišaju, neće biti ponosan na tu svoju izjavu“, zaključio je Darmanović.

RAD FCKJ U 2019.

Put razvoja montenegristike aktuelna uprava Fakulteta za crnogorski jezik i književnost vidi u proučavanju i afirmaciji sopstvene kulturne, književne i jezičke baštine bez nametnutih kompleksa niže vrijednosti, isključivo u skladu s naučnim saznanjima o toj baštini i bez osvrtanja na laičke stavove o njoj, ma čiji ti stavovi bili, kazao je dekan Adnan Čirgić.

On je, predstavljajući rezultate u 2019. godini, istakao da je u prethodnoj godini diplomiralo 13 studenata, dok je štampano  ili predato u štampu 15 naučnih monografija, knjiga i zbornika.

“Ono što me čini zadovoljnim nije toliko obim postignutih rezultata koliko činjenica da se FCJK ozbiljnošću svojih projekata odupire vulgarizaciji filologije i nauke uopšte koju nameću novi trendovi iz našega užeg i šireg okruženja, a koji su uveliko preplavili Crnu Goru. Tom se činjenicom može pohvaliti malo koja ustanova ovoga tipa u Crnoj Gori”, kazao je on.

Na sastanku profesora i saradnika u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Čirgić je kazao da je nastavni proces cijele godine tekao je bez problema i planiranom dinamikom .

 “Napominjem da je još nekoliko knjiga u štampi, među njima i više godina pripremana knjiga akademika Vukića Pulevića Građa za fitonimiju Crne Gore koja će 2020. biti objavljena i predstavljena”, navodi se u izvještaju.

FCJK je i ove godine učestvovao u suizdavačkome projektu objavljivanja Nove luče.

“Časopis Lingua Montenegrina nastavio je kontinuitet izlaženja pa su objavljena dva broja (23. i 24), ljetnji i zimski”, napomenuo je dekan.

Pored međuinstitucionalnih sporazuma potpisan je i sporazum o saradnji s potomkom crnogorskih iseljenika u Latinskoj Americi Federikom Tomaševićem.

Uspješno je realizovan I program sa Vladom Republike Slovenije.

“Nastavljena je i saradnja s Univerzitetom u Klagenfurtu gdje je na razmjeni tokom ljetnjega semestra boravila studentkinja Milica Marković. “

“Urađen je onlajn kurs crnogorskoga jezika u saradnji s Upravom za dijasporu iz Podgorice. Organizovana je Prva ljetnja škola crnogorskoga jezika i kulture za strane slaviste. Profesori i asistenti FCJK posjetili su veliki broj srednjih škola u Crnoj Gori kako bi maturantima predstavili djelatnost ustanove i privukli pažnju za upis studenata”, naglasio je Čirgić.

On je istakao da međunarodni naučni skup Cetinjski filološki dani II, predstavlja najznačajniji naučni skup koji je ne temu montenegristike ikad održan.

Na FCJK su 2019. godine održana ova gostujuća predavanja, a uspješno je realizovan veliki broj projekata.  

“Želim da naglasim da spisak aktivnosti djeluje impozantno u poređenju s poslovičnim neradom naših naučnih i kulturnih institucija. No ovaj spisak, ubijeđen sam, nije mjera mogućnosti i sposobnosti ovoga kolektiva, pa bih još srećniji bio kad bi (taj spisak) bio barem duplo obimniji”, kazao je Čirgić.

Očekuje da će 2020. biti plodotvornija.

NOVI LETOVI

Ruski avioprevoznik Ural Airlines dobio je dozvolu federalnih vazduhoplovnih vlasti, Rosaviatsia, da ovog ljeta uvede sezonsku liniju između Tivta i Jekaterinburga.

Kompanija je podnijela zahtjev za letove na toj liniji dva puta sedmično, prenosi portal Ex-Yu Aviation.

To će biti druga linija prema Tivtu ovog avioprevoznika, nakon što je prethodno započela letove iz Moskve.

Rusija je najveće tržište za tivatski aerodrom, sa sedam ruskih prevoznika koji obavljaju letove do Tivta tokom ljetnjih mjeseci.

KONGRES OTKRIO REZOLUCIJU

Američki Kongres predložio je 9. januara rezoluciju kojom se odaje počast pripadnicima njihovih oružanih snaga i obavještajne zajednice koji su obavili misiju u kojoj je ubijen iranski general Kasem Sulejmani. U rezoluciji je otkriveno i da je Sulejmani pripremao terorističke napade u Bosni i Hercegovini, piše Avaz.

Iranski general i vođa Kuds jedinica, elitnog dijela Iranske revolucionarne garde ubijen je 3. januara u Bagdadu, kada je njegov automobil pogođen projektilom.

Likvidaciju Sulejmanija naredio je američki predsjednik Donald Tramp zbog, kako je rekao, planiranja napada na državljane SAD i njihove ambasade. U rezoluciji se otkriva da je Sulejmani pripremamo brojne terorističke napade širom Evrope i svijeta, a ne samo na državljane SAD.

Kako je navedeno, Sulejmani je bio vođa korpusa Islamske revolucionarne garde Kuds, okarakterisirane kao teroristička organizacija koja je globalna prijetnja SAD i međunarodnoj zajednici.

Kongres tvrdi da je Sulejmani bio arhitekta terorističkih napada u Iraku, Avganistanu i drugim mjestima u kojima je ubijeno stotine državljana SAD i drugih osoba, a da su korišteni oružje i improvizovane bombe Kuds terorističke jedinice kojom je rukovodio.

Navodi se da je, između ostalog, Sulejmani planirao napade i 31. decembra 2019. na ambasade Sjedinjenih Država u Bagdadu, Iraku, kao i da je planirao napade u Njemačkoj, Bosni, Bugarskoj, Keniji, Bahreinu, Turskoj…

Istaknuto je takođe da je Sulejmani planirao ili podržavao brojne druge smrtonosne terorističke napade na Sjedinjene Države i njihove saveznike, uključujući i 2011. i atentat na ambasadora Saudijske Arabije u Sjedinjenim Državama Adela el-Džubejra.

Sulejmanijevo ubistvo dovelo je do novih zaoštravanja odnosa između Irana i SAD. Irak je zatražio da vojnici SAD napuste državu, a prošle sedmice Iran je napao balističkim raketama dvije američke baze u Iraku.