RAD DO 64 GODINE

Francuska Vlada spremna je da povuče iz svog plana penzione reforme mjeru koja podstiče na rad do 64 godine, koju su sindikati jednoglasno odbili, naveo je premijer Eduar Filip u pismu upućenom sindikatima i poslodavcima.

On je poručio i da se socijalni partneri moraju dogovoriti o mjerama koje bi trebalo sprovesti u cilju obezbjeđenja finansijske ravnoteže penzionog sistema do 2027, jer će se u protivnom ta mjera ponovo uvesti, prenosi SEEbiz.

Starosna granica za punu starosnu penziju od 64 godine bila je najspornija mjera planirane penzione reforme. Cilj joj je bio da Francuze postepeno podstiče na odlazak u penziju sa 64 godine ili bi im u protivnom panzija bila manja. Trenutno je zakonska granica za odlazak u penziju 62 godine.

Najveći sindikat CFDT pohvalio je povlačenje starosne granice za punu starosnu penziju od 64 godine iz nacrta zakona o penziji, koje, kako smatraju njegovi predstavnici, govori o spremnosti Vlade na postizanje nagodbe.

CFDT će, kako je najavljeno, nastaviti pregovore u ponuđenom okviru kako bi odgovorio na nejasnoće u vezi s budućim jedinstvenim sistemom.

Ne zna se da li će nagodba omogućiti prekid štrajka. Sindikati koji predvode proteste, CGT i FO, zahtijevaju bezuslovno povlačenje predloga penzione reforme.

SJEVERNO OD BAGDADA

Četiri iračka vojnika ranjena su noćas u raketnom napadu na njihovu bazu sjeverno od Bagdada gdje su do skoro bili prisutni američki instruktori, izjavili su irački bezbjednosni zvaničnici.

Napad je izveden na vazdušnu bazu Balad sa najmanje šest raketa i nije bilo poginulih.

On je uslijedio samo nekoliko dana pošto je Iran ispalio balističke rakete na dvije baze u Iraku gdje su stacionirane američke snage kao odmazdu na to što su Amerikanci u napadu dronom ubili visokog iranskog generala.

Trenutno u vazduhoplovnoj bazi Balad, koja se nalazi 80 kilometara sjeverno od Bagdada, nema Amerikanaca i nije ih bilo za vrijeme napada, rekao je portparol koalicije.

U bazi su ranije bili američki instruktori, savjetnici i grupa koja je pružala usluge održavanja za avione F-16, rekao je jedan irački vojni zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime u skladu sa propisima.

U napadu su ranjeni jedan irački oficir i tri vojnika, rekli su irački bezbjednosni zvaničnici. Neke rakete pale su na restoran u bazi.

Ni jedna grupa nije preuzela odgovornost za taj napad.

PROFESORICA ĐUKANOVIĆ

Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da će proces pristupanja EU najviše zavisiti od samih država Zapadnog Balkana i od brzine reformi koje sprovodimo.

“Kada govorimo o državama Zapadnog Balkana i regiona moramo biti svjesni činjenice da će pregovaranje ići onim tokom i završiti se u onom momentu kada države bude spremne”, kazala je Đukanović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

To je, kako kaže, značajno i za građane da shvate da je najvažnije da država uđe u EU onda kada bude za to spremna.

“Taj proces jeste dug, ne bih rekla da će zavisiti od EU, koliko će zavisiti od država Zapadnog Balkana”, navela je Đukanović.

Trenutna kriza, kako dodaje Đukanović, nije prva, ali ni posljednja u EU.

“Ne bih rekla da politika proširenja nije u fokusu EU bez obzira na zvanične izjave”, navela je Đukanović.

Podsjetila je da se u EU trenutno govori o potrebi reformisanja procesa proširenja i pronalaska nove metodologije pregovora.

“Meni se čini da će Makronov plan donijeti to da građani mogu biti više uključeni u praćenje procesa pregovora i da će nagrade i kazne biti jasnije”, navela je Đukanović.

Na pitanje ko najviše usporava proces pristupanja EU, Đukanović kaže, da smo to mi sami.

Kaže i da euroskepticizam nije nešto što postoji samo posljednjih nekoliko godina.

“Ne možemo reći da to što mi pregovaramo dugo, sporo jeste odraz kriza EU, iako se može reći da je prethodne godine politika proširenja bila žrtva Bregzita”, zaključila je Đukanović.

U ŠPANIJI

Dok nova lijeva koaliciona vlada predvođena premijerom Pedrom Sančezom ulazi u kabinet, desetine hiljada Španaca izašlo je na ulice strahujući od mogućeg “razbijanja” Španije.

Desetine hiljada Španaca izašlo je u koordinirani protest protiv vlade u kojoj se prvi put nalazi Unidas Podemos, jedina velika stranka koja podržava referendum o nezavisnosti Katalonije.

Španska socijalistička radnička stranka (PSOE) i manji lijevi Unidas Podemos u nedjelju su predstavili kralju Filipeu VI svoje ministre nakon što su prošle sedmice tijesnom većinom dobili zeleno svjetlo u parlamentu. Za tu vladu ruku je podiglo 167 zastupnika, a protiv je bilo njih 165, mahom desnice.

Sančez, koji je na vlasti od juna 2018, dobio je novi mandat, jer se 18 zagovornika nezavisnosti pokrajina Katalonije i Baskije, suzdržalo od glasanja. Oni nijesu glasali, jer im je Sančez obećao pregovore oko budućnosti Katalonije, pokrajine sa 7,5 miliona stanovnika na sjeveroistoku.

U gradiću Talavera de la Reina, udaljenom 120 kilometara od Madrida, oko hiljadu osoba sa španskim zastavama izašlo je pred gradsku skupštinu.

“Dugo smo ćutali, ali konačno je vrijeme da kažemo što mislimo. Ova vlada bi mogla dovesti do razbijanja Španije”, rekao je 50-godišnji Žoze Moreno za Hinu tokom protesta.

Slična okupljanja organizovala su civilna udruženja, a podržala ih je desna stranka Vox, širom zemlje.

Premijer Sančez je s Katalonskom republikanskom ljevicom (ERC), najvećom strankom za nezavisnost Katalonije, dogovorio uspostavljanje pregovaračkog stola. No rekao je kako “Španija neće biti razbijena”, te da će se razgovori voditi u skladu s ustavom koji ne dopušta referendum. ERC je pak rekao da će razgovarati o svemu, uključujući “samoodređenje”.

“Sančez je u rukama katalonskih i baskijskih separatista. Mi mu ne vjerujemo. Zabrinuti smo ovom situacijom”, istaknuo je jedan od demonstranata.

Španija je prošle sedmice dobila prvu koalicionu vladu nakon 80 godina, a novi ministri će danas preuzeti svoja mjesta.

Biće to manjinska vlada, jer PSOE i Unidas Podemos imaju ukupno 155 zastupnika ispod natpolovične većine od 176 mjesta.

Prilikom donošenja zakona mogli bi zavisiti o manjim regionalnim strankama, poput katalonskog ERC-a i baskijskog EH Bildua, zagovornika odcjepljenja Katalonije i Baskije.

ZAKAZANA SJEDNICA

Savjet Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) danas će početi postupak za izbor direktora Agencije.

Doskorašnji direktor ASK-a Sreten Radonjić izabran je u parlamentu krajem prošle godine za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

U sazivu se navodi da se današnja sjednica zakazuje zbog potrebe što skorijeg raspisivanja Javnog konkursa za izbor direktora ASK-a, a u cilju obezbjeđivanja njenog nesmetanog funkcionisanja.