ODBORNIK URE

Glavni grad svake godine zbog velikih gubitaka na mreži “prospe” vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura, piše Dan.

U posljednjih sedam godina smo prosuli više od 40 miliona eura vode, a da slika bude jasnija – od vode koju smo prosuli zbog, gubitaka na mreži, moglo se napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena, ukazao je Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.

Mikić navodi da bi se zamjenom azbestno-cementnih cijevi kojih u Podgorici ima 137 kilometara, smanjili gubici vode, povećala sigurnost i stabilnost vodosnabdijevanja i značajno povećala ekonomičnost poslovanja Vodovoda, ali i ispunili zahtjevi EU.

“Opozicija i stučna javnost godinama unazad upozoravali su da većinu vodovodne mreže u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima čine azbestno-cementne cijevi i da je neophodna njihova zamjena. To se potvrdilo i djelovanjem Udruženja vodovoda Crne Gore koje je pokrenulo projekat rekonstrukcije i zamjene azbestno-cementnih cijevi na nivou čitave države. Procjenjuje se da nivou države ima oko 700 kilometara ovakvih cijevi i one predstavljaju rizik po zdravlje ljudi. Azbest je zabranjen na nivou Evropske unije još 2005. godine jer se sumnjalo da je kancerogen, iako to nikada nije zvanično potvrđeno. Međutim, potvrđena je njegova opasnost i štetno dejstvo na radnike kod kojih postoji opasnost da udahnu čestice azbesta prilikom sanacije ili uklanjanja takvih cijevi. Kada dođe do loma ovih cijevi gubi se ogromna količina vode. Nas raduje najava zamjene azbestno-cementnih cijevi na nivou grada ali ono što nas brine jeste dinamika najavljenih radova. Ukoliko bi se mijenjalo pet kilometara ovih cijevi godišnje to znači da bi zamjena svih azbestnih cijevi u gradu trajala skoro 28 godina”, navodi Mikić.

On navodi da je projekcijom dugoročnog snadbijevanja vodom Crne Gore, koja posebno tretira Glavni grad, a koju je uradio Građevinski fakultet u Podgorici krajem 1998. godine predviđeno da je do 2020. godine potrebno uložiti više od 30 miliona eura u mrežu i hidrotehničke instalacije kako bi se gubici na mreži do ove godine na 25 odsto.

“Od početka 2000. godine, Vodovod je u hidrotehničke instalacije na teritoriji grada uložio preko 40 miliona eura, a gubici na mreži su godinama unazad visoki i kreću se iznad 48 odsto”, navodi Mikić.

PROGNOZA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno ili djelimično sunčano, dok se na sjeveru očekuje oblačno vrijeme.

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da se u planinskim oblastima očekuje ponegdje slabo provijavanje snijega, a u popodnevnim satima postepeno razvedravanje.

Vjetar mjestimično umjeren, na jugu i pojačan, sjevernih smjerova, tokom dana u slabljenju.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, najviša dnevna od minus dva do 14 stepeni.

OBORENI UKRAJINSKI AVION

Crne kutije ukrajinskog putničkog aviona, koji je oborila iranska vojska kod Teherana, biće poslate u Francusku na dekodiranje.

To je izjavio šef istražnog odbora iranske službe civilne avijacije Hasan Rezajefar, kako ga je citirala agencija Irna.

Iranska televizija IRIB je objavila, pozivajući se na neimenovane izvore, da konačna odluka o slanju crnih kutija u inostranstvo još nije donijeta, prenosi Tas s.

Iran je danas objavio da je vojska te zemlje “nenamjerno oborila” ukrajinski putnički avion, navodeći da je u pitanju bila ljudska greška.

U saopštenju iranske vojske se navodi da je greškom procijenjeno da je avion “neprijateljska meta” pošto se letilica okrenula ka “osjetljivom vojnom centru” Revolucionarne garde.

IMENOVANA

Bivša indonežanska ministarka, Mari Elka Pangestu, imenovana je za novu generalnu direktoricu Svjetske banke (SB).

Kako prenosi agencija Anadolija, 63-godišnja Pangestu će novu funkciju preuzeti 1. marta.

Predsjednik SB, David Malpass, uvjeren je da je ona pravi izbor i da će dati veliki doprinos radu institucije.

Pangestu je svojevremeno u Indoneziji obavljala funkcije ministara trgovine i turizma i kreativne ekonomije.

Takođe je predsjednica Upravnog odbora Instituta za istraživanja o međunarodnoj prehrambenoj politici (IFPRI), čije je sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

SPLIT

Splitska policija uhapsila je dvije osobe koje se dovode u vezu s trostrukim ubistvom u centru grada, javili su večeras hrvatski mediji.

Trostruko ubistvo dogodilo se oko 15 sati i 30 minta u najužem centru grada. Napadač je najpre ubio muškarca na motoru, a nekoliko minuta kasnije pucao je na još dvojicu, od kojih je jedan umro na licu mjesta, a drugi nešto kasnije u bolnici, navodi agencija Hina.

Mediji su objavili snimak ubice obučenog u crno kako hoda s oružjem. Ubica je, navode mediji, rafalno pucao na žrtve.

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara objavio je večeras da je počinitelj uhapšen.

“Ovo je decenijama nezabilježen čin koji je potresao sve stanovnike našeg grada”, napisao je gradonačelnik na Fejsubuku.

Policija ne otkriva druge detalje, ali splitska Slobodna Dalmacija navodi da se cio slučaj povezuje s narko miljeom.

Prema navodima lokalnih medija, u centru Splita nalaze se jake policijske snage, a policija je tokom dana upozoravala građane da izbjegavaju taj dio grada. Jedan od uhapšenih dovodi se u vezu s ubistvom, a drugi navodno ima korisne informacije o događaju.

MCP

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve je na danas održanoj sjednici usvojio nacrt inicijative Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, saopšteno je iz MCP. Pripremio je, kažu, stručni tim domaćih pravnika. Traže da Zakon o slobodi vjeroispovijesti zamijeni “ustavan zakon” i dodaju da su spremni da razgovaraju sa predstavnicima sve tri grane državne vlasti.

Inicijativa će, kako se navodi na sajtu MCP, u najskorijem periodu, nakon brižljive analize, biti predata Ustavnom sudu. 

Episkovski savjet, kako je saopšteno, podržava stav Pravnog savjeta i poziva sve dobronamjerne da svoje predloge, sugestije i ideje dostavljeju Pravnom savjetu i ne preduzimaju jednostrane pravne aktivnosti.

“Episkopski savjet podržava buduće organizovanje i sprovođenje molitvenih litija četvrtkom i nedeljom i daje blagoslov da mjesno sveštenstvo u svim gradovima prema iskazanoj želji i potrebi vjernog naroda ostalim danima organizuje molitvene skupove i crkveno-narodne tribine pri hramovima, kulturnim centrima i drugim za to prikladnim mjestima, podsjećajući na obavezu čuvanja mira i dostojanstva, kao i do sada”, navode u MCP.

Crkva i njene službe su, kako navode, Vladi Crne Gore tokom prošle godine, a u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije, dostavljali sugestije da se Predlog zakona popravi i dopuni i, kako su kazali, nijesu udostojeni odgovora.

“Crkva je tražila dijalog, nijesmo ga dobili. Skupštini smo dostavili amandmane – svi su odbijeni. Zakon je usvojen jednostrano i nasilno!”, kazali su iz MCP.

Sad više, kako navode, nije vrijeme da oni javno sugerišu rješenja.

“Sad zahtijevamo da ovaj i ovakav zakon nestane i da ga zamjeni ustavan zakon. Onaj i onakav koji će biti donesen u dijalogu i uz učešće svih. Mi hoćemo podnositi inicijative, svim onim državnim adresama koje su ovlašćene i koje imaju mogućnost da po ovom pitanju djeluju, ali sa naših javnih skupova, iz glave cijela naroda, poručujemo jasno i glasno: ‘Sklonite ovu pravnu nakazu iz dvorišta naše države’”, navode iz MCP.

Ističu da crkva jeste za dijalog i pozdravlja svaki akt dobre volje.

“Spremni smo da razgovaramo sa predstavnicima sve tri grane državne vlasti – i o dobrim zakonskim rješenjima, i o eventualnom potpisivanju ugovora između crkve i države, i o rješavanju nejasnih imovinsko-pravnih tema, i o uključenju međunarodnih institucija u naš budući mogući dijalog, i o svemu drugom što bi doprinijelo razumijevanju i smanjilo podjele između svetovnih i duhovnih vlasti – ali inicijativa za to je na strani onih koji su do sada bili nespremni za razgovor”, navodi se u saopštenju.

Protestovaće, kažu, dok se ne povuče ovaj zakon.

“Ne nadajte se da će naš molitveni hod stati, niti na to imamo pravo pred precima i potomcima. Naš molitveni hod crnogorskim ulicama i šire, niti će stati niti će se umanjivati sve dok ne bude ispunjen onaj naš prvi i minimalni i maksimalni uslov da ovakvog diskriminacionog zakona više nema”, poručili su arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Episkop mileševski Atanasije, Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, Episkop dioklijski Metodije, Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije.