ANALIZA UNICEF-A

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori su medu najmarginalizovanijim grupama, a da bi se to promijenilo drzava mora da ulozi velike napore, poruceno je na predstavljanju Analize podrske i multisektorskog odgovora na potrebe djece sa smetnjama.

Koordinatorka programa djecje zastite UNICEF-a Nela Krnic, predstavila je kljucne nalaze Analize koju je uradio UNICEF, u cilju unaprjedenja politike i pravnih okvir za djecu sa smetnjama u razvoju, poboljsanja sistema prikupljanja i analize podataka o njima i pojacanja medusektorska saradnja u toj oblasti.

“Analiza je utvrdila da postoji prostor za dalje unapredenje, posebno u oblasti zakonodavstva koje se odnosi na antidiskriminaciju u obrazovanju. Prepreka je i nejasna podjela nadleznosti izmedu centralnog i lokalnog nivoa, pa je neophodno da se preduzmu mjere da bi zakonodavstvo jasno definisalo obaveze lokalnog nivoa”, kazala je Krnic.

Ona je navela da je veliki problem i koriscenje razlicitih termina, terminilogije i definicija invaliditeta u drzavi.

“Apelujemo na sve institucije da se usvoji jedinstvena definicija invaliditeta, kako bi smo svi govorili istim jezikom”, istakla je Krnic.

Prema njenim rijecima, zagovaraju postajanje jedinstvene baze podataka o djeci sa smetnjama u razvoju.

“Potrebno je i moramo da znamo koliko djece sa smetnjama u razvoju ima u Crnoj Gori”, kazala je Krnic i dodala da za djecu sa smetnjama u razvoju sve usluge moraju da budu na jednom mjestu.

Kako je kazala, kada je u pitanju sektor zdravstva potrebno je kontinuirano ulagati u rani razvoj djeteta u cilju pruzanja holisticke-multisektorke podrske u najranijim fazama zivota.

Kod socijalne i djecje zastite primijeceno je da postoji znacajan nedostatak usluga koje su potrebne djeci i njihovim porodicama na lokalnom nivou.

Postoji problem i sa pravosudnim sistemom.

Utvrdeno je i da prilazi i unutrasnjosti brojnih institucija nijesu prilagodene djeci sa smatnjama u razvoju i da drzava mora da ulozi napore kako bi sa ova barijera uklonila.

Sef predstavnistva UNICEF-a Osama Kogali kazao da je Crna Gora ucinila mnogo u pogledu poboljsanja prava i stanja djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju.

“Broj djece sa smetnjama u razvoju u redovnom obrazovanju povecao se za vise od deset puta u periodu od 2008. do 2018. godine”, kazao je Kogali i dodao da je porastao i broj usluga podrske djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama.

Vise od polovine crnogorskih opstina pruza usluge dnevnog boravka u vidu rada dnevnih centara.

“Prije desetak godina to je bio slucaj u samo jednoj opstini”, rekao je Kogali.

Ipak, kako je dodao, djeca sa smetnjama u razvoju i dalje su medu najmarginalizovanijim i socijalno iskljucenim grupama u Crnoj Gori.

Analiza, kako je naveo, pociva na unapredenju sistema prikupljanja i analize podataka o djeci sa smetnjama u razvoju.

“Moramo znati sve o individualnim potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kako bi smo im pruzili podrsku da ostvare svoja prava”, istakao je Kogali.

On smatra, da je neophodna bolja koordinacija medu sektorima, kako bi se djeci sa smetnjama u razvoju pruzila integrisana podrska tokom cijelog zivota.

Prema njegovim rijecima, postoji jasna potreba za povecanim ulaganjem u rano otkrivanje smetnji u razvoju i razvoj u ranom djetinjstvu.

UNICEF ce, porucio je Kogali nastaviti da podrzava Crnu Goru na tom putu, a preporuke analize trebalo bi da budu dobro polaziste za unapredenje politika i sistemsku podrsku kako bi se osiguralo da sva djeca sa smetnjama u razvoju mogu da ostvare svoja prava.

Drzavna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukica Jelic, kazala je su ciljevi analize da se Vladi i relevantnim organizacijama civilnog drustva pomogne da postignu unapredenja politike i pravnog okvira za djecu sa smetnjama u razvoju u svim sektorima.

Zagovornica djece za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju Lusi Majer, podsjetila je da djeca sa smetnjama nemaju iste prilike kao ostala djeca.

“Moja zelja je da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju, jer i oni zasluzuju ista prava kao i njihovi vrsnjaci”, porucila je Majer.

ZEKOVIC

Policijski sindikat i gradanska kontrole policije trebaju da imaju bliske odnose i svakodnevno partnerstvo jer im je zajednicko da brinu o integritetu policijskih sluzbenika, zastiti policijskih sluzbenika i drustvenom ugledu Policije, porucio je predsjednik Savjeta za gradansku kontrolu rada policije Aleksandar Sasa Zekovic.

Zekovic je na otvaranju medunarodne konferencije “Pravna zastita policijskih sluzbenika i zastita njihovog integriteta” koju je organizovao crnogorski Sindikat Uprave policije (SUP) istakao da je primarni zadatak Savjeta za gradansku kontrolu rada policije je da postupi po prituzbama i odgovori na prigovore javnosti u vezi sa policijskom praksom, kulturom, integritetom i primjenom policijskih ovlascenja.

“Pitanja povjerenja i pouzdanog policijskog postupanja su blisko povezana. Kompromitacija policijskog integriteta je najcesci uzrok problematizovanja povjerenja. Kroz blagovremeno identifikovanje i sprjecavanje neprofesionalnog policijskog postupanja, policija se odvraca od prakse koja je kompromituje i krsi ljudska prava uz jacanje povjerenje javnosti u policijski servis”, navodi Zekovic.

Kaze da crnogorski model nezavisnog gradanskog nadzora policije ne moze biti uspjesan bez dobre saradnje i podrske policijskog sindikata.

“Savjet za gradansku kontrolu rada policije nema mogucnost izricanja sankcija sto neki vide kao manu nadzora, ali to moze biti i prednost u saradnji sa sindikatom u kojem, upravo zbog toga, ne bi trebao da postoji otpor prema gradanskoj kontroli policije. Zajednicki se mozemo fokusirati na pozeljna i prihvatljiva ponasanja i beskompromisnom zastupanju etickih i profesionalnih vrijednosti crnogorske policije”, navodi Zekovic.

Savjet, kako dodaje, narocito prepoznaje znacajne potencijale SUP da podrzi izuzetno ozbiljne napore i odlucnost rukovodstva Uprave policije, na celu direktorom dr Veselinom Veljovicem, da se uspostavi puna kultura odgovornosti u Policiji Crne Gore i potpuno eliminisu primjeri solidarnosti koji su na stetu kredibiliteta policijske organizacije i efikasnih provjera i istraga protivzakonitog postupanja prema gradanima.

“Ministar unutrasnjih poslova i direktor Uprave policije se nijesu ustrucavali da prema policijskoj organizaciji i javnosti ukazu na korisnost svih apsekata komunikacije i saradnje sa gradanskim nadzorom policije. Oni su ti koji promovisu i zastupaju podrzavajucu atmosferu prema gradanskom nadzoru sto je doprinijelo cinjenici da se poveca obracanje policijskih sluzbenika zbog povrede njihovih prava. U radu na tim predmetima Savjet je pokazao punu posvecenost i prilicnu kondiciju i upornost da se zastite prava, integritet i dostojanstvo policijskog sluzbenika”, kazao je Zekovic.

Istice da su godinama ukazivali na cinjenicu da im se ne obracaju policijski sluzbenici, i pored zakonske mogucnosti, iako je Savjet glasan i snazno posvecen policijskom integritetu i promovisanju punog drustvenog postovanja prema policijskoj profesiji.

“Savjet zeli da naredna faza razvoja gradanskog nadzora podrazumijeva intenzivnija i brojnija obracanja policijskih sluzbenika kojima nece ukazivati samo na povredu licnih prava, kako je sada uglavnom slucaj, nego koji ce prijavljivati pojedince koji nijesu dostojni policijskog posla i profesije i koji ne zasluzuju da budu u sluzbi drzave Crne Gore.