NOVI ZAKON

Političkim subjektima zabranjeno da primanje materijalne, finansijske pomoć ili nenovčanih priloga drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koji nemaju biračko pravo, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priredivača igara na sreću.

To je predviđeno novim zakonom o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, koji je krajem decembra usvojen u parlamentu, piše Pobjeda.

Zakon je zabranio pravosnažno osuđenom licu za krivično djelo sa elementima korupcije i organizovanog kriminala da finansira političkog subjekta, dok se politički subjekti ne mogu zaduživati kod fizičkih lica.

“Zabranjeno je davanje priloga od strane pravnih lica, privrednih društava i preduzetnika i sa njima povezanim pravnim i fizičkim licima, koji su, na osnovu ugovora sa nadležnim organima vršili poslove od javnog interesa ili su zaključili ugovor u postupku javnih nabavki, u periodu od dvije godine koji prethodi zaključivanju ugovora, za vrijeme trajanja tog poslovnog odnosa, kao i dvije godine nakon prestanka tog poslovnog odnosa”, navodi se u zakonu za koji je glasala vladajuća koalicija.

Priloge ne može davati fizičko i pravno lice u odnosu na koje je poreski organ pokrenuo postupak prinudne naplate, kao ni pravno lice koje, u trajanju od tri mjeseca, nije izmirilo dospjele obaveze prema zaposlenima.

Novina u ovom dijelu odnosi se na zabranu obećavanja ili stavljanja u izgled političke ili bilo kakve druge protivusluge, privilegije ili lične koristi fizičkom ili pravnom licu radi pribavljanja finansijske, materijalne ili nenovčane podrške političkom subjektu.

Zabranjeno je davanje priloga trećih lica (posrednika), kao i prikrivanje privatnih izvora finansiranja i iznosa sakupljenih iz privatnih izvora finansiranja.

Zabranjena je upotreba državnih sredstava ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu, kao i distribucija propagandnog materijala i prikupljanje potpisa podrške za predaju izborne liste i kandidature u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama, državnim fondovima i privrednim društvima čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.

Takođe, zabranjeno je plaćeno reklamiranje u Crnoj Gori državnih organa i organa lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i državnih fondova koje na bilo koji način može favorizovati političke subjekte ili njihove predstavnike u toku izborne kampanje.

Propisano je ograničenje upotrebe državnih sredstava na način što je državnim i lokalnim budžetskim potrošačkim jedinicama, osim Državnoj izbornoj komisiji i opštinskim izbornim komisijama, zabranjena mjesečna potrošnja veća od prosječne mjesečne potrošnje u prethodnih šest mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

Zabranjeno otpisivanje dugova

Od raspisivanja do održavanja izbora, kao i mjesec nakon njih, pravnim licima čiji je osnivač, djelimični ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, zabranjeno je da vrše otpis dugova građanima, uključujući račune za električnu energiju, vodu, kao i za sve vrste javnih usluga.

Novina se odnosi na zabranu uvođenja novih ili jednokratnih subvencija za struju i subvencija u plaćanju komunalnih usluga, u godini u kojoj se održavaju redovni izbori i u slučaju prijevremenih izbora od njihovog raspisivanja do dva mjeseca od utvrđivanja konačnih rezultata, kao i zabrana otpisa obaveza po osnovu oprosta PDV-a, ostalih poreza i parafiskalnih dažbina, od raspisivanja izbora do dva mjeseca nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

11 MJESECI 2019.

U prvih 11 mjeseci 2019. godine pravo na porodiljsko odsustvo u Crnoj Gori ostvarilo je više od 420 očeva, podaci su Poreske uprave. To je dvostruko veći broj porodiljskog odsustva očeva u odnosu na 2018.

Iako možda neuobičajeno za Crnu Goru, ako se u obzir uzme naš mentalitet, zvanična statistika pokazuje da iz godine u godinu sve veći broj očeva koristi porodiljsko odsustvo umjesto majki.

“Ukupan broj lica muškog pola… koji se odnose na naknade zarada po osnovu trudničkog, odnosno porodiljskog odsustva, iznosi 421“, saopšteno je portalu RTCG iz Poreske uprave.

U te svrhe je za 11 mjeseci prošle godine isplaćeno oko 496 hiljada eura, dok je godinu ranije, dakle 2018-e, porodiljsko odsustvo očeva državu koštalo oko 519 hiljada eura.

Statistika Poreske uprave pokazuje da raste broj očeva koji se opredjeljuju da odlazak na porodiljsko odsustvo umjesto supruge, odnosno majke djeteta.

“Ukupan broj lica muškog pola koja su u poreskom periodu januar-novembar 2018bila prijavljena porodiljsko odsustvo je 211, dok ih za navedeni osnov tokom 2017. godinu bilo prijavljeno 199 lica“, kazali su nam iz Poreske uprave.

Posmatrano po opštinama u kojima su očevi iskoristili pravo na porodiljsko odsustvo umjesto majki, odnosno njihovom prebivalištu, najveći broj je prijavljen u Podgorici – 184.

Zatim slijede Bijelo Polje – 36, Nikšić – 34, Bar – 25, Herceg Novi i Cetinje po 15, Danilovgrad i Budva po 14, Pljevlja 11, Berane 10, Tivat – 9, Ulcinj i Kotor po osam.

U Rožajama i Kolašinu registrovano je po sedam porodiljskih odsustava očeva, u Tuzima pet, Plužinama, Plavu i Mojkovcu četiri, Andirjevici tri, a u Petnjici i Gusinju po jedno lice.

I. PEJOVIĆ

BURZAN VJERUJE

Sve što se minulih dana i nedjelja dešavalo u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti bjelodano govori da je u pitanju bitka protiv nezavisnosti Crne Gore i iskaljivanje šovinističkoga, pa i fašističkog bijesa zbog njenoga “bjekstva” iz “srpskoga korpusa”, ocijenio je novinar i publicista Danilo Burzan.

Ipak, kako je rekao, državni organi Crne Gore pokazuju da su dosegli visok nivo i osposobljenosti i mudrosti da adekvatno odgovore i na te, kao i na sve slične izazove.

Zakon je, kako kaže Burzan u intervjuu Vikend novinama morao biti usvojen iz najmanje tri razloga.

“Prvo, raniji zakon je davno prevaziđen (iz 70-ih godina minuloga vijeka), drugo, ta oblast je morala biti uređena u skladu sa savremenim civilizacijskim dostignućima i treće – adekvatna pravna regulacija tih pitanja jedno je od potonjih, ali vrlo značajnih potreba punoga konstituisanja crnogorskoga identiteta i države. Da će biti protivljenja i snažnoga otpora – prvenstveno SPC i (veliko)srpske opozicije – znalo se i ranije. To protivljenje je prvenstveno političkoga (velikodržavnoga), a potom i materijalnoga karaktera”, rekao je Burzan.

On smatra da je rješavanje tzv. crkvenih pitanja “jedno od potonjih u konstituisanju obnovljene nezavisnosti i državnoga suvereniteta”.

“To se dugo očekivalo, a znali smo poodavno (i vjernici i ateisti) da se sveta Crnogorska pravoslavna crkva mora obnoviti. A svako ko poznaje ovu sredinu i razumije društvene procese zna da je to – iz istorijskih, saznajnih i socioloških razloga – složena rabota za koju se mora imati strpljenja, a to će reći i vremena. Tome uveliko doprinosi neznanje, propaganda i mitomanija, pa je zato ta tematika tek sada došla na red. A prava istina o svemu tome i dalje se teško probija”, kazao je Burzan.

Država će u primjeni Zakona, kako je rekao, imati “pune ruke posla”.

“Ipak, mislim da će se nastaviti sa već iskazanom mudrošću i da se ništa neće ‘lomiti’, odnosno da će se ubrzo ispostaviti da nema nikakve ‘otimačine’ crkava i manastira. No, uprkos tome, biće još puno otpora i nastojanja da se te potrebe države ‘oburdavaju’. To će se, vjerujem, prevazilaziti razumom i strpljenjem, a nadam se i da će se lagano i dalje mijenjati svijest i saznanje ‘pobunjenika’ o pravoj suštini toga Zakona i neminovnih procesa”, ističe Burzan.

Između ostalog je ocijenio da su odnosi između Crne Gore i Srbije “prenisko pali, praktično, skoro do dna”.

“Vjerujem da će, ipak, uslijediti lagano triježnjenje Beograda, čim se iole razbistri ova ‘mutljaga’ kojoj su sami dobrano doprinijeli”, zaključio je Burzan.