ZEKOVIC

Policijski sindikat i gradanska kontrole policije trebaju da imaju bliske odnose i svakodnevno partnerstvo jer im je zajednicko da brinu o integritetu policijskih sluzbenika, zastiti policijskih sluzbenika i drustvenom ugledu Policije, porucio je predsjednik Savjeta za gradansku kontrolu rada policije Aleksandar Sasa Zekovic.

Zekovic je na otvaranju medunarodne konferencije “Pravna zastita policijskih sluzbenika i zastita njihovog integriteta” koju je organizovao crnogorski Sindikat Uprave policije (SUP) istakao da je primarni zadatak Savjeta za gradansku kontrolu rada policije je da postupi po prituzbama i odgovori na prigovore javnosti u vezi sa policijskom praksom, kulturom, integritetom i primjenom policijskih ovlascenja.

“Pitanja povjerenja i pouzdanog policijskog postupanja su blisko povezana. Kompromitacija policijskog integriteta je najcesci uzrok problematizovanja povjerenja. Kroz blagovremeno identifikovanje i sprjecavanje neprofesionalnog policijskog postupanja, policija se odvraca od prakse koja je kompromituje i krsi ljudska prava uz jacanje povjerenje javnosti u policijski servis”, navodi Zekovic.

Kaze da crnogorski model nezavisnog gradanskog nadzora policije ne moze biti uspjesan bez dobre saradnje i podrske policijskog sindikata.

“Savjet za gradansku kontrolu rada policije nema mogucnost izricanja sankcija sto neki vide kao manu nadzora, ali to moze biti i prednost u saradnji sa sindikatom u kojem, upravo zbog toga, ne bi trebao da postoji otpor prema gradanskoj kontroli policije. Zajednicki se mozemo fokusirati na pozeljna i prihvatljiva ponasanja i beskompromisnom zastupanju etickih i profesionalnih vrijednosti crnogorske policije”, navodi Zekovic.

Savjet, kako dodaje, narocito prepoznaje znacajne potencijale SUP da podrzi izuzetno ozbiljne napore i odlucnost rukovodstva Uprave policije, na celu direktorom dr Veselinom Veljovicem, da se uspostavi puna kultura odgovornosti u Policiji Crne Gore i potpuno eliminisu primjeri solidarnosti koji su na stetu kredibiliteta policijske organizacije i efikasnih provjera i istraga protivzakonitog postupanja prema gradanima.

“Ministar unutrasnjih poslova i direktor Uprave policije se nijesu ustrucavali da prema policijskoj organizaciji i javnosti ukazu na korisnost svih apsekata komunikacije i saradnje sa gradanskim nadzorom policije. Oni su ti koji promovisu i zastupaju podrzavajucu atmosferu prema gradanskom nadzoru sto je doprinijelo cinjenici da se poveca obracanje policijskih sluzbenika zbog povrede njihovih prava. U radu na tim predmetima Savjet je pokazao punu posvecenost i prilicnu kondiciju i upornost da se zastite prava, integritet i dostojanstvo policijskog sluzbenika”, kazao je Zekovic.

Istice da su godinama ukazivali na cinjenicu da im se ne obracaju policijski sluzbenici, i pored zakonske mogucnosti, iako je Savjet glasan i snazno posvecen policijskom integritetu i promovisanju punog drustvenog postovanja prema policijskoj profesiji.

“Savjet zeli da naredna faza razvoja gradanskog nadzora podrazumijeva intenzivnija i brojnija obracanja policijskih sluzbenika kojima nece ukazivati samo na povredu licnih prava, kako je sada uglavnom slucaj, nego koji ce prijavljivati pojedince koji nijesu dostojni policijskog posla i profesije i koji ne zasluzuju da budu u sluzbi drzave Crne Gore.

FISCALIS 2020

Crna Gora se priprema za sistem Evropske unije (EU) u oblasti oporezivanja, Fiscalis 2020, kako bi olaksala i ubrzala suzbijanje poreskih prevara i sive ekonomije.

EU sprovodi program Fiscalis 2020, kojim je poreskim upravama omogucena razmjena informacija i ekspertize, povezivanje nacionalnih poreskih sluzbenika sirom Evrope, kao i zajednicki razvoj trans-evropskih informacionih sistema, kako bi se snaznije borile protiv poreskih prevara i sive ekonomije, prenosi EU Info centar.

U programu, koji je vrijedan 234 miliona EUR, pored drzava clanica, ucestvuju i zemlje kandidati za clanstvo u EU. Crna Gora je dio te price od 2015. godine, u okviru Pregovarackog poglavlja 16, koje se odnosi na oporezivanje.

Zahvaljujuci tome, sluzbenici crnogorske Poreske uprave (PU) imaju priliku da se edukuju i usavrsavaju, kako bi Crna Gora bila spremna da funkcionise na zajednickom trzistu Evrope i poveze se sa sistemima, putem kojih ce poreske uprave sirom Evrope lakse i brze komunicirati, radi efikasnije administrativne saradnje i pruzanja pomoci.

Robert Rajkovic, koji je u PU zaduzen za razvoj, odrzavanje i bezbjednost IT sistema, imao je priliku da u okviru programa Fiscalis 2020 ucestvuje u projektu u vezi sa jacanjem IT tehnologije i infrastrukture, kao i projektu unapredenja zajednicke komunikacione mreze izmedu drzava clanica EU.

“Ucescem u programu Fiscalis 2020 stekao sam iskustvo u organizaciji vaznih projekta na razvoju IT sistema, prepoznavanju potencijalnih rizika u domenu implementacije istih i ono sto je najvaznije – iskustvo koje mogu da koristim u pripremi buduceg informacionog sistema Poreske uprave, kako bi se on kasnije mogao lakse povezati sa trans-evropskim informacionim sistema”, kazao je Rajkovic za EU Info centar.

Takode, Rajkovic je ucestvovao na radionicima, gdje je stekao vjestine vazne za unapredenje sistema automatske razmjene informacija, sto prevedeno na jezik obicnog korisnika znaci bolju administrativnu saradnju poreskih uprava sirom EU I pruzanje pomoci u prekogranicnoj saradnji u cilju sprecavanja dvostrukog oporezivanja, poreskih prevara, pranja novca i finansiranja terorizma.

“Steceno iskustvo ce mi pomoci u razvoju IT sistema koji omogucava prikupljanje informacija od finansijskih institucija u Crnoj Gori i iz drugih izvora i razmjenu informacija izmedu organa drzavne uprave Crne Gore, a sve u cilju adekvatnog utvrdivanja poreskih obaveza i pruzanja boljih i jednostavnijih usluga poreskim obveznicima”, objasnio je Rajkovic.

On je kazao da se radi o jedinstvenom trzistu EU i razlicitim poreskim sistemima.

“U takvoj situaciji, preduzeca mogu da iskoriste olaksice i povoljnosti u drugoj drzavi i protivzakonitim aktivnostima pokusaju da izbjegnu placanje poreskih obaveza u zemlji u kojoj imaju sjediste ili ostvaruju prihod”, naveo je Rajkovic.

Prema njegovim rijecima, razvojem trans-evropskih informacionih sistema, te zajednicke komunikacione mreze za potrebe organa drzavne uprave drzava EU, znacajno se unapreduje proces razmjene informacija, a samim tim i umanjuje rizik od pojave ovakve vrste poreskih prevara.

Fiscalis 2020, sa ukupnim budzetom od 234,3 miliona EUR, traje do naredne godine, a podrska za njegov nastavak kroz narednu generaciju programa vec je obezbijedila Evropska komisija.

Pored Crne Gore, u programu ucestvuju Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

MAKRON OCIJENIO

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je u intervjuu za britanski “Ekonomist” da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

Makron je upozorio clanice EU da se vise ne mogu osloniti na Sjedinjene Drzave, odnosno da se od Amerike vise ne moze ocekivati da ce stati u odbranu zemalja clanica NATO-a.

“Ono sto trenutno prolazimo moze se opisati kao mozdana smrt NATO-a. Evropa se nalazi na ivici ponora”, kazao je Makron.

On je dodao kako Evropa mora da pocne da strateski razmisljati o samoj sebi, kao o geopolitickoj sili.

U protivnom, Evropa vise nece kontrolisati vlastitu sudbinu, rekao je Makron, prenosi “Indeks”.

Makron je dodao da su do sada Amerika i Evropa dijelile interese, te da se on neumorno trudio da odrzi dobre odnose s predsjednikom Donaldom Trampom.

Ali, smatra on, Amerika prvi put ima predsjednika koji “ne dijeli nasu ideju o evropskom projektu” i da su, cak i ako Tramp ne pobijedi na sljedecim izborima, istorijske tekovine ucinile svoje i razdvojile stare saveznike.

HAN PORUCIO

Odgadanje pocetka pregovora Evropske unije (EU) sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ogromna je steta za kredibilitet Unije, ocijenio je odlazeci evropski komesar za prosirenje i susjedsku politiku, Johanes Han.

Han se danas posljednji put obratio pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta u svojstvu komesara za prosirenje i susjedsku politiku EU.

On smatra da EU ne moze sebi da dozvoli da se najprije bavi unutrasnjim reformama, a tek onda procesima u regionu Zapadnog Balkana, jer je, kako je rekao, u tom slucaju preveliki rizik od nazadovanja tih zemalja u reformama.

“Kredibilitet je pretrpio ogromno stetu. EU u svijetu govori o uspjesima multilateralizma, i mi smo vodeca sila u tome, ali ovdje nijesmo uspjeli da usvojimo odluku. Nas kredibilitet je ostecen”, porucio je Han, prenosi Tanjug.

On je podsjetio da je kredibilitet EU jedna od njenih najvecih prednosti, i da su upravo te zemlje clanice dale garancije da ce pregovori poceti kada se ispune kriterijumi.

“Mi nijesmo isporucili nasa obecanja, i nadam se da ce odluka biti revidirana. Velika vecina zemalja godinama radi na otvaranju pregovora”, naglasio je Han.

U PARIZU

Francuska policija sprovela je danas novu operaciju rasciscavanja improvizovanih migrantskih kampova u Parizu u kojoj je evakuisano 1.600 ljudi, saopstila je policija.

Sef policije Didije Lalman rekao je danas novinarima da je 1.606 ljudi evakuisano i da je sada ta lokacija oslobodena od svih koji su tu bili.

Sa ovom evakuacijom gotovo polovina migranata na sjeveroistoku Pariza, koji su zivjeli pod satorima blizu pariske obilaznice i ispod nadvoznjaka odvedeno je u fiskulturne sale ili prihvatne centre, prenose novinari.

Jos jedan dio izbjeglica nalazi se u kampu pored onih koji su danas uklonjeni, a i njihova evakuacija ocekuje se uskoro u novoj policijskoj akciji.

Ova velika operacija uslijedila je dan posto je vlada najavila zaostravanje migrantske politike, uvela kvote i ogranicenja za nadoknade za zdravstvo.

Premijer Eduar Filip je rekao da njegova vlada zeli da “povrati kontrolu nad nacionalnom migrantskom politikom”, a ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner je dao uvjeravanja da ce naselja na sjeveroistoku Pariza biti evakuisana do kraja godine.

Zvanicnici navode da je gotovo 600 policajaca bilo ukljuceno u rasciscavanju satora postavljenim na mjestima ispod nadvoznjaka, prenosi AP.

Lalman je rekao da ce policija biti rasporedena u tim kvartovima da sprijeci vracanje migranata, a predvida se i postavljanje video nadzora.

Gradonacelnica Pariza An Idalgo rekla je da je ovo 59. operacija evakuacije migranata iz nehigijenskih naselja od 2015. godine. Ona je rekla da je potrebno pruziti dostojan prihvat tih migranata da se ne bi ponovo formirali divlji kampovi.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron optuzen je da cinicno pokusava da ublazi privlacnost ekstremne desnice prije lokalnih izbora iduce godine.

PAVICEVIC SMATRA

Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavicevic pozvao je danas sve relevantne aktere u crnogorskoj politici da maksimalno doprinesu radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

On je ocijenio da je odbor kljuc za slobodne izbore.

“Kljuc preko koga bi volja gradana bez dileme bila transferisana u izborni rezultat. I kljuc da DPS nikada vise ne zloupotrijebi ni jedan glas. Dakle, rezultat rada Odbora bice slobodni izbori, koji su kljuc za postovanje volje gradana i sprjecavanje zloupotreba DPS-a. Ko je iskreno posvecen promjenama i razvlascivanju DPS-a, taj razumije vaznost aktivnog ucesca u radu Odbora”, rekao je Pavicevic.

On je rekao da neki politicari jedno govore, a drugo rade i da ce gradani to prepoznati.

“Gospoda iz DF su prekrsili obecanje da se nece vratiti u Sindin parlament. A danas iz parlamenta govore o bojkotu i novim protestima. Gospodin Damnjanovic trazi mjesto u Odboru kada mjesta nema, a nece u Odbor kada mjesta ima. Ovakvim djelovanjem su ovi ljudi ostali bez ikakvog kredibiliteta u crnogorskoj politici”, rekao je Pavicevic.

Pavicevic je pozdravio afirmativnu ulogu koju u procesu dolaska do slobodnih izbora ima medunarodna zajednica.

“Pozdravljam afirmativnu ulogu Evropske unije i pozivam i EU i SAD da se jos aktivnije ukljuce u ovaj proces, kako bismo u Crnoj Gori prvi put u istoriji imali postene i slobodne izbore”, zakljucio je Pavicevic.

NAPAD U BURKINI FASO

Najmanje 37 osoba je ubijeno, a 60 ranjeno u napadu na konvoj koji je prevozio radnike kanadske rudarske kompanije “Semafo” na istoku Burkine Faso, saopstili su zvanicnici.

“Semafo” je saopstio da se napad na konvoj od pet autobusa sa pratnjom vojske dogodio na putu koji vodi ka njihovom rudniku u istocnoj oblasti Est.

Lokalne vlasti su potom objavile da je grupa neidentifikovanih naoruzanih muskaraca napala iz zasjede konvoj u kom su se nalazili radnici “Semafa”, kao i da je 37 osoba ubijeno, a vise od 60 ranjeno, prenio je Rojters.

Ovaj broj ne obuhvata eventualne zrtve medu bezbjednosnim snagama i strahuje se da ce rasti.

Kako se navodi, prvo je odjeknula eksplozija, a potom su napadaci poceli da pucaju.

Djelove Burkine Faso posljednjih godina potresa nasilje koje izazivaju islamski ekstremisti, a “Semafo” je pojacao bezbjednosne mjere prosle godine nakon oruzanih incidenata u blizini dva rudnika kompanije u toj drzavi.

“Semafo” je naveo da se napad odigrao izmedu rudnika Fada i Bungou i da je vise osoba poginulo i povrijedeno tom prilikom.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen

Zbog kvara na vodovodnom sistemu vaspitna jedinica “Zvjezdani vrt” u Golubovcima, koja je u sklopu podgorickog vrtica “Dine Vrbice”, danas nije otvorena, a malisani su usmjereni u vaspitne jedinice “Mogli”, “Poletarac” i “Dragan Radulovic”…

To je “Vijestima” potvrdeno iz uprave vrtica “Dina Vrbica”.

Roditelji su jutros ispricali “Vijestima” da im je sinoc saopsteno da djecu moraju voditi u vaspitne jedinice u gradu.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen.

BBC

,,Drzava i crkva – ruku ruku mije” ili ,,oduzivanje crkvi za sve sto joj je oduzeto”.

Ekonomisti i crkveni analiticari razlicito tumace odluku drzave da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budzetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje postanskih markica koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopste moze da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC – 116 miliona dinara.

,,Nejasno je i netransparentno zasto je uplaceno vise novca”, kaze Nemanja Nenadic iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

,,Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i posta treba da uzme deo za distribuciju.”

Ovo je najmanje sesta vanredna finansijska donacija drzave crkvi od pocetka godine iz drzavnih rezervi – fonda kojim Vlada samostalno raspolaze bez kontrole javnosti.

BBC na srpskom je pokusavao da istrazi koliko dodatnog novca Srbija daje crkvi, pored iznosa koji je odreden zakonom, zasto se sredstva mahom uplacuju netransparentno i zasto je ovaj put za markice uplaceno vise para nego sto uopste moze da se dobije njihovom prodajom.

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budzetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

  • Vlada Republike Srbije
  • Ministarstvo finansija
  • Ministarstvo pravde, Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Biro za izgradnju Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save

BBC

Hram Svetog Save i dalje se ureduje

Sta se dogodilo

Od 14. oktobra u postama sirom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odstampano je 7.6 miliona markica, kostaju deset dinara i bice u opticaju do 14. oktobra.

Novac od prodaje dobice Srpska pravoslavna crkva ,,za finansiranje gradevinsko-zanatskih radova i radova na uredenju enterijera” Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budzetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Zarko Bogosavljevic, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Sluzbenom glasniku nije mu bila jasna racunica.

,,Markica kosta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom racunicom – 76 miliona dinara”, kaze Bogosavljevic za BBC na srpskom.

,,Zato mi nikako nije bilo jasno zasto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra vise”.

Bogosavljevic konstantno prati uplate drzave crkvi pa kaze da ,,oni svakih nekoliko meseci doplacuju vanredno novac”.

Zato i ne moze da shvati ,,zasto samo nisu naznacili da je novac za nesto drugo”.

Kako se dele sredstva iz budzeta: ,,Srednjevekovne velmoze koje daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”

Budzetske rezerve su sredstva koja Vlada moze da rasporeduje mimo usvojenog budzeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trosenju ovog novca.

Vlada vec tri godine nije usvojila zavrsni racun budzeta, pisao je Insajder. Ovo znaci da javnost nije mogla da vidi koliko je tacno novca odlazilo iz budzetskih rezervi i na sta se trosilo.

U meduvremenu, fond za budzetske rezerve je povecan cak cetiri puta od 2016. do 2018.

,,To ce i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trosenja budzetskih sredstava”, upozorio je prosle godine Pavle Petrovic, predsednik Fiskalnog saveta.

Da se budzetska rezerva koristi u Srbiji na problematican nacin misli i Nenadic.

,,Cak cetiri odsto budzeta Vlada rasporeduje na namene koje nisu bile predvidene prvobitno”, kaze Nenadic.

,,Tu se ne vidi da li je takav izdatak bio nuzan ili razlog zasto on nije mogao da bude planiran na vreme.

,,Postoji velika samovolja kod Ministarstva finansija kada je dodela novca u pitanju” dodaje on.

Za Nenadica ponasanje drzave prema SPC nekada lici na ,,poteze srednjevekovnih velmoza koji kao da daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”.

Beograd, 13. maj 2019.

FoNet

Pocetkom oktobra, SPC je dodelila orden i predsedniku Srbije Aleksandru Vucicu i to za ,,delatnu ljubav prema Crkvi i neumornu borbu za celovitost Srbije, a posebno za ocuvanje Kosova i Metohije u njenom sastavu”

Koliko nasih para ide u crkvu

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budzetu.

Drzava Srbija je iz budzeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istrazivanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko razlicitih institucija – ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u drzavni registar i time ozakonila rad uskoro ce morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih gradana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budzeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budzeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono sto je vanredno jesu uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesecnom nivou.

,,To je sistem – ruka ruku mije”, kaze za BBC na srpskom Sasa Dogovic, saradnik Instituta za trzisna istrazivanja (Izit).

,,Vrh crkve podrzava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu.”

Uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

  • Avgust 2019 – Vlada Srbije je donela odluku da donira 88 miliona dinara Arhiepiskopiji beogradsko-karlovackoj ,,u cilju podrske proslavi osam vekova autokefalnosti SPC”, kao i 58 miliona dinara Eparhiji zickoj SPC, kao pomoc za zavrsetak izgradnje i uredenja Manastira Zica i katedralnog hrama u Kraljevu, navela je Vlada u saopstenju
  • Jul 2019 – Vlada Srbije je Srpskoj pravoslavnoj crkvi odobrila dotaciju od 59,1 milion dinara za obnovu Hrama Svete Trojice u Mostaru
  • Mart 2010 – Vlada je odlucila da uplati 10 miliona evra za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save
  • Maj 2019 – Iz budzetskih rezervi SPC je od Vlade dobila donaciju u iznosu od 30 miliona dinara. Na ime dotacije Eparhiji britansko – skandinavskoj SPC, a radi pomoci za izgradnju Manastira Pokrova presvete Bogorodice i Srpskog centra u Vokstropu u Svedskoj, Vlada je odobrila pomoc 12 miliona dinara. Na istoj sednici Vlade odobrena je i uplata 18 miliona dinara Srpskoj pravoslavnoj eparhiji Budimskoj, a radi pomoci za zavrsetak radova na Muzeju Eparhije budimske u Sentandreji, u Madarskoj
  • Maj 2019 – Na sednici Vlade je odluceno da se sa 27,6 miliona dinara pomogne Eparhija gornjokarlovacka u Hrvatskoj i to zbog izgradnje i uredenja pravoslavnog hrama u Vrginmostu

* Izvor: Saopstenja iz Vlade Srbije, Insajder i Slobodna Evropa

Prema Zakonu o racunovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izvestaje.

Oslobodene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povracaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluzenja.

,,Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budzeta, a da ne morate tom budzetu nista da vracate kao sto to rade ostali obicni smrtnici”, misli Dogovic.

Deo novca odlazi iz budzeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje svestenika i verskih sluzbenika za sta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podrsku svestenstvu i monastvu na Kosovu, ali i doprinos teoloskom obrazovanju svestenika i gradnji verskih objekata.

,,Time sto drzava izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u drustvu”, dodaje ekonomista IZIT-a.

Dogovic misli i da je ,,ne samo ekonomski nemoralno vec i nehumano da institucija kao sto je crkva dobija novac na ovaj nacin”.

Beograd, 18. mart 2004.

STR/AFP/Getty Images

Patrijarh Pavle i drzavni vrh SRJ – Miroljub Labus i Vojislav Kostunica, predsednik Srbije Boris Tadic (u drugom redu)

Crkva (nema) prava

Da je ,,Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro” misli njegov kolega Ljubomir Madzar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

,,Hram cene i vernici i oni koji to nisu”, kaze Madzar.

,,Zato je potrebno odvojiti dve stvari – da je u redu sto drzava ulaze u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija”.

On dodaje da je odnos drzave i crkve, kada su u pitanju finansije, bio razlicit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Kostunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analiticara Zeljka Injca razlog zasto crkva dobija vanredno novac od drzave.

,,Drzava, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu”, tvrdi Injac koji kaze da drzava na ovaj nacin ,,odrzava sa SPC dobre odnose”.

,,Samo u naselju oko manastira Rakovica zivi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada nece biti vracen jer je restitucija tu nemoguca.

,,Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaze da izgradnju objekata ili popravke, ali je to precutan dogovor.”

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

OD ULASKA U NATO

Od ulaska u NATO Crna Gora je vec sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila od ukupno 66 miliona eura, pise Dojce vele.

Poput svojih susjeda, kako navode, CG povecava vojni budzet i sve cesce salje vojnike u misije sirom svijeta.

U skladu sa cuvenom krilaticom Donalda Trampa “Prvo Amerika”, prilikom nedavne posjete americkog drzavnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, dogovoren je posao po kojem ce ta zemlja od SAD kupiti 67 oklopnih vozila, koja ce kostati 36 miliona dolara.

To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih hamera, koje pravi americka kompanija Oshkosh. Prvi kontigent stize naredne godine i Crna Gora ce biti prva u Evropi koja ce ih imati u svojim vojnim snagama, a kupice ih iz kredita.

“Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju znacajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima ce nase kopnene snage dostici neophodnu sposobnost razmjestaja, manevra, mobilnosti i zastite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa saveznickim zemljama u NATO i partnerskim drzavama”, kazali su za DW iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

To je vec druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prosle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena iz Kanade. Ne treba podsjecati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, cija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojcano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. vijeka. Iz Ministarstva odbrane kazu da su, zahvaljujuci tim helikopterima, pojacali sposobnosti za transport trupa, vazdusnu podrsku jedinicama, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje, kao i za pomoc stanovnistvu u slucaju prirodnih nepogoda.

Trka u naoruzanju na Balkanu
Od ulaska u NATO, Crna Gora je za opremanje vojske vec platila oko 20 miliona eura, a narednih godina ce jos najmanje 46, pise DW. No, dodaju, to nije sve. Iz Ministarstva kazu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD u vidu razne komunikacione, medicinske i druge opreme, dok je Njemacka donirala sest oklopnih patrolnih vozila Mercedes Benz. Najvrednija donacija tek se ceka, a to je radar velikog dometa, pomocu kojeg ce Crna Gora moci sama da nadzire svoj vazdusni prostor. Trenutno, nebo Crne Gore stite i njime patroliraju borbeni avioni NATO-clanica Italije i Grcke.

“Navedeni radar je prilagoden NATO-sistemima kontrole i povezivanja. Ocekujemo da bude instaliran do 2021. godine”, saopstili su iz Ministarstva.

Amerikanci, osim sto im prodaju oruzje i doniraju opremu svojim saveznicima na Balkanu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreza objavio da su SAD odobrile 110 miliona dolara pomoci za cetiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoruzanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema iz perioda Sovjetskog Saveza naoruzanjem zapadnog porijekla. Tako ce Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Vojsku Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije, i helikoptera za Oruzane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to sta posljednjih godina rade susjedne drzave. Mediji i analiticari govore o trci u naoruzanju izmedu Srbije i Hrvatske, koje ulazu na stotine miliona u nove avione, helikoptere i drugo naoruzanje. Srbija kupuje i besplatno dobija dosta naoruzanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD.

Interesantno je, medutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vucic nedavno prvi put u kontekstu naoruzavanja u regionu pomenuo i Crnu Goru: “Naoruzavaju se i Bugarska, Rumunija, Madarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogucnostima. Vidimo ko sa strane naoruzava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere trazi Crna Gora, i sve to pratimo”, rekao je Vucic.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu zeljeli direktno da komentarisu tu Vucicevu opasku, ali porucuju da ,,svakako pomno prate aktuelne svjetske trendove koji se ticu opreme i naoruzanja”.

“Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ciljeva vec je to, prije svega, u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoruzavanju donose se pazljivom analizom, kako realnih potreba, tako i savremenih bezbjednosnih izazova”, navode iz Ministarstva.

Vojni budzet stalno raste
Od ulaska u NATO vojni budzet Crne Gore prilicno raste, a i nastavice, sve dok se ne ispuni cuveni Trampov zahtjev “da sve clanice najmanje dva odsto BDP odvajaju za odbranu”. Tako je budzet 2018. bio blizu 54 miliona eura, a ove godine vec 61,6 miliona. I tesko da naredne godine moze biti manji – samo jos veci.

“Crna Gora planira da dostigne izdvajanje za sistem odbrane u iznosu od dva odsto BDP 2024. i to postepenim povecavanjem budzeta za potrebe odbrane u narednih pet godina”, jasno porucuju iz Ministarstva.

Dio opozicije koji se ostro protivio ulasku Crne Gore u NATO, prije dvije godine je porucivao da ce Alijansa biti “samo dodatni namet za ionako prezaduzene gradane Crne Gore”. Prognozirali su da ce vojni budzet morati da bude najmanje 700 miliona eura za deset godina i pitali se: sta ce Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su porucili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtice, skole, bolnice…

U Ministarstvu i tada, a i sada, istrajavaju da je realno stanje potpuno suprotno. “Da Crna Gora nije clanica NATO morala bi mnogo vise da izdvaja za sistem odbrane nego kao clanica kolektivnog sistema bezbjednosti. Takode, brojno stanje same vojske moralo bi da bude znacajno vece nego sada”.

Ipak, brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povecalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno sluzenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina. “Vojska je u posljednje tri godine, zbog podmladivanja kadra, ostala bez veceg broja pripadnika. Iz sistema je izaslo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zaduzilo oko 270 momaka i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika”, posljednji je podatak Ministarstva odbrane.

Vojnici Crne Gore sve cesce u misijama
Crnogorski vojnici su posljednjih godina ucestvovali u brojnim misijama po svijetu, najvise u Avganistanu. Ostre proteste Srbije izazvala je odluka da Crna Gora posalje jednog oficira u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje ce obucavati tamosnje snage bezbjednosti. Ipak, najvise paznje izazvala je misija u Letoniji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvracanja Rusije od pritiska na pribalticke clanice NATO.

U Ministarstvu odbrane kazu da su svjesni da je Crna Gora mala, ali porucuju da zele ravnopravno da pruze doprinos kolektivnoj odbrani saveza, iako su najmlada clanica.

“U Letoniji trenutno imamo angazovanu drugu rotaciju, odnosno jedno inzenjersko odjeljenje od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO na ocuvanju stabilnosti saveznicke teritorije nastavicemo i u narednom periodu”, porucuju iz Ministarstva. I zakljucuju da je to “nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike”.

  • Udari Izraela i Irana: Koji su najgori mogući scenariji
    on 14/06/2025 at 19:13

    Za sada izgleda da su napadi ograničeni samo na Izrael i Iran, ali šta ako se prošire i eskaliraju? Ovo su samo neki od mogućih najgorih scenarija.

  • Blokade na crnogorskim drumovima: Rješenje je u dijalogu?
    on 14/06/2025 at 18:54

    Nije nepoznanica da građani svoja prava traže na ulici. Već duže, nezadovoljstvo iskazuju na taj način bilo da su problemi ekonomske, bezbjednosne ili egzistencijalne prirode.

  • Čudesna biljka Petrolamium iz Štitara osvaja Cetinje, potrebna zaštita i turistička valorizacija
    on 14/06/2025 at 18:49

    Prije gotovo tri mjeseca objavljeno je da je u Štitarima pronađena nova biljka Petrolamium koje nema nigdje drugo na svijetu. Biljka raste na području nekoliko sela cetinjske opštine i tromedji tri nahije: Lješanske, Katunske i Riječke. Kako je zaštiti i turistički valorizovati?

  • Rat Izraela i Irana IDF: Novi talas napada na Iran, razneseni raketni lanseri
    on 14/06/2025 at 18:25

    Prošlo je više od 24 sata otkako je Izrael pokrenuo masovni, dvostrani napad na Iran, s ciljem da uništi nuklearna postrojenja te zemlje i eliminiše vojno rukovodstvo u Teheranu. Iran, koji je obećao "razoran odgovor" na napad, tokom noći ka suboti lansirao je nekoliko talasa smrtonosnih udara na različite lokacije širom Izraela, pri čemu su obje strane prijavile žrtve i više povrijeđenih. Sirene su se oglašavale širom Izraela sve do subotnjeg jutra, a eksplozije su zabilježene u Tel Avivu, Jerusalimu i Teheranu, dok rastući sukob prijeti da uvuče čitav Bliski istok u širi rat.

  • Održana elektorska skupština Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, izbrani novi članovi
    on 14/06/2025 at 18:21

    U velikoj sali Centra za kulturu u Rožajama održana je elektorska skupština Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Kako navode iz Bošnjačkog vijeća u  atmosferi demokratskog dijaloga i međusobnog uvažavanja, skupština je protekla u izuzetno konstruktivnoj atmosferi, uz potpuno poštovanje procedura i transparentan tok glasanja.

  • Beograd tvrdi da je Kosovo privelo srpske policajce u "političkoj odmazdi"
    on 14/06/2025 at 18:17

    Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije saopštila je da su kosovske vlasti 13. juna privele trojicu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i jednog penzionisanog policajca na graničnim prelazima, te da za tako nešto nije bilo osnova već da se radi o "politički motivisanoj odmazdi protiv srpskog naroda".

  • Žene u energetici: Liderke promjena u procesu zelene i društvene tranzicije
    on 14/06/2025 at 18:09

    U okviru Simpozijuma energetike EPCG-NTO 2025 održan je panel pod nazivom "Žene u biznisu i energetici", koji je okupio istaknute profesionalke iz sektora energetike, preduzetništva i održivog razvoja. Moderator panela bila je Biljana Braithwaite, direktorica Sustineri Partners, renomirane regionalne konsultantske kompanije za održivi razvoj. Tokom panela, učesnice – uspješne liderke iz različitih oblasti – podijelile su svoja profesionalna iskustva, govorile o izazovima koje su savladavale na putu do liderskih pozicija, ali i o tome kako se ženama može dodatno olakšati pristup donošenju strateških odluka u energetskom sektoru.

  • Povorka ponosa u Sarajevu: Borba za pravo na brak
    on 14/06/2025 at 18:08

    Zakonsko izjednačavanje istopolnih partnera ključni je zahtev, ujedno i slogan, ovogodišnje, šeste po redu Bh. povorke ponosa - Ljubav je zakon.

  • Putin i Tramp razgovarali telefonom o ratu Irana i Izraela i Ukrajini
    on 14/06/2025 at 17:32

    Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je imao još jedan telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.

  • Crnogorska delegacija učestovala na 69. Plenarnoj sjednici Manivala
    on 14/06/2025 at 17:21

    Od 10. do 13. juna održana je 69. Plenarna sjednica Manivala, na kojoj su razmatrani izvještaji o evaluaciji zemalja, kao i pitanja funkcionisanja FATF-a i Manivala. Posebnost ove sjednice, koja je okupila 765 učesnika iz 111 zemalja, jeste što je bila zajednička sjednica Manivala i FATF-a. Naša delegacija iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, Centralne banke i Vrhovnog državnog tužilaštva aktivno je učestvovala u raspravi i dogovorila zadatke za predstojeći izvještaj Crne Gore o ispunjenim preporukama Manivala iz decembra 2023.

  • Žene u energetici: Liderke promjena u procesu zelene i društvene tranzicije
    on 14/06/2025 at 18:09

    U okviru Simpozijuma energetike EPCG-NTO 2025 održan je panel pod nazivom "Žene u biznisu i energetici", koji je okupio istaknute profesionalke iz sektora energetike, preduzetništva i održivog razvoja. Moderator panela bila je Biljana Braithwaite, direktorica Sustineri Partners, renomirane regionalne konsultantske kompanije za održivi razvoj. Tokom panela, učesnice – uspješne liderke iz različitih oblasti – podijelile su svoja profesionalna iskustva, govorile o izazovima koje su savladavale na putu do liderskih pozicija, ali i o tome kako se ženama može dodatno olakšati pristup donošenju strateških odluka u energetskom sektoru.

  • Ibrahimović: Crna Gora prepoznaje Šengen kao simbol evropskih vrijednosti
    on 14/06/2025 at 17:07

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da Crna Gora nastavlja da sprovodi reforme koje je približavaju punopravnom članstvu u EU, uključujući i usklađivanje sa viznom politikom Unije. U tom kontekstu, istakao je značaj Šengena kao simbola zajedničkih evropskih vrijednosti poput slobode, bezbjednosti, solidarnosti i međusobnog povjerenja među narodima Evrope.

  • Mandić: Do kraja godine očekujemo zatvaranje sedam poglavlja
    on 14/06/2025 at 16:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, kako je naglašeno na sastanku dva zvaničnika, očekuju da Crna Gora do kraja godine zatvori sedam poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

  • Demokrate Pljevlja: Ponosno stojimo pred građanima
    on 14/06/2025 at 12:39

    Rukovodstvo OO Demokrata Pljevlja saopštilo je da sa ponosom stoje pred građanima Pljevalja ispunjavajući obećano i realizujući krupne, strateške i istorijske poduhvate na polju socijalne politike, infrastrukture, privrede, sporta i kulture.

  • Mandić-Lotrič: Vrlo brzo ćemo biti zajedno u EU
    on 14/06/2025 at 12:05

    Crna Gora i Slovenija su tradicionalno bliske zemlje, jer su gotovo cijeli vijek bile dio jedinstvene države, a uskoro će ponovo biti zajedno kao članice Evropske unije, što posebno raduje. To je poručeno tokom zvanične posjete Sloveniji, sa sastanka predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednikom Državnog savjeta Nj. E. Markom Lotričem.

  • Morsko dobro: Opština Budva blokira postavljanje novih pontona u Luci Budva
    on 14/06/2025 at 10:41

    Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore saopštilo je da Opština Budva blokira postavljanje novih pontona u akvatorijumu Luke Budva onemogućavanjem prolaza kroz rampu i pristupa putu koji vodi ka Starom gradu.

  • "Abazovićeva Vlada imala neuporedivo bolji odnos prema Mojkovcu od aktuelne"
    on 14/06/2025 at 10:31

    U susret predstojećem 4. Kongresu Građanskog pokreta URA koji će se održati 5. jula na Lovćenu sinoć je održan sastanak Opštinskog odbora URA Mojkovac na kojem su jednoglasno podržane sljedeće kandidature: za predsjednika partije Dritan Abazović, a za potpredsjednice Ana Novaković-Đurović i Milena Vuković.

  • NSD Budva: Aktuelna vlast u gradu mora biti hitno smijenjena
    on 14/06/2025 at 09:53

    Budva iz dana u dan postaje grad apsurda i bahatosti, "pod upravom grupe izdajnika „Budva, naš grad“ i njihovih šefova iz DPS – SDP", ocijenili su danas iz budvanskog odbora Nove srpske demokratije (NSD).

  • Ibrahimović danas na obilježavanju 40. godišnjice potpisivanja Šengenskog sporazuma
    on 14/06/2025 at 07:59

    Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na ceremoniji obilježavanja 40. godišnjice potpisivanja Šengenskog sporazuma, koja će biti održana danas u Šengenu, u Luksemburgu.

  • VK usvojila mišljenje: Utvrditi starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda
    on 13/06/2025 at 19:33

    Venecijanska komisija (VK) usvojila je danas nacrt mišljenja o penzionisanju sudija Ustavnog suda Crne Gore, uz niz preporuka, potvrđeno je Portalu RTCG. Kako nam je rečeno, glasanje je obavljeno oko 15 časova. 

  • ICT najotporniji i najdinamičniji sektor
    on 14/06/2025 at 14:17

    U prošloj godini bilježi se pad u ICT sektoru, nakon niza godina rasta, ali je njegovo jačanje ključno zbog izraženog potencijala i značaja za digitalnu transformaciju, ocijenjeno je na prezentaciji u Privrednoj komori (PKCG).

  • Razvoj tržišno konkurentnih djelatnosti i investicije u obnovljive izvore
    on 14/06/2025 at 13:58

    Unutar Rudnika uglja Pljevlja (RUP) postoje različite službe koje imaju potencijal da se izdvoje kao posebne djelatnosti i nastave da posluju na tržištu, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Nemanja Laković.

  • Ministarstvo saobraćaja: 80 miliona eura za modernizaciju željeznice
    on 14/06/2025 at 12:27

    Ministarstvo saobraćaja, Željeznička infrastruktura Crne Gore i Održavanje željezničkih voznih sredstava potpisali su ugovore o prosljeđivanju grant sredstava obezbijeđenih kroz finansijsku podršku Evropske investicione banke (EIB), a namijenjenih realizaciji projekta unapređenja željezničke infrastrukture na dionici Bar – Vrbnica, u okviru Orient/Istočno-mediteranskog koridora (R4 interkonekcija Crna Gora – Srbija). Ugovori su potpisani u skladu sa odlukom Vlade Crne Gore.

  • Kompaniji CAAP rok od pet dana da dopuni dokumentaciju
    on 14/06/2025 at 09:01

    Tenderska komsija za dodjelu koncesije za aerodrome daće rok luksemburško-američkoj kompaniji od pet radnih dana da dopuni dokumentaciju, odlučeno je u petak na sjednici, nezvanično saznaje Pobjeda.

  • Odbor naredne sedmice o rastu BDP-a
    on 14/06/2025 at 07:15

    Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, održaće 20. juna konsultativno saslušanje na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost.

  • Reformisati javnu upravu, razvijati realnu ekonomiju
    on 14/06/2025 at 06:35

    Mišljenje Evropske komisije o programu ekonomskih reformi do 2027. u kojem se izražava sumnja u projektovani ekonomski rast i poziva na smanjenje javne potrošnje za ekonomske analitičare je, kažu, očekivano.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Vuković: Koncesija nije dobro rješenje; Radulović: Tender poništiti ili slijede blokade ka aerodromima 
    on 13/06/2025 at 19:01

    Iz NVO sektora i sindikata smatraju da aerodrome nikako ne treba davati u koncesiju, a s obzirom na probleme koji su su se javili sa Tenderskom komisijom sumnjaju u čitav proces. Damjan Radulović iz Sindikata ACG najavio je i blokadu saobraćajnica koje vode ka aerodromima u Tivtu i Podgorici, ukoliko Tenderska komisija da predlog koncesionara Vladi. Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da nakon više od decenije neulaganja u ovaj resurs jedino rješenje je izbor dobrog koncesionara, ali je, kaže, ključno da država napravi dobar koncesioni ugovor kojim će zaštititi i sebe i zaposlene. Stručnjak iz Beograda ističe da u Crnoj Gori ne treba razmišljati o profitabilnoj komponenti aerodroma, već o njima kao o bitnom servisu crnogorske privrede.

  • Odbor naredne sedmice o rastu BDP-a
    on 13/06/2025 at 15:56

    Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, održaće 20. juna konsultativno saslušanje na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost.