OCJENA USTAVNOSTI ZAKONA

Inicijative koje su pojedinci podnijeli Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nijesu učinjene u dogovoru sa Crkvom, niti su sa njenim predstavnicima usaglašavane, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Iz Pravnog savjeta MCP oglasili su se povodom, kako su naveli, pojedinačnih pravnih aktivnosti lica koja nisu punomoćnici Mitropolije i eparhija Budimljansko-nikšićke, Zahumsko-hercegovačke i Mileševske SPC.

„Obavještavamo javnost da te aktivnosti, poput podnošenja inicijativa Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, nisu učinjene u dogovoru sa našom Crkvom, niti su, pak, sa njenim predstavnicima usaglašavane“, kaže se u saopštenju.

Iz MCP su apelovali da se ne preduzimaju jednostrane i ishitrene pravne aktivnosti koje, kako su kazali, samo smućuju javnost i izazivaju zabunu.

„Razumijevajući da su brojne odredbe ovog Zakona izazvale veliko uznemirenje stručne javnosti i vjernog naroda, prvenstveno u Crnoj Gori, ali i šire, i vjerujući da je u pitanju dobra volja, apelujemo da se ne preduzimaju jednostrane i ishitrene pravne aktivnosti koje samo smućuju javnost i izazivaju zabunu“, naveli su iz Pravnog savjeta MCP.

Oni su poručili da će Pravni savjet „po blagoslovu i sa punomoćjem nadležnih crkvenih vlasti, blagovremeno preduzeti sve neophodne pravne aktivnosti u pogledu zaštite ugroženih prava naše Crkve“.

„Sve stručnjake i ljude dobre volje koje boli ova najnovija nepravda prema Crkvi, pozivamo da svoje predloge, sugestije i ideje dostave Pravnom savjetu preko Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori“, zaključuje se u saopštenju.

POŽARI

Nekoliko ogromnih požara na jugoistoku Australije spojilo se u “megapožar” koji zahvata oko 3.700 kvadratnih kilometara.

To je tri puta veća površina od bilo kog do sada poznatog požara.

Taj megapožar koji se obrušava na najgušće naseljene države Novi Južni Vels i Viktoriju, uništava gotovo 1,5 miliona hektara.

To je samo jedan od oko 135 požara u kojima je od oktobra stradalo 26 osoba i više od milijardu životinja, dok je oštećeno ili uništeno 3.000 kuća.

Australija je apelovala na skoro 250.000 ljudi da napuste svoje domove i pripremila vojnu pomoć, jer će narednih nekoliko sati biti “veoma kritični”, iako je u nekim djelovima zemlje počela da pada kiša.

Odbrambeno osoblje je spremno da ode u područja zahvaćena vatrom ukoliko uslovi postanu ekstremni, poručio je premijer Australije Skot Morison.

Premijer savezne države Viktorija Danijel Endrus rekao je da čak i uz kišu u Melburnu i bolje vremenske uslove koji se predviđaju za sljedeću nedjelju, pred Australijom dosta posla kad je riječ o požarima koji su pogodili zemlju.

“Sljedećih nekloliko sati mogu biti veoma, veoma kritični”, rekao je on.

Iako se očekuje da će vjetrovi prestati do subote, apelovao je na stanovništvo da budu oprezni i da napuste svoje domove, ukoliko se to od njih zatraži. Vlasti su poslale 240.000 poruka građanima Viktorije da bi trebalo da napuste svoje kuće, a stanovnicima visokorizničnih područja u Novom Južnom Velsu i Južnoj Australiji takođe je savjetovano da razmisle o odlasku.

Požari haraju Australijom od oktobra, a zahvatili su 10,3 miliona hektara, što je površina Južne Koreje.

ZVANIČNA POTVRDA

Bilo koja delegacija koju SAD pošalju u Irak neće razgovarati o povlačenju američkih vojnika, saopšteno je danas iz Stejt departmenta.

“Međutim, postoji potreba za razgovorom između administracija SAD i Iraka ne samo o bezbjednosti, već i o našem finansijskom, ekonomskom i diplomatskom partnerstvu”, naglasila je portparolka Stejt departmenta Morgan Ortagus, preniosi Klix.ba.

Nešto ranije je iz kancelarije iračkog premijera Adela Abdula Mahdija saopšteno da je on od američkog državnog sekretara Majk Pompea zatražio da počne da radi na mapi puta za povlačenje vojske SAD iz Iraka.

Irački lider je od Pompea zatražio da pošalje delegate u Irak radi pripreme mehanizma za izvršenje rezolucije parlamenta o povlačenju stranih snaga.

On je, takođe, Pompeu rekao da su nedavni američki udari u Iraku neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta i bezbjednosnih sporazuma između dvije zemlje.

Poslanici iračkog parlamenta prošlog vikenda su usvojili rezoluciju u kojoj traže povlačenje američkih snaga nakon što je u napadu dronom na aerodrom u Bagdadu ubijen iranski general Kasim Solejmani.

U Iraku ima oko 5.200 američkih vojnika koji pomažu i obučavaju bezbjednosne snage u borbi protiv “Islamske države”.

POGOĐEN U NOGU

Podgoričanin D.V. ranjen je danas iz vatrenog oružja, u ulici Partizanski put u glavnom gradu.

D.V. je nakon ranjavanja prebačen u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore, saznaje nezvanično TVCG.

Kako nam je kazao direktor Urgentnog centra Nermin Abdić, D.V je primljen sa teškom povredom potkoljenice, ali nije životno ugrožen.

Policija potražuje osobu visine oko 190 centimetara, mršavije građe i koja je nosila crnu jaknu.

KEKOVIĆ

Zakon o radu, koji je u decembru usvojen u parlamentu, poboljšan je u više oblasti, između ostalog Opštem kolektivnom i ugovoru o radu na određeno, godišnjem odmoru, stručnom osposobljavanju i zaštiti zbog trudnoće i njege djeteta.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je krajem decembra, na sjednici Glavnog odbora te sindikalne centrale, da Opšti kolektivni ugovor, iako u drugim državama nije ustanovljen, garantuje brojna prava zaposlenima.

„Ta prava su plaćeno odustvo, veći broj dana godišnjeg odmora, minuli rad, koeficijent složenosti radnog mjesta, uvećanje zarade po osnovu prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, otpremnina prilikom odlaska u penziju, jednokratna novčana pomoć i plaćeni sati za rad predstavnika sindikata“, kazao je Keković na sjednici, na kojoj je članstvo upoznao sa glavnim postignućima Zakona o radu.

Kada je u pitanju Akt o sistematizaciji radnih mjesta, taj dokument je propisan kao obavezan akt kod poslodavca kojim se utvrđuje radno mjesto, opis posla, broj izvršilaca i stručna kvalifikacija.

„On je značajan zbog lakšeg postupanja Inspekcije rada u suzbijanju rada na crno, kao i zbog zaštite dostojanstva profesije i prava zaposlenog da obavlja poslove radnog mjesta za koje je zaposlen“, navodi se u prezentaciji.

Kod ugovora o radu na određeno vrijeme, poslodavac sa istim zaposlenim ne može da zaključi jedan ili više ugovora, ako je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od tri godine.

„U period od tri godine ulazi i vrijeme koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih“, dodaje se u prezentaciji.

Zaposleni se, prema odredbama Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor, niti to pravo može da mu se uskrati.

„Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa“, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac koji organizuje rad u dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom, dužan je da o tome donese pisanu odluku i obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i Inspekciju rada, u roku od tri dana prije početka rada.

U slučaju da su zaposleni angažovani preko agencije obaveza obavještavanja je na korisniku.

Zaposleni je, prema Zakonu o radu, dužan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama procesa rada, stručno osposobljava i usavršava za rad.

„Troškovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom“, dodaje se u prezentaciji.

Takođe, stručno osposobljavanje obavlja se, po pravilu, u toku radnog vremena, ukoliko se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.

Zakonom je definisano da se bruto zarada zaposlenog sastoji od osnovne zarade, njenog posebnog dijela, uvećanja i dijela zarade po osnovu radnog učinka ukoliko je ostvaren.

„Zarada i naknada zarade isplaćuju se u novcu, na tekući račun zaposlenog, u rokovima utvrđenim kolektivnim i ugovorom o radu, najmanje jednom mjesečno”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da zaposlenom uruči obračun zarade do kraja mjeseca za prethodni.

Zakon propisuje da žena u toku trudnoće ima pravo na jedan dan odsustva sa rada u toku mjeseca zbog obavljanja prenatalnih pregleda, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ona je dužna da obavijesti poslodavca tri dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled i na njegov zahtjev da mu dostavi dokaz o obavljenom pregledu.

Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj ženi u toku trudnoće i korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.
Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta, održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenog proglasiti osobom za čijim radom je prestala potreba.

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, ženi za vrijeme trudnoće i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno zdravlje djeteta i nerođenog djeteta, poslodavac je dužan da ponudi privremeno raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

„Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj ženi obezbijedi raspored na drugi odgovarajući posao, a po nalazu doktora obavljanje poslova njenog radnog mjesta može da ugrozi njeno ili zdravlje djeteta ili nerođenog djeteta, zaposlena žena ima pravo na odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, koja ne može da bude manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom.

Zakon takođe propisuje da novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze, dok potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju.

Zakon propisuje nove disciplinske mjere za povredu radne obaveze, i to novčanu kazna za težu povredu i uslovni prestanak radnog odnosa.

Uvedena je i obaveza poslodavca da zaposlenima dostavi odluku o rasporedu radnog vremena i po smjenama, najmanje sedam dana unaprijed.

Time se otvara prostor za kontrolu od Inspekcije rada.

Takođe, obračun zarade ubuduće će imati snagu izvršne isprave.

Prema Zakonu o radu, radni odnos se ne može produžavatai nakon 67 godina života, dok poslodavac u realnom sektoru nema obavezu javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta.