U OKTOBRU

Sindikalna potrosacka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izracunao za oktobar 2019. godine iznosi 1.978,91 KM (skoro 2.000 eura) i za 18 eura je skuplja od potrosacke korpe za prethodni mjesec.

Prosjecna plata isplacena u FBiH za august 2019. iznosila je oko 460 eura (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za cetiri eura je niza od prosjecne plate isplacene u julu 2019. godine.

Pokrivenost sindikalne potrosacke korpe prosjecnom platom je 47,1 odsto.

Prilikom izrade Sindikalne potrosacke korpe u obzir je uzeta prosjecna plata isplacena u FBiH, te minimalni troskovi zivota cetvoroclane porodice koju cine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjeskolskom, a drugo u uzrastu osnovca, saopsteno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Potrosacku korpu cine sljedece kategorije: prehrana s 41,8 odsto, stanovanje i komunalne usluge s 15,7 odsto, higijena i odrzavanje zdravlja s 5,7 odsto, obrazovanje i kultura s 8,6 , odjeca i obuca s 15,2, prevoz sa sedam i odrzavanje domacinstva sa sest odsto.

U kategoriji prehrana koristene su cijene iz tri trgovacka centra za 82 artikla. Kada je rijec o higijeni i odrzavanju zdravlja ubrojani su troskovi za osam stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troskovi za sest stavki, pise Klix.

U SAMOOPREDJELJENJU OCEKUJU

Nova pristinska vlada ce biti formirana najkasnije za dvije nedjelje, kaze zamjenik predsjednika Pokreta “Samopredjeljenje” Glauk Konjufca.

On je, poslije petog sastanka radnih grupa dvije vodece stranke, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, rekao da je postignuta stopostotna saglasnost oko uskladivanja programa buduce vlade, pise pristinski “Zeri”.

Teme jucerasnje sastanka bile su zdravstvo i obrazovanje.

Konjufca je to rekao iako jos nijesu saopsteni zvanicni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, koji su na Kosovu odrzani 6. oktobra.

Pristinska “Gazeta Expres”, medutim, pise da sudeci prema misljenjima politickih analiticara sukobi pojedinih clanova tih stranaka, koji se uglavnom ispoljavaju na drustvenim mrezama, izrazavaju volju da vlada bude formirana, ali i istrah od saradnje dvije stranake.

DSK Ise Mustafe i “Samoopredjeljenje” Aljbina Kurtija pregovarali su i o formiranju predizborne koalicije, ali je dogovor izostao jer se nijesu saglasile o kandidatu za premijera.

Politicki analiticar Artan Muhadziri kaze da su slicne kotroverze izmedu predstavnika dvije stranke mogle da se cuju i tokom predizborne kampanje.

HRA SAOPSTILA

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Radovan Vlaovic, u ponovljenom sudenju je odbacio tuzbu Gorana Durovica protiv Skupstine Crne Gore zbog nenadleznosti, navodi se u saopstenju Akcije za ljudska prava (HRA).

Sudija Vlaovic, kako se dodaje, se pozvao na kontroverzni pravni stav Vrhovnog suda od 27. juna po kome redovni sudovi nijesu nadlezni da ispituju zakonitost odluka Skupstine. Durovic je presudom obavezan da plati 750 eura sudskih troskova.

Kako objasnjavaju u HRA, Goran Durovic je bio clan Savjeta RTCG kao predstavnik nevladinih organizacija za ljudska prava sve dok ga Skupstina Crne Gore nije nezakonito razrijesila te funkcije 29. decembra 2017. godine i na njegovo mjesto izabrala novog kandidata 9. marta 2018. godine. Durovic od tada bezuspjesno pokusava da ostvari pravnu zastitu protiv odluke o razrjesenju, jer nijedan redovni sud u Crnoj Gori nije prihvatio nadleznost. Ovaj nedostatak crnogorskog pravnog sistema ga je do sada sprijecio ne samo da se vrati na funkciju u Savjet RTCG, vec i da se kandiduje za bilo koju drugu javnu funkciju u roku od cetiri godine od razrjesenja.

“Prije posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, Visi sud u Podgorici je 16. jula, pozivajuci se na stav Vrhovnog suda, ukinuo prvu presudu sudije Vlaovica, kojom je on prvobitno odlucio u korist Durovica i ponistio odluku Skupstine Crne Gore o njegovom razrjesenju. Sudija Vlaovic se sada povinovao pravnom stavu Vrhovnog suda, slijedeci praksu Viseg suda, iako nacelni pravni stavovi nijesu izvor prava i za sud nijesu obavezujuci. Ovakvom praksom je ignorisana i ranija praksa Vrhovnog suda i odluka Ustavnog suda Crne Gore (U-III br. 225/18 od 27.3.2018), kojom je taj sud prethodno odbacio Durovicevu ustavnu zalbu zbog nezakonitog razrijesenja iz Savjeta RTCG, zakljucujuci da su nadlezni redovni sudovi i da Durovic treba da ceka da oni zavrse postupak, pa da se onda obrati Ustavnom sudu”, istice se u saopstenju HRA.

Kako se dodaje, poslije skoro dvije godine od kako ga je Skupstina razrijesila clanstva u Savjetu RTCG, jos nijedan sud u Crnoj Gori nije prihvatio nadleznost u sporu Durovica protiv te odluke zakonodavne vlasti.

Umjesto da mu obezbijedi pravo na pravnu zastitu, sud je obavezao Durovica da plati znatne sudske troskove samo zato sto je uopste preduzimao pravne radnje u skladu sa vazecim propisima o sudskoj nadleznosti. Njemu, kako navode, sada predstoji postupak po zalbi protiv odluke Osnovnog suda u Podgorici, kao i ponovno obracanje Ustavnom sudu, koji je nedavno sam sebi ukinuo rok za odlucivanje, tako da se njegova odluka u ovoj stvari moze ocekivati za nekoliko godina, kada Savjet RTCG u ovoj formi vjerovatno vise nece ni postojati.

“Uskracivanje sudske zastite za Gorana Durovica, kao i za Nikolu Vukcevica, Vanju Calovic Markovic i Darka Ivanovica, koji su kao predstavnici NVO izbaceni iz regulatornih tijela, pokazuju da u Crnoj Gori nema djelotvorne pravne zastite za one koje politicka vecina u Skupstini odluci da izbaci iz nezavisnih organa javne uprave. Ovakvo stanje je obeshrabrujuce i za slobodu izrazavanja i za povjerenje u sudstvo, jer se stice utisak da sudovi rade po diktatu, a u istom cilju u kome i politicka vlast – da se njeni neistomisljenici na svaki nacin udalje sa javnih funkcija”, smatra Tea Gorjanc-Prelevic, izvrsna direktorica HRA.

PODACI MONSTATA

Proizvodnja primarne elektricne energije u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 2,24 hiljade gigavat sati (GWh), a iz transformacija 1,44 hiljade GWh, pokazuju podaci Monstata.

“Uvoz elektricne energije iznosio 780 GWh, dok je izvoz iznosio 976 GWh”, navodi se u saopstenju.

Potrosnja grane energetike iznosila je 133,7 GWh, a gubici prenosa i distribucije elektricne energije 503 GWh.

“Ukupno raspoloziva kolicina elektricne energije za finalnu potrosnju u prosloj godini iznosila je 2,85 hiljada GWh”, dodaje se u saopstenju.

Najveca potrosnja elektricne energije ostvarena je u sektoru domacinstava 44,7 odsto, ostalim sektorima 29,4 odsto i djelatnostima industrije 25,9 odsto.

“Bilans elektricne energije sadrzi godisnje podatke o proizvodnji, uvozu, izvozu, transformaciji, utrosku i raspodjeli elektricne energije u Crnoj Gori u prosloj godini”, saopstili su statisticari.

Izvjestajne jedinice za bilans elektricne energije su preduzeca koja se bave proizvodnjom i distribucijom elektricne energije.

“Bilans elektricne energije obuhvata i podatke iz statistickih istrazivanja iz oblasti statistike energetike, spoljne trgovine, industrije, saobracaja i poljoprivrede”, zakljucuje se u saopstenju.

MANS I ACCESS INFO

Vlada Crne Gore predlozila je izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje su u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima i podrivaju osnovno pravo na slobodu izrazavanja, saopstio je MANS. Povodom toga, kako kazu, organizacija Access Info izrazava ozbiljnu zabrinutost i poziva Vladu da preispita svoju odluku.

“Zajedno sa MANS-om, NVO koja se bori protiv korupcije u Crnoj Gori, Access Info je predao crnogorskom Ministarstvu javne uprave pravnu analizu predlozenih izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predlozene izmjene bi Crnu Goru jos vise udaljile od medunarodnih standarda transparentnosti”, navode iz MANS-a.

To bi, kako kazu, za posljedicu imalo zakon koji direktno krsi medunarodne obaveze Crne Gore, ukljucujuci ratifikaciju Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvanicnim dokumentima, i obavezu da zastiti slobodu izrazavanja i informisanja u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Medunarodnim paktom o gradanskim i politickim pravima.

“Cak i tamo gdje nijesu regresivne, predlozene izmjene ne poboljsavaju znacajno zakon kako bi bio u skladu sa medunarodnim standardima. Ovo nije napredak u pogledu transparentnosti na koji se Crna Gora obavezala kao clanica Partnerstva otvorenih vlada. Vlada Crne Gore bi predlozenim izmjenama dodala sirok set izuzetaka od prava na pristup informacijama; dozvolila funkcionerima da odbiju zahtjeve koje smatraju ‘neosnovanim’; suzila pristup samo na informacije koje su od jasnog ‘javnog znacaja’; ukljucila izuzetke koji nijesu dozvoljeni medunarodnim pravom; dodala izuzetke bez sprovodenja testa stetnosti”, navode iz MANS-a.

Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje je predlozila Vlada Crne Gore, navodi se dalje u saopstenju, bez sumnje krse osnovno pravo na slobodu informisanja gradana Crne Gore.

“Predlozene izmjene bi prekrsile obaveze Crne Gore prema medunarodnom pravu, i u direktnoj su suprotnosti sa principima transparentnosti, dobrog upravljanja i integriteta”, kazala je Helen Darbishire, izvrsna direktorica Access Info.

Access Info snazno poziva Vladu Crne Gore da povuce predlozene izmjene. Ukoliko to ne uradi, to ce imati negativne posljedice na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, podriti cjelokupni sistem pristupa informacijama u Crnoj Gori i biti u direktnoj suprotnosti sa medunarodnim standardima.

MORSKO DOBRO

Crnoj Gori ce u narednih pet godina nedostajati 300 hiljada kvadratnih metara plaza za glavnu sezonu, navodi se u programu unaprijedenja morskog dobra.

U studiji, koju je izradio konzorcijum zagrebackih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanisticki institut i Proficiscor, kao i Fakulteta za menadzment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas povrsine 58 kvadratnih kilometara i 2,54 hiljade kilometara kvadratnih akvatorijuma, zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja kao takva uziva posebnu zastitu.

“Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje cini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaza i 100 kupalista nastalih izgradnjom ili adaptacijom da procijenjenim kapacitetom od 300 hiljada istovremenih kupaca”, navodi se u programu uradenom za potrebe Javnog preduzeca za upravljanje morskim dobrom, pise Pobjeda.

Plaze Crne Gore vec danas su, kako je saopsteno, podkapacitarne u odnosu na potraznju.

“Cak i da realni smjestajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, moze se procijeniti da ce Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300 hiljada kvadrata plaza u glavnj sezoni”, procjenjuje se u studiji.

Ta procjena ukljucuje dodatnih 183 hiljade kvadratnih metara plaza koje su u procesu privodenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodoloski utemeljene procjene gdje jos mogu da se naprave plaze.

Sto se tice pritiska na obalni prostor u smislu koriscenja plaza, nije jednak. Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opstinama zbog nepristupacne obale, kao i u Budvi zbog velikog udjela turistickog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.

Pored manjka prostora za plaze u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterecenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleda plaza sarzajima koji nijesu ni nuzni, ni korisni.

U SARAJEVU

Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Sarajevu je okupio skoro cetrdesetak vaznih aktera iz tog sektora.

Ta medunarodna organizacija ima sjediste u Crnoj Gori, u Bijelom Polju i jedna je od prvih ovakvog tipa u agrosektoru.

Regionalni savjet za jagodasto voce je prvi sastanak odrzao u junu ove godine u Bijelom Polju, dok je Savjet osnivan u julu u Cajetini.
Regionalni savjet za jagodasto voce Srbije, BiH i Crne Gore je osnovan sa ciljem zajednickog djelovanja oko unaprijedenja sektora, povezivanja svih ucesnika u lancu kao i jacanja nastupa na medunarodnom trzistu.

Sastanak u Sarajevu je imao za cilj da okupljenim akterima iz tri republike priblizi trenutno stanje u sektoru kao u regionu tako i na globalnom planu, a da se na osnovu ovih cinjenica planiraju naredni koraci za naredni period sa ciljem jacanja pozicija i unapredenja proizvodnje maline, jagode, kupine, borovnice i ribizle.

,,Pored strucnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Instituta za vocarstvo u Cacku, prisutni su bili predstavnici rasadnika jagodastog voca iz Bosne i Crne Gore, otkupljivaca iz sve tri drzave, predstavnici malinara, Ministarstva poljoprivrede i lokalnih uprava, kao vaznih medunarodnih fondova koji prate rad ovog regionalnog tijela kao sto su UN FAO, IFAD, CARITAS i GIZ Tehnicku podsku i samu organizaciju skupa Savjetu je pruzio IFAD Sarajevo”, kazao je Radiju Crne Gore jedan od ucesnika sesije predsjednik Regionalnog savjeta Dejan Zejak.

Zejak je najavio naredni ovakav satanak za narednu godinu u Crnoj Gori.

Skup je pozdravio prof.dr Halil Omanovic iz IFADA, kao i predstavnik Federalnog ministarsva poljoprovrede BiH Husnija Kudic.
Strucno predavanja o stanju u sektoru su imali prof.dr Aleksandar Leposavic sa Instituta za vocarstvo iz Cacka, Adnan Mlaicevic-Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i mr Adnan Hodzic iz rasadanika PLANT- Tuzla.

“Analizirana je situacija u sve tri drzave, a poseban akcenat je dat na Bosnu, gdje je sektor malinarstva u BiH je zbog niskih otkupnih cijena u ranijim godinama dozivio pad od oko 30 posto, ali postoji nada da ce se preostali proizvodaci odrzati uz intervencije institucija, navedeno je u Sarajevu na sastanku.

Direktor Jedinice za koordinaciju projekata u poljoprivredi pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Halil Omanovic izjavio je da je prosle godine drasticno pala otkupna cijena maline zbog velikog uvoza iz Cilea u EU, te su poljoprivrednici poceli unistavati svoje zasade.

“Ocekujemo da mali proizvodaci nece unistiti svoje zasade, a oni veci koji unajmljuju radnu snagu hoce ili su to vec ucinili”, ocijenio je Omanovic, dodajuci da se ove godine malina ponovo vraca na trziste i vec je otkupna cijena u 2019. porasla na 2,5 KM po kilogramu, sa manje od jedne KM u 2018.

Predsjedavajuci Regionalnog savjeta Dejan Zejak pojasnio je da je cilj te organizacije poboljsati stanje u sektoru u sve tri zemlje, kroz saradnju, razmjenu iskustava i naucnih saznanja.

“Porucio bih proizvodacima da putem kvalitetnih sorti i pravilnom primjenom agrotehnike pokusaju postici vece prinose jer je prosjecan prinos po malinjaku vrlo nizak i ne moze im omoguciti pristojnu zaradu”, kazao je Zejak.

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Husnija Kudic istakao je da ce svako udruzivanje koje ce doprinijeti kvalitetnoj razmjeni informacija znacajno koristiti svim proizvodacima i institucijama koje prate proizvodnju jagodastog voca.

On je podsjetio da se ove godine situacija u tom sektoru poboljsava, jer su izvozne cijene najbolje u posljednje tri godine, te bi se uz adekvatnu institucionalnu podrsku proizvodnja mogla odrzati.

Sastanku su prisustvali predstavnici nadleznih organa iz regije, strucnjaci iz podrucja agronomije, predstavnici otkupljivaca, udruzenja poljoprivrednika, proizvodaci maline iz sve tri zemlje, te predstavnici medunarodnih organizacija aktivnih na podrucju poljoprivrede u regiji.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

U IRANU

Iranski predsjednik Hasan Rohani najavio je danas novo neispunjenje obaveza svoje zemlje prema medunarodnoj zajednici vezano za nuklearni program.

Iran ce nastaviti aktivnosti na obogacivanju uranijuma u svojem postrojenju Fordo, oko 180 kilometara juzno od Teherana, izjavio je Rohani, prenijela je danas drzavna televizija.

Sef iranske Organizacije za atomsku energiju juce je saopstio da je Iran pustio u rad novu generaciju centrifuga za obogacivanje uranijuma, sto je takode u suprotnosti sa sporazumom iz 2015.

U centrifuge u Fordou od sjutra ce se ubrizgavati uranijumski gas, rekao je Rohani, ne navodeci da li ce se u tom postrojenju proizvoditi obogaceni uranijum.

Rohani je rekao da bi Iran mogao da obustavi ove mjere ukoliko Evropa ponudi nacin da se izbjegne onemogucivanje prodaje sirove nafte zbog sankcija SAD.

Centrifuge u Fordou su IR-1, iranske centrifuge prve generacije kojima je, prema nuklearnom sporazumu, dozvoljeno da rade bez gasa.

Medunarodna agencije za atomsku energiju (IAEA), zaduzena za nadgledanje nuklearnih aktivnosti u Iranu, nije se oglasila povodom najava iz Teherana.

KRIZA U KATALONIJI

Hiljade katalonskih separatista izaslo je na ulice Barselone u znak protesta zbog posjete spanskog kralja Felipea VI. Demonstranti su zapalili vatru na jednom od centralnih puteva i palili kraljeve slike.

Neki su udarali po serpama i uzvikivali “Katalonija nema kralja!”.

U ovom regionu vec nedjeljama traju protesti koji su poceli nakon sto su pojedini separatisticki lideri proslog mjeseca osudeni na visegodisnje zatvorske kazne.

Spaniji za vikend predstoje drugi opsti izbori ove godine.

Glasanje u nedjelju bi trebalo da izvadi zemlju iz pat pozicije u kojoj se nasla poslije prethodnih izbora u aprilu.

Tri glavne separatisticke stranke ucestvovale su u protestima u ponedjeljak, dok su katalonske vlasti koje predvode separatisti, pozvale pristalice protesta da se uzdrze nasilja.

Lideri stranaka koji se zalazu za cjelovitost Spanije, odrzali su manji kontramiting.

Kralj je zajedno sa suprugom kraljicom Leticijom i dvije njihove cerke ucestvovao u ceremoniji dodjele nagrada mladim preduzetnicima, naucnicima i umjetnicima u Barseloni.

Nasljednica trona, princeza Leonora, 14, odrzala je govor na ceremoniji naglasavajuci privrzenost Kataloniji.

“Ova zemlja – Katalonija – uvijek ce imati posebno mjesto u mom srcu”, porucila je na spanskom i katalonskom jeziku.

Dodjelu nagrada su obezbjedivale jake policijske snage, a postavljene su i barikade na jednu od glavnih gradskih saobracajnica.

CRNOGORSKA

Budvanski odbor Crnogorske partije pozvao je sve gradane da dignu glas protiv, kako navode, svega sto nije po zakonu, protiv svega sto ugrozava buducnost grada.

U Crnogorskoj kazu i da Budva u posljenjim godinama nije “zasluzila” niti jedno kapitalno ulaganje od Vlade Crne Gore, niti po jednom osnovu, iako se, kako dodaju, budzet drzave u ogromnom procentu realizuje bas na teritoriji opstine Budva.

,,Nema ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, puteve u nadleznosti Vlade, nema ulaganja u servise gradanima”, porucuju iz Crnogorske.

Iz Crnogorske porucuju i da, ne daju Budvu reketasima.

,,Ne damo Budvu ministrima, tuziocima, korumpiranim sluzbenicima, ljudima koji parama zele da legalizuju mutne radnje i tako ostvare profit na ustrb svih gradana Budve. Ne zelimo da postanemo spavaonica, niti da sugradane pretvorimo u robove sistema”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

Zele da, kako dodaju, njihova djeca i potomci uzivaju u svome gradu kao sto su oni mogli nekada.

,,Pozivamo sve gradane da nam se obrate i ukazu na svoje videnje stvari , a istovremeno obecavamo da ce se glas Crnogorske cuti i pomoci da se problemi aktuelizuju na medijima i u drugim vrstama javnog oglasavanja”, navodi se u saopstenju Crnogorske.

  • Rast cijena nafte, pad na berzama poslije izraelskog napada na Iran
    on 13/06/2025 at 22:00

    Cijene nafte skočile su danas dok su vrijednosti akcija u padu pošto je Izrael napao iranske nuklearne i vojne mete, povećavajući rizik od opšteg rata dvije zemlje.

  • Neuspješan 31. pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova
    on 13/06/2025 at 21:55

    Skupština Kosova nije konstituisana ni danas, 31. put, pošto je na tajnom glasanju za izbor predsjednika parlamenta opet glasalo samo 47 poslanika.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Lideri carinskih uprava i EU potvrdili posvećenost dubljoj integraciji i nesmetanoj trgovini
    on 13/06/2025 at 21:45

    Efikasne, međusobno usklađene carinske procedure, ključne su za brzo, bezbjedno i održivo kretanje ljudi i robe preko granica, a od velikog su značaja i za napredak regiona ka integraciji u Evropsku uniju (EU), ocijenjeno je na skupu u Tirani, prenosi Mina business.

  • Pjevač preživio pad aviona jer je sjedeo na istom sjedištu kao i preživjeli Indijac
    on 13/06/2025 at 21:35

    Tajlandski pjevač Ruangsak Lojčusak ispričao je kako je preživio avionsku nesreću 1998. godine u kojoj je poginulo 101 putnik, sjedeći na sjedištu 11A – istom kao i jedini preživeli iz katastrofe Air India.

  • Za požar u diskoteci u Kočanima optužena 34 fizička i tri pravna lica
    on 13/06/2025 at 21:27

    Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je da je sudu u Kočanima podnijeta optužnica protiv 34 osobe i tri firme zbog smrtonosnog požara u kočanskoj diskoteci "Puls".

  • Rusija zabrinuta zbog izraelskog napada na Iran, osudila eskalaciju
    on 13/06/2025 at 21:06

    Rusija je saopštila da je zabrinuta poslije izraelskih napada na iranske nuklearne i vojne ciljeve i osudila eskalaciju tenzija na Bliskom istoku.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Iran krenuo u napad na Izrael, eksplozije u Tel Avivu i Jerusalimu
    on 13/06/2025 at 20:26

    Iran je započeo kontraudar. Prema navodima državnih medija, ispaljeno je stotine balističkih raketa ka Izraelu. Izraelska vojska je saopštila da je identifikovala dolazeće rakete, a CNN izvještava da su se čule eksplozije u Tel Avivu i Jerusalimu. Napad je uslijedio nakon što su izraelske snage danas krenule u veliki napad na srce iranskog nuklearnog programa i vojnu strukturu Islamske republike. U napadu su učestvovali avioni, ali i dronovi koji su prošvercovani u Iran da bi napadali ključna postrojenja. U napadima su stradali vojni komandanti i naučnici.

  • I sjutra sunčano bez temperaturnih promjena
    on 13/06/2025 at 20:11

    Na sjeveru Crne Gore sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, pretežno sjeverni. Najviša dnevna temperatura bez značajne promjene, do 31 stepen. I na jugu veoma toplo uz duže sunčane periode. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura na primorju 34 stepena, u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici do 36.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Vuković: Koncesija nije dobro rješenje; Radulović: Tender poništiti ili slijede blokade ka aerodromima 
    on 13/06/2025 at 19:01

    Iz NVO sektora i sindikata smatraju da aerodrome nikako ne treba davati u koncesiju, a s obzirom na probleme koji su su se javili sa Tenderskom komisijom sumnjaju u čitav proces. Damjan Radulović iz Sindikata ACG najavio je i blokadu saobraćajnica koje vode ka aerodromima u Tivtu i Podgorici, ukoliko Tenderska komisija da predlog koncesionara Vladi. Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da nakon više od decenije neulaganja u ovaj resurs jedino rješenje je izbor dobrog koncesionara, ali je, kaže, ključno da država napravi dobar koncesioni ugovor kojim će zaštititi i sebe i zaposlene. Stručnjak iz Beograda ističe da u Crnoj Gori ne treba razmišljati o profitabilnoj komponenti aerodroma, već o njima kao o bitnom servisu crnogorske privrede.

  • Odbor naredne sedmice o rastu BDP-a
    on 13/06/2025 at 15:56

    Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, održaće 20. juna konsultativno saslušanje na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost.

  • Otvoren Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava
    on 13/06/2025 at 14:55

    U Bečićima je svečano otvoren XII Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava, koji će trajati do 14. juna 2025. godine, u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i pod pokroviteljstvom Centralne banke, Ministarstva finansija i Poreske uprave Crne Gore. Ovaj prestižni forum, koji okuplja najviše predstavnike finansijskih institucija iz regiona, a od ove godine i predstavnike Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija, otvorili su guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović, generalni direktor za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Kopman i predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, saopštavaju iz Centralne banke Crne Gore.

  • Crna Gora prva u regionu integrisana u SEPA: Radović najavila ekonomski rast i jeftinije transakcije
    on 13/06/2025 at 13:20

    Crna Gora je prva zemlja Zapadnog Balkana sa potpuno integrisanim bankarskim sistemom u SEPA, kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović na panelu “Sepa i zapadni balkan: Katalizator za EU Konvergenciju i pristup jedinstvenom evropskom tržištu” tokom dvanaestog samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja Zapadnog Balkana.

  • Kaluđerović i Božović: Zakon o Fondu rada vraća dostojanstvo radnicima i briše nepravdu
    on 13/06/2025 at 11:51

    Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, ističu da je Predlog Zakona o Fondu rada, koji su zajednički predložili, juče jednoglasno usvojen u Skupštini Crne Gore.

  • ASP: Račun Regionalnog vodovoda zloupotrijebljen za spašavanje Prve banke
    on 13/06/2025 at 11:42

    U ključnoj godini spašavanja Prve banke od propasti račun Regionalnog vodovoda kod te banke nenamjenski je korišten, a isplate za gradnju vodovoda zbog nelikvidnosti banke su te 2009. kasnile i državna firma pala je u ugovornu docnju prema pojedinim izvođačima radova, tvrde iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Štajnmiler: Aerodrom Berane ima potencijal i strateški značaj
    on 13/06/2025 at 08:12

    Njemački investitor Majk Štajnmiler poručio je da aerodrom u Beranama može biti dodatna vrijednost ne samo za sjever, već za cijelu Crnu Goru i zemlje regiona.

  • Lutovac prekinuo dileme o beranskom aerodromu
    on 13/06/2025 at 06:07

    Izjavom da ideja o reaktivaciji aerodroma nije sporna sama po sebi, ali da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima, predsjednik opštine Berane Đole Lutovac prekinuo je priče i nagađanja na ovu temu koja su dugo zaokupljala medije.