ISTRAŽIVANJE U ALBANIJI

Istraživanje koje su na Kosovu i Albaniji sproveli Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS) i Fondacija otvorenog društva za Albaniju (OSFA) pokazalo je da je 74.8 odsto ispitanika u Albaniji za ujedinjenje dvije zemlje, dok je na Kosovu taj procenat manji, oko 64 odsto.

Istraživanje se bavi nizom pitanja koja zanimaju obje zemlje, ali pažnja je bila fokusirana na pitanje koje se stalno postavlja, a to je mogućnost ujedinjenja dvije zemlje.

Istraživanje pokazuje da su se međusobne posjete građana sa obje strane granice značajno porasle, posebno nakon izgradnje autoputa Priština Drač, i pokazuje da građani Kosova više posjećuju Albaniju.

U Albaniji na pitanje kako će glasati ako se održi referendum o ujedinjenju 74,8% ispitanika je odgovorilo pozitivno, dok je na Kosovu manje ljudi glasalo za to, 63,9%.

Protiv nacionalnog jedinstva posebno se izražavaju u urbanim sredinama, kako u Albaniji takođe i na Kosovu.

Razlozi protiv ujedinjenja su različiti, ali izgleda da prevladava uvjerenje da dvije države kao posebne rade bolje.

Istovremeno ispitanici u Albaniji, koji smatraju da je ujedinjenje moguće, ocjenjuju da će ključni faktor u njegovom sprovđenju biti međunarodna zajednica, dotle na Kosovu dijele uvjerenje da takav scenario mogu da sprovedu samo lideri dvije zemlje.

EU BEZ ALTERNATIVE

Hrvatska ima odgovornost da promoviše i podrži svoje susjede sa Zapadnog Balkana na putu reformi i približavanja Evropskoj uniji (EU), kazao je premijer Andrej Plenković i pozvao na redovne i sistematske samite EU – Zapadni Balkan svake dvije godine.

“Samitom u Zagrebu želimo da signaliziramo drugim zemljama članicama da se sastanci sa ovim dijelom Evrope, koji nema drugu alternativu nego da kad sazru uslovi uđe u EU, kao važan politički politički impuls sa najvišeg nivoa, održavaju svake dvije godine”, izjavio je Plenković

On, na marginama ceremonije preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU u Zagrebu, nije stavio proširenje među prioritete i ciljeve Hrvatske, ali je to izdvojio kao važnu temu i jasnu političku opredijeljenost Zagreba.

“Želimo da pomognemo našim susjedima i da ih podržimo u ispunjavanju uslova kako bi u godinama koje dolaze prošli put kao Hrvatska”, poručio je Plenković.

Hrvatski premijer, koji se ranije sastao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu, kaže i da vidi mogućnost da franscuska pozicija saopštena u oktobru o proširenju “bude promijenjena”.

“Makron je rekao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan, a radi toga mora da dođe do napretka”, kazao je Plenković.

On je ocijenio da u postojećoj politici proširenja već postoje djelovi koji se odnose na pojedine francuske zahtjeve, poput reverzibilnosti procesa u slučaju izostanka reformi.

Plenković je rekao da komesar Oliver Varheji radi na djelovima koji bi mogli da donesu promjene u metodologiji pristupnja Uniji tako da se proces poboljša, bude konkretniji i transparentiniji.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u Zagrebu je poručio da Brisel mora da pošalje jasnu poruku zemljama Zapadnog Balkana o procesu proširenja, jer je to prilika da se pokaže uticaj Evropske unije.

Bivši belgijski premijer na konferenciji za medije istakao je da Unija mora da postane igrač na međunarodnoj sceni, jer je ipak riječ o ekonomskoj sili s više od 500 miliona stanovnika.  

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK

Novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je danas na poštovanje različitosti.

“Želim da poštujemo različitosti, da budemo jedinstveni u različitosti – jedna mala, ali žilava, moćna i vedra nacija i tako dah po dah, osmijeh po osmijeh, događaj po dogašaj – polako, ali stalno, neprestano idemo prema boljim rezultatima i prema većem zadovoljstvu ljudi koji žive u Hrvatskoj”, napisao je Milanović na svom Fejsbuku.

On se zahvalio na čestitkama na izboru za predsjednika pošto je u drugom krugu izbora 5. januara, kao kandidat Socijaldemokratske partije i drugih stranaka lijevog centra, pobijedio aktuelnu predsjednicu i kandidatkinu vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolindu Grabar-Kitarović.

“Politika je strastven posao, pun ljubavi, katkad i netrpeljivosti. U to sam se davao i dajem se potpuno”, napisao je Milanović.

Još nije objavljeno kada će novi predsjednik preuzeti funkciju, ali se očekuje da to bude najkasnije do 19. februara, kada zvanično prestaje mandat aktuelnoj predsjednici.

U SLOVENJI

Drvena statua koja podsmješjivo prikazuje američkog predsjednika Donalda Trampa potpuno je spaljena u Sloveniji, rodnoj zemlji njegove supruge Melanije, javili su slovenačke vlasti.

Statua visoka skoro osam metara podignuta prošle godine u selu u sjeveroistočnoj Sloveniji prikazivala je Trampa sa svojom karakterističnom frizurom, u teget odijelu, bijeloj košulji u dugoj crvenoj kravati. Njegova desna ruka sa stisnutom pesnicom digunta je u vazduh kao njujorška Statua Slobode.

Slovenačka policija traži osobu koja je zapalila statuu.

“Kao svi populisti statua ima dva lica. Jedno je humano i fino, drugo je lice vampira”, rekao je tvorac djela Tomaš Šlegl priliokom otkrivanja statue prošlog avgusta.

Iako je drveni kip brzo postao turistička atrakcija mještani nijesu bili srećni sa njegovim izgledom i obećali su da će spaliti statuu do Noći vještica, 31. oktobra. Morala je da bude pomjerena u drugo mjesto.

Milan Blažič, gradonačelnik Moravca gdje je statua prenijeta, rekao je da je nepoznata osoba spalila, dodajući da je paljene statue “simbol netolerancije prema umjetničkim projektima” u slovenačkom društvu.

Nije prvi put u Sloveniji da je napravljena drvena statua nekog člana Trampove porodice. Drvena skulptura u prirodnoj veličini prve dame SAD Melanije Tramp otkrivena je u njenom rodnom mjestu Sevnici prošlog juna, i naišla je na pomiješane reakcije mještana.

Prva dama SAD, rođena kao Melanija Knavs, promijenila je ime u Melanija Knaus kada je počela da se bavi manekenstvom. Došla je u Njujork 1966. i upoznala Trampa dvije godine kasnije.

Kako navodi AP pomiješana su osjećanja prema Melaniji u Sloveniji gdje su imali nade da će ona promovisati svoju slikovitu aplsku zemlju kada Tramp postane predsjednik. Ona je međutim rijetko pominjala Sloveniju u svojim javnim nastupima, i nije je posjetila od Trampove inauguracije.