OPREZNO VOZITE

Na putu ka Danilovgradu doslo je do saobracajne nezgode kada se prevrnuo automobil, saopsteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije. Prema nezvanicnim informacijama doslo je do izlijetanja vozila s kolovoza i jedna osoba je prevezena u Urgentni centar.

Zbog kise kolovoz je klizav pa se vozacima savjetuje da uspore.

OPREZNO VOZITE

Na putu ka Danilovgradu doslo je do saobracajne nezgode kada se prevrnuo automobil, saopsteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije. Prema nezvanicnim informacijama doslo je do izlijetanja vozila s kolovoza i jedna osoba je prevezena u Urgentni centar.

Zbog kise kolovoz je klizav pa se vozacima savjetuje da uspore.

NAJNOVIJI SNIMAK

Domaci i kineski graditelji uveliko izvode radove na prvoj dionici crnogorskog atuoputa od Bioca do Mateseva, sto potvrduje najnoviji snimak. Posrijedi je lokalitet Uvac – Matasevo, a na video snimku mozete vidjeti kadrove mosta Tara 1 i Tara 2, petlju Matasevo, most Jabuku, tunel Jabucki krs kao i most Uvac 4.

Podsjecamo, nakon postavljanja prvog bitumiziranog noseceg sloja asfalta na 500 metara dionice autoputa u prvoj sedmici septembra ugradeno je 950 asfaltnog zastora.

Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude zavrsen do kraja septembra naredne godine.

SDP PORUCIO

Ulcinj nema dovoljno sredstava da se na adekvatan nacin brine o zastiti i valorizaciji Solane “Bajo Sekulic”, ali ni o stotinama bivsih radnika nekadasnjeg najveceg preduzeca u gradu, saopstila je predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

“Sadasnja situacija u kojoj je Solana ostavljenja na brigu lokalnoj samoupravi za nas u SDP je neodrziva. Nas cilj je da se izvrsi valorizacija prostora, da se uposle nekadasnji i buduci radnici i da Solana opet, uz turisticku privredu postane motor razvoja Ulcinja”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Ona je, kako je saopsteno iz SDP-a, posjetila Ulcinj u okviru kampanje Crna Gora u pokretu. Tokom posjete obisla je Solanu, Valdanos, imala susrete sa predstavnicima nevladinog sektora, a sastala se i sa predsjednikom Opstine Ljorom Nrekicem.

Vuksanovic Stankovic je, prilikom posjete Valdanosu, saopstila da se o 18 hiljada stabala maslina, koje se nalaze na tom podrucju, mora voditi briga, a da se drzavna imovina, koja nije u ranijem periodu privedena namjeni, mora vratiti nekadasnjim vlasnicima, kako bi Valdanos uz odrzivo koriscenje postao centar proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja.

Na sastanku sa Nrekicem konstatovano je da trenutna blokada racuna Opstine Ulcinj predstavlja ogromni problem i da se mora naci rjesenje koje ce sprijeciti da se takvi problemi desavaju i u nekim slicnim slucajevima.

“Zajednicki je konstatovano da su Ulcinju neophodne investicije kako bi se kvalitet zivota gradana podigao i kako bi grad sa svojim potencijalima postao razvojni centar Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju.

NIKSIC

U kvalitetnije snabdijevanje gradana elektricnom energijom, na podrucju Opstine Niksic, ulozeno je vise od osam miliona eura, a znatno je poboljsana i infrastruktura, prije svega putevi.

Potpredsjednik Opstine Niksic, Dragan Perovic i predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u petak su obisli radove na trasi dalekovoda Lastva – Cevo – Pljevlja u Mjesnoj zajednici Trubjela gdje se nasipaju lokalni putevi.

Perovic je podsjetio na odlicnu saradnju sa CGES-om, jer je znacajno poboljsano snabdijevanje elektricnom energijom gradana Niksica o cemu svjedoci i podatak da je ulozeno vise od osam miliona EUR, prenosi Radio Televizija Niksic.

“Gradani su dobili bolje, sigurnije i urednije snabdijevanje elektricnom energijom, a omogucilo se povezivanje i sa drugim potrosacima u Crnoj Gori. Taj projekat je kostao CGES i Crnu Goru oko osam miliona EUR. Jos jedan projekat je vazan, a to je rekonstrukcija dalekovoda Niksic – Bileca, odnosno njegovo izmijestanje iz naseljenog podrucja Dragove luke”, kazao je Perovic.

Rekonstrukcijom dalekovoda gradanima je, kako je dodao, omoguceno da mogu normalno zivjeti u svojim objektima.

Kako trasa dalekovoda koji povezuje podmorski kabl od Italije preko Lastve i Ceva ide i dijelom niksicke Opstine, predstavnici CGES-a su sa Perovicem razgovarali o projektima koji se realizuju u Niksicu.

Izvrsni direktor CGES-a, Dragan Kujovic, saopstio je da je izgradnja podmorskog kabla i poboljasnje infrastrukture Crnu Goru postavilo na znatno bolje mjesto na elektro-energetskoj mapi Evrope.

On je naveo da u CGES-u vode racuna da uporedo sa radovima na postavljanju dalekovoda cuvaju i unapreduju puteve na seoskom podrucju kuda prolazi trasa.

“Zahtijevamo od nasih izvodaca da se svi pristupni putevi koji su se devastirali prilikom izgradnje ovakvih dalekovoda moraju dovesti najmanje u stanje kakvo je bilo prije samih radova, a trudimo se da to bude i poboljsano. Putevi koji su se koristili za pristup stubnim mjestima, koji ranije nijesu postojali, bice na upotrebu lokalnom stanovnistu za njihove lokalne potrebe”, porucio je Kujovic.

On je pozvao mjestane da se, ukoliko primijete neke nepravilnosti ili nedostatke, obrate zaposlenima u CGES-u.

Radovi na dalekovodu uglavnom su zavrseni kao i tehnicka ispitivanja podmorskog kabla, pa Kujovic ocekuje da za oko mjesec pocne i komercijalna upotreba.

APEL POLICIJE

Saobracajna policija je za samo dan registrovala i sankcionisala 428 vozaca koji su tokom voznje koristili mobilne telefone, a medu njima je bilo i motociklista, saopstili su danas iz Uprave policije.

Analizirajuci pocinjene prekrsaje, a posebno uzroke saobracajnih nezgoda, sluzbenici saobracajne policije su utvrdili, da su znacajan broj nezgoda prouzrokovali vozaci koji su tokom voznje koristili mobilni telefon.

“Pored svakodnevnih preventivnih i planskih aktivnosti koje se realizuju, sluzbenici saobracajne policije su sprovodeci pojacanu kontrolu saobracaja, samo za 24 casa registrovali i sankcinisali 428 vozaca koji su tokom voznje koristili mobilne telefone, a medu kojima je bilo i motociklista,2 navodi se u saopstenju Uprave policije.

Policijski sluzbenici ce i u narednom periodu nastaviti sa pojacanim prisustvom i kontrolama ucesnika u saobracaju, kako bi smanjili broj saobracajnih nezgoda sa najtezim posljedicama, a posebna paznja ce biti posvecena kontrolisanju vozaca koji tokom voznje koriste mobilni telefon.

Iz Uprave policije apelovali su na vozace da tokom voznje ne koriste mobilne telefone, jer neodgovornim ponasanjem, ugrozavaju svoj zivot i zivote ostalih ucesnika u saobracaju.

APEL POLICIJE

Saobracajna policija je za samo dan registrovala i sankcionisala 428 vozaca koji su tokom voznje koristili mobilne telefone, a medu njima je bilo i motociklista, saopstili su danas iz Uprave policije.

Analizirajuci pocinjene prekrsaje, a posebno uzroke saobracajnih nezgoda, sluzbenici saobracajne policije su utvrdili, da su znacajan broj nezgoda prouzrokovali vozaci koji su tokom voznje koristili mobilni telefon.

“Pored svakodnevnih preventivnih i planskih aktivnosti koje se realizuju, sluzbenici saobracajne policije su sprovodeci pojacanu kontrolu saobracaja, samo za 24 casa registrovali i sankcinisali 428 vozaca koji su tokom voznje koristili mobilne telefone, a medu kojima je bilo i motociklista,2 navodi se u saopstenju Uprave policije.

Policijski sluzbenici ce i u narednom periodu nastaviti sa pojacanim prisustvom i kontrolama ucesnika u saobracaju, kako bi smanjili broj saobracajnih nezgoda sa najtezim posljedicama, a posebna paznja ce biti posvecena kontrolisanju vozaca koji tokom voznje koriste mobilni telefon.

Iz Uprave policije apelovali su na vozace da tokom voznje ne koriste mobilne telefone, jer neodgovornim ponasanjem, ugrozavaju svoj zivot i zivote ostalih ucesnika u saobracaju.

SIRARA

Danilovgradska fabrika Monte Bianco, koja pored mocarele, sa kojom je startovala proizvodnju 2011. godine, danas u ponudi ima preko 20 razlicitih proizvoda, je uz podrsku IPARD-a postala lider na trzistu, saopstili su njeni predstavnici.

Izvrsni direktor kompanije Dejan Radovic, kazao je da je IPARD najbolji potez koji su Evropska unija (EU) i Ministarstvo poljoprivrede mogli da naprave za crnogorske poljoprivrednike.

“IPARD nam donosi razne koristi, i pomoci ce nam da sjutra, kada pristupimo EU, dobijemo isti tretman kao i ostali brendovi iz svijeta”, rekao je Radovic.

Iz Ministarstva su saopstili da je prica o sirari Monte Bianco prva objavljena na veb stranici Delegacije EU u Crnoj Gori, koja ce nastaviti da objavljuje uspjesna iskustva korisnika IPARD programa.

Radovic je podsjetio da je tokom osam godina broj radnika porastao sa pet na 20.

“Na pocetku smo saradivali samo sa jednim farmerom, a danas mlijeko otkupljujemo od desetina crnogorskih farmera. Dnevno smo obradivali od 500 do hiljadu litara mlijeka, da bi sada taj kapacitet bio deset puta veci”, dodao je Radovic.

Fabrika je do sada dva puta koristila podrsku EU i Vlade kroz IPARD. Novac su ulagali u prosirenje kapaciteta i nabavku vozila i masina.

“Nasa prerada je porasla 40 do 50 odsto, sto znaci da smo prosirili kapacitete i zahvatili veci dio trzista. Ovo nam daje vjetar u leda da planiramo izlazak na neka nova trzista. Dobijate i ono sto je bitno iz socijalnog aspekta, a to je povecanje broja radnika i rast njihovih plata”, porucio je Radovic.

Fabrika, pored mocarele, proizvodi polutvrde i planinske sireve, one u ulju i sa razlicitim dodacima, kao sto su paprika, bilje ili orasi.

Danilovgradska sirara jedna je od 680 korisnika IPARD like grantova i IPARD programa u Crnoj Gori.

Do sada, vise od devet miliona EUR crnogroski poljoprivrednici su dobili kroz IPARD like grantove, a mnogo veca podrska dolazi kroz IPARD program, 87 miliona eura.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, vjeruje da crnogorska poljoprivreda moze dalje da se razvija i doprinese ozivljavanju ruralnih podrucja.

“Uzimajuci u obzir klimu i prirodne uslove, postoje vrlo dobre mogucnosti koje bi crnogorski poljoprivrednici trebalo da iskoriste. Zato ih snazno ohrabrujem da se prijave za IPARD”, rekao je Orav.

U toku je drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje ce poljoprivrednicima biti obezbijedeno 15 miliona eura bespovratne pomoci. Poziv je otvoren do 20. decembra.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Nadia Kjucukova, nada se da ce dobiti kvalitetne prijave, koje se mogu ugovoriti i pretvoriti u odrzive poljoprivredne projekte.

“Budzet je zaista veliki, 15 miliona EUR i treba ih iskoristiti za unapredenje preradivackih kapaciteta i uskladivanje sa pravilima EU o bezbjednosti hrane, sto moze otvoriti mogucnosti za izvoz”, zakljucila je Kjucukova.

IVANISEVIC ZA BBC

Dvije decenije od zvanicnog uvodenja njemacke marke, za BBC na srpskom govori Miroslav Inavisevic, tadasnji ministar finansija republike koja je odabrala sistem sa dvije valute.

Na jugoslovenskim ulicama vec godinama odzvanjalo je “marke, marke”, od NATO bombardovanja proslo je pet mjeseci, privreda se sporo oporavljala, a inflacija ponovo rasla.

Drugo novembarsko jutro 1999. godine za gradane manje federalne jedinice Savezne Republike Jugoslavije oznacilo je prekretnicu – u Crnoj Gori je njemacka marka priznata kao zvanicna valuta, ravnopravna sa jugoslovenskim dinarom.

Tadasnji ministar finansija Miroslav Ivanisevic u razgovoru za BBC na srpskom prisjeca se da su to bili prelomni trenuci za razvoj cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore.

“To je bio jednostran i rizican potez – Beograd naravno nije bio upoznat sa detaljima i bio je ostro protiv takvog projekta”.

“I ne samo Beograd – citava medunarodna zajednica bila je protiv takvog projekta jer su cijenili da projekat ide ka razbijanju savezne drzave, ali mi nijesmo mogli da se povlacimo zbog svih negativnih konsekvenci koje smo vec trpjeli”, kaze Ivanisevic.

Paralelna upotreba marke i dinara u Crnoj Gori trajala je godinu, da bi se potom crnogorske vlasti opredijelile za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Sve je uradeno i djelimicno spontano jer je njemacka marka bila prisutna u gotovo svim transakcijama”, kaze on.

“Crna Gora je uradila korak vise i samo ozvanicila upotrebu marke”, kaze ekonomista Dejan Soskic, nekadasnji guverner Narodne banke Srbije.

Zvanicna Podgorica je 2002. zajedno sa zemljama eurozone kojima Crna Gora ne pripada, umjesto njemacke marke preuzela euro kao valutu.

Na politickoj i ekonomskoj pozornici 1999. skicirani su uslovi u kojima je prelazak na marku u Podgorici viden kao jedini put.

Republicko rukovodstvo Crne Gore bilo je u zavadi sa srpskim rezimom Slobodana Milosevica koji je kontrolisao i savezni nivo vlasti uz pomoc crnogorskih politicara koji su u maticnoj republici bili opozicija.

U sferi ekonomije, inflacija je pocela da raste, oporavak zemlje poslije NATO bombardovanja nije bio jednostavan, pa se pred strateskim odlukama nalazila i Narodna banka Jugoslavije (NBJ) na cijem celu je tada bio guverner Dusan Vlatkovic.

“Nekontrolisano stampanje dinara koje prati visoka inflacija, donijelo je posljedice za gradane Crne Gore koji nikako nisu mogli da uticu na politiku NBJ.

“Inflacija je zapravo bila porez za finansiranje ratova i svega protiv cega je politicki bila Crna Gora”, objasnjava Miroslav Ivanisevic.

Zvanicna Crna Gora razmatrala je dvije varijante – stampanje sopstvenog novca ili uvodenje strane valute.

“Sa svim naslijedem iz prethodnog perioda, mentalnim sklopom – pitanje da li bismo u situaciji stampanja sopstvene valute bili dovoljno disciplinovani, pa smo se zato opredijelili za uvodenje njemacke marke.”

Tadasnji ministar finansija prisjeca se da je odluku o uvodenju marke donio crnogorski drzavni vrh – predsjednik Milo Dukanovic, premijer Filip Vujanovic uz konsultacije sa Monetarnim savjetom, Sluzbom platnog prometa, Ministarstvom finansija, istaknutim pojedincima iz ekonomske struke.

Strani eksperti ukljucili su se tek na kraju procesa, kaze Ivanisevic i dodaje da je dugo izostajala i politicka podrska sa Zapada.

“Soros fondacija je medunarodnim vezama pomogla da uopste dodemo u poziciju da razgovaramo na tu temu. Bundesbanka je bila ukljucena u ovaj projekat u strogo tehnickom smislu – konverzije njemackih maraka u apoensku strukturu koja je bila potrebna da se otpocne projekat”, kaze Ivanisevic.

U zavrsnoj fazi priprema, Ivanisevic je sa predsjednikom Dukanovicem putovao u Vasington, u pokusaju da objasni poteze tadasnjoj americkoj drzavnoj sekretarki Medlin Olbrajt.

“Mi smo iznijeli nase argumente, ali je gospoda Olbrajt bila izricito protiv tog projekta”, navodi Ivanisevic.

Marke umjesto banana

Operacija je izvedena iz – vazduha, avionom.

Avion je imao teret od 34 tone jer je novac trebalo zamijeniti u apoensku strukturu koja je nama odgovarala – tu je bilo mnogo kovanica od jedne marke, sitnijih feninga.

“Avion je sletio u Dubrovnik jer je podgoricki aerodrom bio pod blokadom Vojske Jugoslavije.

“I granica je bila kontrolisana, ali nekako smo uspjeli – novac je prevozen sleperima kojim se inace voze banane ili tako nesto jer je jedna crnogorska firma ustupila kamione”, opisuje Ivanisevic kako je marka dosla u Crnu Goru.

Bio je to novac potreban da se sistem pokrene – isplati prva tura plata i penzija, obaveza drzave prema gradanima i privredi.

Tadasnji mediji pisali su o strahovima od inflacije, nekontrolisane promjene cijena.

Radio B92 izvjestavao je da su nove cijene benzina, dizela i mazuta vise nego ranije, a kontrolisana cijena hljeba i mlijeka takode je nesto visa u odnosu na raniju, dinarsku.

Nedjeljnik Vreme pise da je kurs na ulici vec prvih dana bio 17,5 dinara za jednu njemacku marku, dok je zvanicni kurs bio postavljen na 17 dinara.

“Projekat je pobijedio onda kada su ga gradani prihvatili – kada su oni poceli da vade novac iz slamarica i tako povecavaju novcanu masu”.

“Tog trenutka su bili snizeni ili eliminisani svi rizici”, kaze tadasnji crnogorski ministar finansija.

Na poslijetku, posljedice nijesu bile previse vidljive ni u zajednickom jugoslovenskom sistemu.

“Crnogorska privreda nije ni priblizno velika poput srpske, a i u Srbiji je postojao neformalni dvovalutni sistem, pa to nije izazvalo vece nestabilnosti”, prisjeca se profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Soskic.

Sa dvije na jednu valutu

Poslije godinu paralelne upotrebe marke i dinara, Podgorica se opredijelila za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Kada ste u dvovalutnom sistemu, vi imate situaciju podijeljenog povjerenja u slabiju valutu pa se transakcije obavljaju u cvrstoj valuti”.

“To stvara dodatnu kolicinu slabije valute i pritisak inflacije u domacoj valuti – zato nije dobar dvovalutni sistem”, objasnjava Soskic.

Nekadasnji srpski guverner kaze da se mogu prepoznati pozitivne posljedice ove crnogorske odluke.

“Ta odluka je omogucila da se relativno brzo obuzda inflacija – ne na nivou inflacije u Njemackoj, ali znatno nizem nego u ostatku Jugoslavije, sto je ostala cinjenica sve dok je postojala drzavna zajednica”.

“Danas u Crnoj Gori nema deviznog rizika, nema valutne klauzule, nema situacije da se plate primaju u jednoj, a krediti podizu u drugoj valuti.”

Sta se dobilo, sta izgubilo?

Ipak, za strucnjake ovakva odluka ima i drugu stranu medalje.

“Odricanje od sopstvene valute znaci i odricanje od mogucnosti kreditora u posljednjoj instanci – ne postoji niko ko moze da odobri kredite, ako dode do problema sa likvidnoscu, kolicine deviznih rezervi za takve poslove su ogranicene.

“Gubitak domace valute znaci i gubitak domace monetarne politike – ne mozete uticati na visinu kamatne stope, niti ucestvovati u dobiti od emitovanja valute”, zakljucuje Soskic.

Dvije decenije kasnije, Miroslav Ivanisevic raduje se sjecanjima na odluke koje su tada donijete.

“To je bilo slavno vrijeme – ucestvovati u izgradnji ekonomskog sistema jedne drzave.

“Osjecao sam veliku energiju, ambiciju da radite sve da pomognete svojoj drzavi.”

Tadasnji prvi covjek crnogorskih finansija svjestan je da se o svim posljedicama ove odluke moze debatovati, ali je uvjeren da joj je ishod pozitivan.

“Kada je u pitanju struktura privrede Crne Gore, smanjenje transakcionih troskova i povjerenje investitora, posebno u kljucnim razvojnim sektorima poput turizma, marka, odnosno euro je vjerovatno bolje rjesenje.

“Kad smo vec ponosni izdrzali ovih 20 godina, mislim da je to dobro resenje”, zakljucuje Ivanisevic.

SASLUSANI

Gradevinskim inspektorima Zoranu Boskovicu i Vladanu Jureticu, nakon saslusanja u tuzilastvu, odredeno je zadrzavanje do 72 sata.

Podsjetimo, Boskovic i Juretic uhapseni su po nalogu Viseg drzavnog tuzilastva u Podgorici.

Oni se sumnijice da su ucinili krivicno djelo primanje mita.

“Nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici Boskovicu je odredeno zadrzavanje do 72 sata. Tokom dana u Visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici bice saslusan i Juretic, nakon cega ce biti preduzete dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom”, saopsteno je ranije danas iz VDT-a.

Ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulovic podnio je juce ostavku na tu funkciju nakon sto je prikazan video-snimak trenutka kada dvojica gradevinskih inspektora MORT-a Zoran Boskovic i Vladan Juretic navodno reketiraju biznismena Boska Nenezica.

  • Rast cijena nafte, pad na berzama poslije izraelskog napada na Iran
    on 13/06/2025 at 22:00

    Cijene nafte skočile su danas dok su vrijednosti akcija u padu pošto je Izrael napao iranske nuklearne i vojne mete, povećavajući rizik od opšteg rata dvije zemlje.

  • Neuspješan 31. pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova
    on 13/06/2025 at 21:55

    Skupština Kosova nije konstituisana ni danas, 31. put, pošto je na tajnom glasanju za izbor predsjednika parlamenta opet glasalo samo 47 poslanika.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Lideri carinskih uprava i EU potvrdili posvećenost dubljoj integraciji i nesmetanoj trgovini
    on 13/06/2025 at 21:45

    Efikasne, međusobno usklađene carinske procedure, ključne su za brzo, bezbjedno i održivo kretanje ljudi i robe preko granica, a od velikog su značaja i za napredak regiona ka integraciji u Evropsku uniju (EU), ocijenjeno je na skupu u Tirani, prenosi Mina business.

  • Pjevač preživio pad aviona jer je sjedeo na istom sjedištu kao i preživjeli Indijac
    on 13/06/2025 at 21:35

    Tajlandski pjevač Ruangsak Lojčusak ispričao je kako je preživio avionsku nesreću 1998. godine u kojoj je poginulo 101 putnik, sjedeći na sjedištu 11A – istom kao i jedini preživeli iz katastrofe Air India.

  • Za požar u diskoteci u Kočanima optužena 34 fizička i tri pravna lica
    on 13/06/2025 at 21:27

    Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je da je sudu u Kočanima podnijeta optužnica protiv 34 osobe i tri firme zbog smrtonosnog požara u kočanskoj diskoteci "Puls".

  • Rusija zabrinuta zbog izraelskog napada na Iran, osudila eskalaciju
    on 13/06/2025 at 21:06

    Rusija je saopštila da je zabrinuta poslije izraelskih napada na iranske nuklearne i vojne ciljeve i osudila eskalaciju tenzija na Bliskom istoku.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Iran krenuo u napad na Izrael, eksplozije u Tel Avivu i Jerusalimu
    on 13/06/2025 at 20:26

    Iran je započeo kontraudar. Prema navodima državnih medija, ispaljeno je stotine balističkih raketa ka Izraelu. Izraelska vojska je saopštila da je identifikovala dolazeće rakete, a CNN izvještava da su se čule eksplozije u Tel Avivu i Jerusalimu. Napad je uslijedio nakon što su izraelske snage danas krenule u veliki napad na srce iranskog nuklearnog programa i vojnu strukturu Islamske republike. U napadu su učestvovali avioni, ali i dronovi koji su prošvercovani u Iran da bi napadali ključna postrojenja. U napadima su stradali vojni komandanti i naučnici.

  • I sjutra sunčano bez temperaturnih promjena
    on 13/06/2025 at 20:11

    Na sjeveru Crne Gore sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, pretežno sjeverni. Najviša dnevna temperatura bez značajne promjene, do 31 stepen. I na jugu veoma toplo uz duže sunčane periode. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura na primorju 34 stepena, u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici do 36.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Vuković: Koncesija nije dobro rješenje; Radulović: Tender poništiti ili slijede blokade ka aerodromima 
    on 13/06/2025 at 19:01

    Iz NVO sektora i sindikata smatraju da aerodrome nikako ne treba davati u koncesiju, a s obzirom na probleme koji su su se javili sa Tenderskom komisijom sumnjaju u čitav proces. Damjan Radulović iz Sindikata ACG najavio je i blokadu saobraćajnica koje vode ka aerodromima u Tivtu i Podgorici, ukoliko Tenderska komisija da predlog koncesionara Vladi. Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da nakon više od decenije neulaganja u ovaj resurs jedino rješenje je izbor dobrog koncesionara, ali je, kaže, ključno da država napravi dobar koncesioni ugovor kojim će zaštititi i sebe i zaposlene. Stručnjak iz Beograda ističe da u Crnoj Gori ne treba razmišljati o profitabilnoj komponenti aerodroma, već o njima kao o bitnom servisu crnogorske privrede.

  • Odbor naredne sedmice o rastu BDP-a
    on 13/06/2025 at 15:56

    Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, održaće 20. juna konsultativno saslušanje na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost.

  • Otvoren Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava
    on 13/06/2025 at 14:55

    U Bečićima je svečano otvoren XII Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava, koji će trajati do 14. juna 2025. godine, u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i pod pokroviteljstvom Centralne banke, Ministarstva finansija i Poreske uprave Crne Gore. Ovaj prestižni forum, koji okuplja najviše predstavnike finansijskih institucija iz regiona, a od ove godine i predstavnike Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija, otvorili su guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović, generalni direktor za proširenje i istočno susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Kopman i predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović, saopštavaju iz Centralne banke Crne Gore.

  • Crna Gora prva u regionu integrisana u SEPA: Radović najavila ekonomski rast i jeftinije transakcije
    on 13/06/2025 at 13:20

    Crna Gora je prva zemlja Zapadnog Balkana sa potpuno integrisanim bankarskim sistemom u SEPA, kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović na panelu “Sepa i zapadni balkan: Katalizator za EU Konvergenciju i pristup jedinstvenom evropskom tržištu” tokom dvanaestog samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja Zapadnog Balkana.

  • Kaluđerović i Božović: Zakon o Fondu rada vraća dostojanstvo radnicima i briše nepravdu
    on 13/06/2025 at 11:51

    Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, ističu da je Predlog Zakona o Fondu rada, koji su zajednički predložili, juče jednoglasno usvojen u Skupštini Crne Gore.

  • ASP: Račun Regionalnog vodovoda zloupotrijebljen za spašavanje Prve banke
    on 13/06/2025 at 11:42

    U ključnoj godini spašavanja Prve banke od propasti račun Regionalnog vodovoda kod te banke nenamjenski je korišten, a isplate za gradnju vodovoda zbog nelikvidnosti banke su te 2009. kasnile i državna firma pala je u ugovornu docnju prema pojedinim izvođačima radova, tvrde iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Štajnmiler: Aerodrom Berane ima potencijal i strateški značaj
    on 13/06/2025 at 08:12

    Njemački investitor Majk Štajnmiler poručio je da aerodrom u Beranama može biti dodatna vrijednost ne samo za sjever, već za cijelu Crnu Goru i zemlje regiona.

  • Lutovac prekinuo dileme o beranskom aerodromu
    on 13/06/2025 at 06:07

    Izjavom da ideja o reaktivaciji aerodroma nije sporna sama po sebi, ali da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima, predsjednik opštine Berane Đole Lutovac prekinuo je priče i nagađanja na ovu temu koja su dugo zaokupljala medije.