ČESTITKA BEČIĆA

Bijelo Polje je grad koji, kroz svoj multinacionalni i multikonfesionalni sklad, oduvijek šalje snažnu poruku o tome da se istinski identitet Crne Gore nastanio u jedinstvu nacija i vjera na našim prostorima, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić u čestitki povodom Dana opštine Bijelo Polje.

“Takva poruka, očito, nije po volji onih koji pokrivaju mjesta odlučivanja u ovoj državi, zbog čega je Bijelo Polje i skrajnuto sa mape odgovornog i ravnomjernog planiranja razvoja države. Galopirajućom brzinom stanovništvo Bijelog Polja se iseljava, a na mjestu nekadašnjeg pokretača razvoja sjevera naše države ostaje pustoš”, kazao je Bečić.

Onaj ko je naumio da uništi Bijelo Polje jer mu predstavlja prepreku na putu dijeljenja i svađanja Crne Gore, dodaje predsjdnik Demokrata, na putu je da to i učini jer, kako je kazao, ako se ovakav trend masovnog iseljavanja nastavi, u Bijelom Polju neće ostati dovoljno stanovnika ni za multikulturalnost, ni za multikonfesionalnost.

“Uništene fabrike, uništena budućnost Bijelog Polja jednako pogađaju sve njegove građane. Sa željom da sloga Bjelopoljki i Bjelopoljaca nadvlada bjesomučno marginalizovanje Bijelog Polja od strane države, građankama i građanima želim srećan 3.januar, Dan njihove opštine”, navodi se u čestitki Bečića.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti za 3. januar, koje ste možda propustili, do 17 sati.

Napad nedopustiv, razlike riješavati dijalogom

Napad na Ambasadu Crne Gore i pokušaj paljenja crnogorske zastave apsolutno je neprihvatljiv. Razlike u mišljenju moraju se riješavati dijalogom, a ne nasiljem i vandalizmom, istakla je ambasadorka SAD u Podgorici Džudi rajzing Rajnke.

“Šokirana sam snimkom oskrnavljene zastave,” navela je ona na svom Twiter nalogu.

“Iza dešavanja u Crnoj Gori stoji Beograd, čaršija”

Aktuelna predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i kandidat SDP-a Zoran Milanović tokom sučeljavanja na HRT-u komentarisali su i aktuelna dešavanja i proteste u Crnoj Gori, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Iza ovoga što se dešava u Crnoj Gori stoji Beograd, čaršija. I to nije opasnost za Hrvatsku, ali to trebamo znati”, kazao je Milanović.

Ministarstvo Srbije osudilo paljenje zastave

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije najoštrije je osudilo paljenje crnogorske zastave na zgradi ambasade te zemlje u Beogradu ocijenivši da “to ide na ruku onima koji odgovornost za krizu u Crnoj Gori pokušavaju da prebace na Srbiju”.

”Ne ulazeći u komentare različitih izjava iz Crne Gore u kojima se pokušava odgovornost za krizu u Crnoj Gori lažno prebaciti u Srbiju, a ne zbog donošenja Zakona o slobodi veroispovesti, koji je uperen protiv srpskog naroda i SPC, Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje paljenje crnogorske zastave”, objavljeno je na sajtu tog ministarstva.

SPC neće dozvoliti politizaciju

Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne poziva niti će pozivati na nasilje bilo kakve vrste, ali će pokazati odlučnost u odbrani svojih svetinja i vječnog ljudskog dostojanstva, saopšteno je nakon sjednice Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će u narednih 24 ili 36 sati biti odlučeno da li će 6. januara, na Badnji da ići u Crnu Goru.

Jedna osoba poginula, dvije povrijeđene

Jedna osoba je poginula, a dvije su povrijeđene u požaru koji se dogodio, na Marezi, u ulici Petra Šobajića.

“Usljed požara u kući stradao je M.L. (1949), dok su dvije osobe zadobile povrede. Naložena je obdukcija tijela preminulog”, saopšteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije.

U PRETHODNOJ GODINI

Zaposleni u Službi zaštite i spašavanja Nikšić tokom prošle godine su realizovali više od hiljadu intervencija, koje su se odnosile na gašenje požara i pružanje tehničke pomoći, najviše prilikom saobraćajnih nezgoda.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikšić Veselin Gardašević rekao je agenciji MINA da su vatrogasci u stambenim i poslovnim objektima ugasili više od 100 požara, a njihova pomoć nije izostala prethodnih mjeseci ni u vremenskim nepogodama.

„Naša Služba interveniše i nakon saobraćajnih nezgoda, a o brojnosti pružanja takve pomoći najbolje svjedoči podatak da se mora pokriti više od 100 magistralnih i 350 regionalnih puteva na teritoriji nikšićke opštine“, kazao je Gardašević.

Kada je riječ o poboljšanju uslova u kojima radi 69 zaposlenih, on je saopštio da su, kroz brojne projekte koje je u oblasti zaštite i spašavanja realizovala uprava grada, uspjeli da u prošloj godini obezbijede novi sistem veza i pređu sa analognog na digitalni, kao i da nabave ručne radio stanice, stabilne i kolske.

„Prvi put smo uspjeli da obezbijedimo i spasilačke čizme po savremenim standardima, a dobili smo i opremu za lično i spašavanje u poplavama, ronilačke komplete, agregate, kolektivnu opremu za spašavanje na vodi, pumpe za crpljenje vode, prvu pomoć i opremu za spašavanje sa dubine i visine“, naveo je Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja će, kako je kazao, dobiti početkom ove godine oko deset hiljada eura za nabavku čizama za šumske požare, zaštitnih naočara i rukavica, koje će biti obezbijeđene kroz projekat pod nazivom Sačuvajmo šume, Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.

„Na nabavljenoj opremi, čija je ukupna vrijednost veća od 60 hiljada, pozavidjela bi svaka služba u državi“, tvrdi Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja Nikšić, kako je dodao, raspolaže voznim parkom u kojem je osam vatrogasnih vozila, od kojih bi jedno koje je bilo u kvaru trebalo da ovih dana bude popravljeno, sa šest specijalizovanih i dva FAP-a.

„Nadamo se da ćemo do kraja godine nabaviti i odijela za prilaz vatri i radne uniforme“, rekao je Gardašević.

Preostali ključni problem Službe je nedostatak vatrogasnog doma, jer zaposleni borave u neadekvatnim uslovima, ruiniranog postojećeg prostora u Staroj varoši.

„Skupština opštine je donijela odluku da se obezbijedi novi prostor u Institutu crne metalurgije i nadam se da će ove godine taj projekat, za koji su opredijeljena sredstva od oko 200 hiljada eura, biti završen. Tražićemo da se projekat realizuje po najsavremenijim standardima za smještaj i boravak vatrogasaca i garažni prostor“, kazao je Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja ima ukupno 69 zaposlenih, od kojih su 64 operativca, a radi se u četvorobrigadnom sistemu, što je prema ocjeni Gardaševića, optimalan broj u odnosu na broj stanovnika u Nikšiću.

Plate zaposlenih, koje se isplaćuju iz opštinskog budžeta, su redovne i iznose u prosjeku po 500 eura. Gardašević je naveo da one nikada do sada nijesu bile bolje.

„Lokalna uprava je dosta uradila u periodu od šest do sedam godina. Napravljen je veliki pomak za uslove rada Službe i nadam se da ćemo u ovoj godini završiti planirano. Naši zaposleni su uvijek na vrhuncu svog zadatka i maksimalno korektno sve odrade, što potvrđuju i pohvale građana“, saopštio je Gardašević.

DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović odbio da primi protestnu notu povodom pokušaja paljenja crnogorske zastave u Beogradu i ocijenio da je to, kako je kazao, pokušaj da se nađe alibi za krizu u Crnoj Gori.

Dačić je novinarima u Mionici rekao da je i otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Beogradu pozvan na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Šef diplomatije je ponovio da Srbija osuđuje pokušaj paljenja crnogorske zastave u Beogradu ali je naglasio da Beograd “apsolutno ne prihvata optužbe koje dolaze kroz izjave najviših državnih funkcionera i kroz organizovanje raznih peticija od strane onih koji su potpisivali peticije protiv srpskog naroda, a u kojima se odgovornost za krizu u Crnoj Gori prebacuje na zvanični Beograd i Srbiju”.

Dačić je rekao da se Srbija protivi donošenju Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori “jer je on uperen i usmjeren protiv prava i sloboda srpskog naroda, i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori” dodajuči da Srbija “ima legitimno pravo i obavezu da govori o Srbima u Crnoj Gori, u interesu njihovih prava i sloboda, jer ih u Crnoj Gori ima 29 odsto”.

Prema njegovim riječima crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti “donijet je uz protivljenje srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve, i može da dovede do toga da budu ugrožene srpske svetinje, odnosno svetinje pravoslavnog naroda u Crnoj Gori”.

Dačič je rekao da je rukovodstvo u Srbiji “u želji da se sačuva mir i da se dijalogom rješavaju svi problemi, od prvog dana dalo takvu izjavu” i da ne razumije napade da je zvanični Beograd uzrokovao krizu u Crnoj Gori.

“Jesmo mi donijeli taj zakon? Jesmo mi govorili o pravima Crnogoraca u Srbiji? Govore da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, od koga je ugrožena i ko je i kad spomenuo to Crna Gora ne treba da bude nezavisna?”, upitao je Dačić.

Naglasio je da Srbiji nije u interesu da stalno zaoštrava situaciju i traži vještačke teme.

“Mi ne govorimo o nezavisnoj Crnoj Gori, naš je interes da imamo dobre odnose sa Crnom Gorom i to je u interesu srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori. Nijesmo za dalje zaoštravanje situacije, naprotiv, već da se dijalogom rješavaju takva pitanja”, dodao je.

Povodom najavljene posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Crnoj Gori Dačić je rekao da je to posjeta vjerskog karaktera a ne zvanična, ni radna, da nema negativnu konotaciju i da je u interesu mira.

Dačić je ponovio da se iz Beograda ne podstiču sukobi, već mir i dijalog.

“Ali, ako neko radi protiv interesa srpskog naroda ne očekujete, valjda, da ćemo da aplaudiramo. Sve držve na svijetu brane interes svog naroda, pa i Srbija”, dodao je Dačić.

BRAJOVIĆ

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je stanovnicima i lokalnom rukovodstvu Dan osnivanja Prijestonice, koji se obilježava 4. januara.

“Prijestonica Cetinje, od vremena Ivana Crnojevića do danas je po mnogo čemu utvrđenje crnogorskog identiteta, tradicije i duhovnosti, a kroz istoriju je dijelila sva iskušenja i uspjehe svoje države. Neka nas ovaj 4. januar još jednom podsjeti na 1482. godinu, vrijeme kada je gospodar podigao dvor i manastir, podižući iznova Crnu Goru. Taj državnički čin danas ima još veći istorijski i simbolički značaj”, poručio je Brajović.

Uvjeren je, kaže, da Prijestonici predstoji decenija obilježena ubrzanim razvojem u oblasti preduzetništva, turizma, umjetnosti, u korist lokalne zajednice i na zadovoljstvo sve većeg broja posjetilaca.

GOLUBOVIĆ

Brže sprovođenje strukturnih reformi, podsticanje privatnih investicija i izvoza, nastavak mjera fiskalne konsolidacije i obezbjeđenje stabilnosti finansijskog sektora, preduslovi su održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema, saopštio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.

„Rizici koji bi mogli negativno uticati na rast privrede u ovoj godini su usporavanje rasta u Evropskoj uniji (EU), moguće pooštravanje uslova finansiranja, regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklusa, kao i potencijalne vremenske prilike koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike“, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da moguće pooštravanje finansijskih uslova na međunarodnom tržištu zahtijeva dalje aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljnotrgovinskog deficita.

„U cilju smanjenja tih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati proces strukturnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastaviti sa implementacijom mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sektora“, naveo je Golubović.

On je dodao da je struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak godina značajno promijenjena u korist izvoza usluga, čije je učešće u ukupnom povećano na preko 70 odsto.

„U tom smislu je, pored jačanja konkurentnosti uslužnog sektora, kao najveće kategorije, za Crnu Goru veoma važno da diverzifikuje izvoz robe i poveća dodatu vrijednost u izvozno orjentisanoj proizvodnji. To bi istovremeno doprinijelo većoj pokrivenosti uvoza izvozom i smanjenju deficita robne razmjene sa inostranstvom“, rekao je Golubović.

On smatra da Crna Gora ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, turizma i energetike, koja je posebno važna za jačanje izvoznog potencijala.

„Izgradnja vjetroelektrana, zatim hidropotencijal, čija je iskorišćenost manja od jedne trećine, te potencijal sunčeve energije koji se može porediti sa područjima Grčke i Italije, uz najavljenu izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju i Podgorici, daju nam za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije“, saopštio je Golubović.

Dodatan podsticaj, prema njegovim riječima, predstavlja realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, što će značajno uticati na tržište električne energije u regionu, koje će se povezati sa tržištem EU.

Golubović je kazao da će u turističku infrastrukturu do 2022. godine biti investirano 140 miliona EUR, koji se odnose na izgradnju skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijališta.

„Takođe, izgradnja auto-puta koji će povezati sjever i jug Crne Gore, dodatan je podstrek za razvoj turizma, te privlačenje novih investitora koji bi gradili turističke centre na sjeveru zemlje“, naveo je Golubović.

On smatra da bi u sektoru turizma trebalo nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, doprinijeti promociji regiona, podsticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turizma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativnih turističkih proizvoda.

„Pored nastavka promocije na emitivnim tržištima, neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turističke ponude, kako bi se Crna Gora promovisala na evropskom i svjetskom tržištu i postala cjelogodišnja turistička destinacija“, rekao je Golubović.

On je dodao da je rast sektora turizma posljednjih godina praćen realizacijom brojnih infrastrukturnih projekata, koji će Crnu Goru učiniti privlačnom turističkom destinacijom. To su projekti Porto Novi u Kumboru, Luštica Bay, Plavi horizonti i Porto Montenegro u Tivtu, kao i gradnja hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu.

Kada je riječ o ključnim problemima sa kojima se crnogorski privrednici susrijeću u svom poslovanju, Golubović je kazao da su predstavnici privrede, lokalnih samouprava i Vlade saglasni da je siva ekonomija glavni izazov.

„Njeno suzbijanje u svim segmentima, sinergijom privrede i nadležnih organa, na kojem se intenzivo radi, značajno će doprinijeti širenju poreske osnovice, kao i većim lokalnim i državnim prihodima, što je preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih opterećenja“, saopštio je Golubović.

On je podsjetio da su predstavnici PKCG tokom 2018. i prošle godine posjetili preko dvije hiljade preduzeća i razgovarali o poslovanju, uslovima obavljanja privredne djelatnosti i ograničenjima.

Tom prilikom je saopšteno da su najčešća ograničenja u njihovom poslovanju siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost i naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i nedostupna finansijska sredstva za realizaciju poslovnih ideja, nedostatak kvalitetnog stručnog kadra, visoka poreska opterećenja, porez na nepokretnosti u pojedinim lokalnim samoupravama i administrativne barijere.

Golubović je rekao da je ekonomiju Crne Gore u prošloj godini karakterisao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), podstaknut rastom aktivnosti u građevinarstvu, trgovini, turizmu i većini vidova saobraćaja, zatim skok zaposlenosti i zarada, veći priliv neto stranih direktnih investicija i smanjenje deficita platnog bilansa.

„BDP je u prva tri kvartala prošle godine rastao po stopi od 3,7 odsto. Napredak ekonomije je rezultat rasta, prije svega, u turizmu gdje je zabilježen rast broja turista od 18,3 odsto, odnosno broja noćenja od 11,3 odsto i sektora građevinarstva u kojem je građevinska aktivnost povećana 18,7 odsto. Promet u trgovini tokom tri kvartala prošle godine povećan je 6,1 odsto“, saopštio je Golubović.

On je dodao da je jedini sektor koji bilježi pad industrijska proizvodnja od 8,1 odsto, dominantno usljed pada proizvodnje u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom, što je posljedica nepovoljnih hidrometeoroloških uslova i niže proizvodnje struje iz hidroelektrana.

Tokom prva tri kvartala prošle godine većina vidova transporta bilježi rast. Promet robe u drumskom i željezničkom transportu veći je 10,3 odsto, odnosno 10,5 odsto, respektivno, promet robe u lukama 7,4 odsto, a putnika na aerodromima 7,1 odsto. Prihodi od turizma su za prvih devet mjeseci prošle godine bili viši 9,3 odsto u odnosu na isti period 2018. godine.

„Povoljna kretanja na tržištu rada u 2018, podstaknuta dinamičnom ekonomskom aktivnošću, nastavljena su i u prošloj. Zaposlenost je u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2018. bila veća 8,2 odsto, prvenstveno u sektoru građevinarstva i turizma, dok je broj nezaposlenih manji 17,2 odsto. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja i početkom novembra je iznosila 15,4 odsto“, saopštio je Golubović.

On je naveo da su strane direktne investicije (SDI), kao jedan od pokretača rasta crnogorske ekonomije, zabilježile rast. Neto priliv SDI u prvih deset mjeseci veći je 14,8 odsto u odnosu na uporedni period 2018. godine, što pokazuje da je Crna Gora prepoznata kao stabilan ambijent u koji je vrijedno investirati.

Fiskalna konsolidacija je, prema riječima Golubovića, dala pozitivne rezultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.

On je podsjetio da je Crna Gora na ovogodišnjoj rang listi izvještaja pod nazivom Globalni indeks konkurentnosti, Svjetskog ekonomskog foruma zauzela 73. mjesto sa 60,8 poena, odmah iznad svjetskog prosjeka 60,7.

„U posljednjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja 2020. zauzela je istu poziciju kao i u prethodnom, 50. mjesto od 190 rangiranih zemalja, s tim što je značajan napredak postignut u oblasti dobijanja građevinskih dozvola i prekogranične trgovine“, rekao je Golubović.

On smatra da regionalna ekonomska integracija i saradnja predstavljaju nezaobilazan faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana.

„Privredna saradnja u regionu je i dalje ispod optimalnog nivoa. Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktivnosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom“, kazao je Golubović.

On smatra da su prednosti regionalne ekonomske integracije mnogobrojne, prije svega kada je riječ o povećanju trgovinske razmjene, zajedničkom izlasku na velika tržišta, lakšem pristupu većoj bazi potrošača, kao i većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansiranja i novim tehnologijama.

Veća regionalna ekonomska integracija podrazumijeva veći ekonomski rast i više radnih mjesta, tvrdi Golubović.

„Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u regionu, svjesni potrebe fokusiranja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života apsolutni prioriteti. Izvozna korpa zemalja Zapadnog Balkana za plasman u EU je veoma raznovrsna, zato je nužno da ne postoji međusobna konkurencija“, rekao je Golubović.

On je dodao da razlike u specijalizovanoj proizvodnji pojedinih zemalja nude mogućnosti veće regionalne integracije, kao i integraciju u lancu proizvodnje u sektorima prehrambene i automobilske industrije, kao i turizmu.

„Imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regiona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržištu, od kojih će svi imati koristi po osnovu ekonomske regionalne saradnje Zapadnog Balkana“, ocijenio je Golubović.

On je podsjetio da su zahvaljujući medijima, sve aktivnosti koje sprovodi PKCG vidljive i dostupne javnosti.

„Mediji i novinari u PKCG imaju uvijek otvorenog sagovornika i može se reći da je saradnja sa njima intenzivna i korektna, što će se nastaviti i u narednom periodu“, poručio je Golubović.