NEMA POVRIJEĐENIH
Oko 16 sati i 30 minuta na glavnoj raskrsnici u Budvi došlo do sudara dva automobila i vozila Hitne pomoći. U udesu niko nije povrijeđen.
U vozilu Hitne pomoći je bilo dijete, koje je prevoženo u kotorsku bolnicu. Srećom niko nije povrijeđen.
Dijete je, potom, automobilom prevezeno u bolnicu u Kotoru.
CP
Crnogorski pokret smatra da najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru ima za cilj dodatno zaoštravanje situaciju u Crnoj Gori.
“Najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru na nalaganje badnjaka na sjeveru Crne Gore, nije ništa drugo do nastavak njegove politike iz vremena Srpske radikalne stranke, dok je svojim posjetama područjima u Hrvatskoj i BiH podsticao na krvave obračune”, poručuju iz CP.
Kažu da nema sumnje da je cilj njegovog dolaska da dodatno zaoštri situaciju u Crnoj Gori i da se, kako navode u CP, ponovi scenario od 16.10.2016, izazove haos u Crnoj Gori i ugrozi državni poredak.
“Srbija nanovo pokreće svoju propagandnu ofanzivu, poput devedesetih godina prošlog stoljeća, sa istim krvavim ciljevima. Predlažemo predśedniku Srbije da pođe na Kosovo da loži tamo badnjake, umjesto što sa srpskim patrijarhom Irinejem pokreće sukob sa Amfilohijem Radovićem kako bi destabilizovali Crnu Goru!”, navodi se u saopštenju Crnogorskog pokreta.
Kažu i da Aleksandar Vučić nije dobio poziv da dođe u posjetu Crnoj Gori, što bi trebalo da bude uobičajena praksa kad su u pitanju visoki dužnosnici drugih država.
“Crna Gora je suverena država, nezavisna i bez zvaničnog poziva predsjednik Srbije nije dobrodošao u Crnu Goru. O otvorenoj agresiji Srbije na Crnu Goru ponovljenim korišćenjem pripadnika srpskog naroda, ovaj put u Crnoj Gori, treba pod hitno upoznati međunarodnu zajednicu!”, zaključuje se u saopštenju Crnogorskog pokreta.
CP
Crnogorski pokret smatra da najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru ima za cilj dodatno zaoštravanje situaciju u Crnoj Gori.
“Najavljeni dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u Crnu Goru na nalaganje badnjaka na sjeveru Crne Gore, nije ništa drugo do nastavak njegove politike iz vremena Srpske radikalne stranke, dok je svojim posjetama područjima u Hrvatskoj i BiH podsticao na krvave obračune”, poručuju iz CP.
Kažu da nema sumnje da je cilj njegovog dolaska da dodatno zaoštri situaciju u Crnoj Gori i da se, kako navode u CP, ponovi scenario od 16.10.2016, izazove haos u Crnoj Gori i ugrozi državni poredak.
“Srbija nanovo pokreće svoju propagandnu ofanzivu, poput devedesetih godina prošlog stoljeća, sa istim krvavim ciljevima. Predlažemo predśedniku Srbije da pođe na Kosovo da loži tamo badnjake, umjesto što sa srpskim patrijarhom Irinejem pokreće sukob sa Amfilohijem Radovićem kako bi destabilizovali Crnu Goru!”, navodi se u saopštenju Crnogorskog pokreta.
Kažu i da Aleksandar Vučić nije dobio poziv da dođe u posjetu Crnoj Gori, što bi trebalo da bude uobičajena praksa kad su u pitanju visoki dužnosnici drugih država.
“Crna Gora je suverena država, nezavisna i bez zvaničnog poziva predsjednik Srbije nije dobrodošao u Crnu Goru. O otvorenoj agresiji Srbije na Crnu Goru ponovljenim korišćenjem pripadnika srpskog naroda, ovaj put u Crnoj Gori, treba pod hitno upoznati međunarodnu zajednicu!”, zaključuje se u saopštenju Crnogorskog pokreta.
REAGOVANJE
Uprava policije je saopštila da službenik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Miloš Mitrović nije izazvao incident ispred Hrama hirstovog vaskrsenja 30. decembra 2019. godine.
“Mitrović je u tom periodu bio angažovan na sprječavanju blokade kružnog toka u Spužu, što je potvrđeno i uvidom u raspored službe i plan angažovanja službenika”, saopšteno je iz Uprave policije.
Pojedini mediji su objavili da je Mitrović prije nekoliko noći iscenirao napada na policiju, kako bi policija uzvratila suzavcima.
“Službenici Uprave policije odgovorno i profesionalno obavljaju svoje dužnosti, a plasiranje lažnih informacija, osim što narušava njihov ugled, u javnosti može izazvati negativne posljedice i uznemirenje građana”, poručuju iz Uprave policije.
REAGOVANJE
Uprava policije je saopštila da službenik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Miloš Mitrović nije izazvao incident ispred Hrama hirstovog vaskrsenja 30. decembra 2019. godine.
“Mitrović je u tom periodu bio angažovan na sprječavanju blokade kružnog toka u Spužu, što je potvrđeno i uvidom u raspored službe i plan angažovanja službenika”, saopšteno je iz Uprave policije.
Pojedini mediji su objavili da je Mitrović prije nekoliko noći iscenirao napada na policiju, kako bi policija uzvratila suzavcima.
“Službenici Uprave policije odgovorno i profesionalno obavljaju svoje dužnosti, a plasiranje lažnih informacija, osim što narušava njihov ugled, u javnosti može izazvati negativne posljedice i uznemirenje građana”, poručuju iz Uprave policije.
TOKOM 2019.
Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.
Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.
“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.
Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.
“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.
Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.
U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.
“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.
TOKOM 2019.
Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.
Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.
“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.
Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.
“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.
Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.
U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.
“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.
HUSOVIĆ
Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.
“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.
Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.
Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.
Politička situacija stabilna
“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.
Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.
On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.
On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.
“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.
Očekujem da će početi dijalog između države i crkve
Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.
Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.
“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.
Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu
On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.
“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.
On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.
“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.
Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.
“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.
Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.
“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.
Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.
“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.
HUSOVIĆ
Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.
“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.
Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.
Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.
Politička situacija stabilna
“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.
Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.
On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.
On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.
“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.
Očekujem da će početi dijalog između države i crkve
Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.
Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.
Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.
“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.
Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu
On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.
“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.
On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.
“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.
Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.
“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.
Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.
“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.
Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.
“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.
INGUŠETIJA
Islamska država preuzela je odgovornost za napad na policijsku stanicu na jugu Rusije u kojem je jedan policajac ubijen.
Ruski zvaničnici su potvrdili da je jedan policajac ubijen, a trojica povrijeđena kad su u utorak dva muškarca napala policijsku stanicu u Magasu, glavnom gradu republike Ingušetije na sjevernom delu Kavkaza.
Kako se navodi, napadači su udarili jednog policajca automobilom, a trojicu izboli nožem.
Jedan od napadača je ubijen kada je policija otvorila vatru, dok je drugi ranjen.
Islamska država je objavila na jednom internet sajtu da su ubijena dva policajaca, ali ne navode da li je bilo žrtava među napadačima.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je saopštila u nedjelju da je počela vakcinacija radi suzbijanja nove epidemije ebole proglašene početkom septembra u Demokratskoj Republici Kongo (DR Kongo).
Donald Tramp upozorio je kasno sinoć Izrael da bude oprezan, nekoliko dana poslije napada na zvaničnike palestinskog pokreta Hamas u Kataru, zemlji koju američki predsjednik smatra „veoma dobrim saveznikom“.
Ukoliko idete na put, važno je da pogledate da li ima gužve i kakvo je stanje na graničnim prelazima, tunelu Sozina i auto-putu Princeza Ksenija. Pripremili smo za vas linkove na kojima možete uživo pratiti video snimke sa svih najprometnijih tačaka u zemlji.
Veoma dobar kvalitet vazduha izmjeren je u Podgorici, Nikšiću, Baru, Pljevljima i Bijelom Polju.
Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva je izjavom da suđenje njegovom prethodniku s krajnje desnice Žairu Bolsonaru „nije bio lov na vještice“, osporio stav predsjednika SAD Donalda Trampa koji je to tvrdio.
Član Vladine radne grupe za izradu nove Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2026. godine do 2030. godine Sultan Beća ocijenio je da najveći napredak u prethodnih pet godina vidljiv i prepoznat u oblasti obrazovanja. Beća je bio član radne grupe i za izradu aktuelne Strategije u prethodnih pet godina, odnosno od 2021. do 2025. godine. Ta radna grupa djeluje pod okriljem Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Savjet za građansku kontrolu rada policije trebalo bi u narednih desetak dana da izađe sa konačnim zaključkom o policijskom postupanju u vezi tragedije na Cetinju u januaru i javnost će biti obaviještena o aktivnostima u tom predmetu.
Iz skupštinske većine poručeno je da Ustavni sud ne smije biti blokiran, ali prema najavama iz pojedinih subjekata vlasti, oni neće podržati Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je za danas vanrednu sjednicu. Na dnevnom redu je predlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ranije je uputio zahtjev Mandiću za zakazivanje vanredne sjednice na kojoj će biti razmotren njegov predlog da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
Učesnike u saobraćaju očekuju uglavnom povoljni vremenski uslovi za vožnju. Izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje gdje je vidljivost smanjena zbog jutarnje magle ili niske oblačnosti. Iz Auto-mota saveza Crne Gore vozačima savjetuju da voze oprezno, smanjenom brzinom i u potpunosti poštuju postavljenu signalizaciju. Zbog većeg odrona u mjestu Obzovica saobraćaj je obustavljen za sve kategorije vozila na putu Budva-Cetinje.
Od presudnog značaja je da trenutne izazove posmatramo otvoreno i kritički, ali i da uložimo dodatni napor u jačanje pravne sigurnosti, slobode medija i jednakih šansi za sve građane, jer samo tako možemo graditi Crnu Goru kao demokratsko društvo u punom smislu te riječi. To su poručili iz Građanske alijanse, povodom Međunarodnog dana demokratije.
Starlink pruža internet usluge putem konstelacije satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i široko se koristi u udaljenim oblastima i zonama sukoba
Ina Crna Gora slavi 25. rođendan i daruje svoje vjerne kupce
Od početka godine do kraja avgusta preko Zavoda je zapošljeno 7.404 nezaposlenih osoba. U istom periodu prošle godine preko Zavoda je zapošljeno 9.158 nezaposlenih
Prve vakcine su namijenjene zdravstvenim radnicima na prvoj liniji fronta i ljudima koji su bili u kontaktu sa pacijentima.
Na djelu je neka vrsta neprincipijelne koalicije kakva je često postojala na južnoslovenskim prostorima. Razlika između opozicije u Crnoj Gori, dijela crnogorskog društva i Zagreba na jednoj, i Vučićevog režima na drugoj strani, je ta što prvi ne žele da ovakva CG uđe u EU, a drugi ne žele nikakvu Crnu Goru u EU
HBO i Netflix ove godine podijelili su primat sa po 30 Emi nagrada. Apple TV+ osvojio je 22
Istraživanje pokazalo i da je u trgovinama zaustavljen negativan trend, odnosno da ne poskupljuju mjesec za mjesecom Na pijaci jedino banane koštaju koliko i 2023. godine, ostalo voće i povrće poskupjelo
Nastavljeno sa raščišćavanjem terena.
Francuski servis za striming muzike naveo da se svakog dana dodaje 30 hiljada pjesama kreiranih barem djelimično uz pomoć AI
Sezona je isprepletana usponima i padovima, iz ugla posjećenosti i finansijskih parametara, kaže direktorica TO Ana Vujošević
Iz skupštinske većine poručeno je da Ustavni sud ne smije biti blokiran, ali prema najavama iz pojedinih subjekata vlasti, oni neće podržati Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zakazao je za danas vanrednu sjednicu. Na dnevnom redu je predlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ranije je uputio zahtjev Mandiću za zakazivanje vanredne sjednice na kojoj će biti razmotren njegov predlog da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
Od presudnog značaja je da trenutne izazove posmatramo otvoreno i kritički, ali i da uložimo dodatni napor u jačanje pravne sigurnosti, slobode medija i jednakih šansi za sve građane, jer samo tako možemo graditi Crnu Goru kao demokratsko društvo u punom smislu te riječi. To su poručili iz Građanske alijanse, povodom Međunarodnog dana demokratije.
Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Predsjednik Bošnjačke stranke, mr Ervin Ibrahimović, tokom službene posjete Republici Turskoj, posjetio je udruženje “Türkiye Bosna Sancak” u Istanbulu, gdje je razgovarao sa članovima dijaspore Bošnjaka.
Poslanica DPS-a i portparolka stranke, Sonja Popović, komentarisala je presudu Apelacionog suda u predmetu Meljine–Petijevići, ističući da ona potvrđuje selektivnost Specijalnog državnog tužilaštva na čelu sa tužiocem Vladimirom Novovićem.
Još je aktuelna situacija da se princip dvotrećinske većine koji treba da obezbijedi izbor kvalitetnih kandidata za sudije Ustavnog suda u praksi zloupotrebljava", smatraju sagovornici TVCG.
Povodom desetogodišnjice postojanja, Demokratska Crna Gora nastavila je akciju reevidencije članstva posjetom Opštinskom odboru Žabljak, navodi se u saopštenju te partije. Nove članske karte uručio je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, poručivši da Crna Gora više nema zaštićenih i nedodirljivih, dok je predsjednik OO Žabljak Darko Šljivančanin istakao rezultate koje su građani već osjetili zahvaljujući djelovanju Demokrata.
Poslanik SNP Crne Gore, Bogdan Božović, osudio je verbalni napad na igumana i monaštvo Srpske pravoslavne crkve u manastiru Svetog Nikole u Brčelima.
Zamjenik predsjednika i predstavnik Evropskog saveza, Petar Odžić, tokom zvanične posjete Kamniku, u Sloveniji, istakao je da je važno da se u Crnoj Gori prevaziđu podjele iz prošlosti i okrene pažnja ka budućnosti.
Odluka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da odbaci krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića, i svede izjavu da će prema svojim neistomišljenicima postupati „kao prema Turcima“ na nivo prekršaja – poruka je da je vrijeđati, stigmatizovati i prijetiti cijelim zajednicama mogućno i tako reći dozvoljeno, sve dok se to vješto pakuje u mantiju „istorijskog narativa, kažu iz Stranke evropskog progresa.
Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.
U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.
Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.
Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.
Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.
Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.
Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
