REAGOVANJE

Uprava policije je saopštila da službenik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Miloš Mitrović nije izazvao incident ispred Hrama hirstovog vaskrsenja 30. decembra 2019. godine.

“Mitrović je u tom periodu bio angažovan na sprječavanju blokade kružnog toka u Spužu, što je potvrđeno i uvidom u raspored službe i plan angažovanja službenika”, saopšteno je iz Uprave policije.

Pojedini mediji su objavili da je Mitrović prije nekoliko noći iscenirao napada na policiju, kako bi policija uzvratila suzavcima.

“Službenici Uprave policije odgovorno i profesionalno obavljaju svoje dužnosti, a plasiranje lažnih informacija, osim što narušava njihov ugled, u javnosti može izazvati negativne posljedice i uznemirenje građana”, poručuju iz Uprave policije.

TOKOM 2019.

Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.

Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.

“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.

“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.

Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.

U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.

“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.

HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.

Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

Politička situacija stabilna

“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.

Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.

On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.

“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.

On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.

“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.

Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.

Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.

“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.

Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu

On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.

“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.

On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.

“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.

Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.

“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.

Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.

“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.

Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.

INGUŠETIJA

Islamska država preuzela je odgovornost za napad na policijsku stanicu na jugu Rusije u kojem je jedan policajac ubijen.

Ruski zvaničnici su potvrdili da je jedan policajac ubijen, a trojica povrijeđena kad su u utorak dva muškarca napala policijsku stanicu u Magasu, glavnom gradu republike Ingušetije na sjevernom delu Kavkaza.

Kako se navodi, napadači su udarili jednog policajca automobilom, a trojicu izboli nožem.

Jedan od napadača je ubijen kada je policija otvorila vatru, dok je drugi ranjen.

Islamska država je objavila na jednom internet sajtu da su ubijena dva policajaca, ali ne navode da li je bilo žrtava među napadačima.

DO 1. DECEMBRA

Skupština Crne Gore je, za 11 mjeseci prošle godine, za bruto plate poslanicima isplatila oko 2,3 miliona eura, od čega je poslanicima koji su bojkotovali rad parlamenta isplaćeno preko 140 hiljada eura neto zarade.

Iz Skupštine su agenciji Mina kazali da je poslanička plata u prošloj godini bila 1,4 hiljade eura, bez minulog staža.

„U periodu od 1. januara do 1. decembra, za bruto zarade svih poslanika isplaćen je iznos od 2,3 miliona eura“, kazali su iz parlamenta.

Kako su naveli, za osam poslanika Demokrata i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, u tom periodu isplaćeno je ukupno 141,6 hiljada eura neto zarade.

„Poslanici Demokrata nijesu u tom periodu koristili službeni automobil, plaćeni smještaj niti službeni telefon. Abazović je, u periodu od 1. januara do 1. decembra, koristio službeni telefon za šta je isplaćeno ukupno 1,1 hiljadu eura“, precizirali su iz parlamenta.

Prema njihovim riječima, najveća plata poslanicima isplaćena je u aprilu.

U tom mjesecu najveće plate imali su Ivan Brajović, koji je primio 2,6 hiljada eura i Branimir Gvozdenović sa 2,3 hiljade, dok su Aleksandar Damjanović, Genci Nimanbefu i Ervin Ibrahimović premili nešto više od 2,1 hiljadu eura.

Poslanici ne dobijaju naknade za rad u skupštinskim odborima, dok im se za sjednice parlamenta i odbora plaća dnevnica koja iznosi 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.

„Ukoliko vrijeme provedeno u Skupštini u vezi sa skupštinskim zasijedanjima, pripreme sjednice ili realizacije najavljene aktivnosti iz nadležnosti stalnog radnog tijela Skupštine traje između osam i 12 sati, računa se kao pola dnevnice, odnosno, između 12 i 24 sata računa se kao jedna dnevnica“, pojasnili su iz parlamenta.

Kako su naveli, od 1. januara do 1. decembra, po osnovu dnevnica i putnih troškova za dolazak na plenume i sjednice radnih tijela, poslanicima je isplaćeno 164 hiljade eura.

Pravo na stalnu upotrebu službenog vozila sa ili bez vozača imaju pedsjednik i potpredsjednici Skupštine, dok pravo na korištenje službenih automobila imaju generalni sekretar patlamenta i njegovi zamjenici, predsjednici radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zaposleni u Službi Skupštine.

Shodno Internom pravilu o utvrđivanju novčanog iznosa namijenjenog za troškove goriva za službena vozila, kada su u pitanju potpredsjednici palamenta nema ograničenja, dok generalni sekretar Skupštine može potrošiti 150, a vozač u Službi Skupštine 200 eura.

Predsjednicima radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zamjeniku generalnog sekretara Skupštine i šefu Kabineta predsjednika parlamenta, za te namjene odobrava se 120 eura.

Kako su kazali iz Skupštine, od 1. januara do 30. novembra prošle godine, za gorivo je utrošeno oko 35 hiljada eura.

Poslanicima kojima je prebivalište udaljeno od Podgorice najmanje 50 kilometara obezbijeđeno je noćenje u hotelu Aurel, sa kojim je sklopljen ugovor nakon sprovedenog postupka javne nabavke, ili imaju pravo na mjesečnu naknadu od 330 eura na ime zakupa stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela.

Iz Skupštine su kazali da je u 2019. plaćeni smještaj u Podgorici koristilo šest poslanika.

Poslanicima je, od od 1. januara do 20. decembra prpšle godine, za službena putovanja u inostranstvo, isplaćeno skoro 152 hiljade eura.

„U troškove službenih putovanja uključene su dnevnice, troškovi prevoza, hotelski smještaj i putno osiguranje“, precizirali su iz parlamenta.

Najviše novca na službena putovanja potrošio je Predrag Sekulić, preko 14,6 hiljada eura, Ivan Brajović potrošio je oko 10,8 hiljada, Ervin Ibrahimović 10,5 hiljada, Genci Nimanbegu oko devet hiljada, dok je Obrad Stanišić potrošio oko 8,5 hiljada.

POČELE IZMJENE

Holandija više ne postoji s obzirom na to da je država odlučila da odbaci svoj nadimak radi promjene imidža te zemlje. Počevši od januara imena ministarstava, univerziteta, ambasada i kompanija koristiće samo zvanično ime države – Nederlands (Nizozemska).

Zemlja ima 12 provincija, ali samo dvije u sebi sadrže riječ Holandija. U pitanju su Sjeverna Holandija, u kojoj se nalaze Amsterdam i Harlem, dok je druga Južna Holandija, u kojoj su smješteni Hag i Roterdam.

Zvanično ime ove države je Koninkrijk der Nederlanden (Kraljevina Nizozemska). U germanskim jezicima reč Neder znači nisko, dok reč Land označava zemlju, te bi bukvalan prevod bio Kraljevina Niskih Zemalja.

Vlasti ove zemlje smatraju da će ova promjena dovesti do priliva turista i u ostale dijelove zemlje, s obzirom na to da turistički centri poput Amsterdama i Haga ne mogu da izađu na kraj sa brojnošću turista koji ih posjećuju.

“Čudno je promovisati samo dijelove zemlje koji predstavljaju Holandiju”, rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova, a prenosi Sputnjik internešenel.

Procjenjuje se da će troškovi ove promene iznositi 319.000 dolara.

Jedna promjena će se sastojati u promjeni loga Holandije sa narandžastom lalom. Narandžasta će i dalje ostati zvanična boja, a lala će postati dio slova NL na novom logu uz skraćenice za nazive te zemlje.