OVE GODINE

Izbori različitih nivoa održaće se u pet država Zapadnog Balkana u 2020. godini pa se u regionu može nazvati “godina izbora”.

Izbori će se održati u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Crna Gora – redovni parlamentarni izbori

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godini, a prve nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.

Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija bojkotuju rad Skupštine.

Demokratski front nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.

Iako bojkotuju rad Skupštine, Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u radu tog Odbora.

Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.

Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija socijalista, slijede politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

Srbija – redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.

Opozicija je u 2019. godini protestovala zahtjevajući fer izborne uslove. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.

Jedan dio opozicije, predvođen Savezom za Srbiju, najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje.

Između ostalog sa tim zahtevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet miliona”.

Ovi parlamentarni izbori biće prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine.

Prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Srpska napredna stranka ima 104 poslanika.

Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 poslanika.

Konačan birački spisak zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opšti, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Hrvatska – predsjednički izbori

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan u Hrvatskoj 5. januara 2020. godine.

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović, dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijediće ona kandidatkinja ili kandidat koji dobije više glasova građana koji izađu na glasanje.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih birača.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovnim izborima većinski se bira predsjednik odnosno predsjednica na mandat od pet godina.

U 10 izbornih jedinica na koje je razdijeljena teritorija Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, takozvana “dijaspora”) birjua se 3 poslanika – po proporcionalnom izbornom sastavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sistemom biraju 8 poslanika (Srbi – 3, Mađari i Italijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i jevrejske nacionalne manjine biraju zajedno jednog poslanika, i jednog poslanika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine).

Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.

U trci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica, kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske, kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Sjeverna Makedonija – vanredni parlamentarni izbori

U Sjevernoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsjednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana pre održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog premijera Zorana Zaeva.

Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu.

On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primenjivati od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Dzaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.

Bosna i Hercegovina – redovni lokalni izbori

Pripreme za redovne lokalne izbore iduće godine već su počele.

Registrovani broj birača s pravom glasa za Opšte izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.

Biraju se 74 opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika opštine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine , 6 skupština gradova u Republici Srpskoj 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i budžetski zahtjev za 2020. godinu.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato.

Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.

CIK bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

BIJELO POLJE

Policija u Bijelom Polju uhapsila je R.Ć. (21) zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

“Protiv njega će biti podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Bijelom Polju zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru”, soapšteno je iz Uprave policije.

Kako se nacvodi, na glavnom gradskom trgu u Bijelom Polju, 1. januara oko 2 sata, došlo do narušavanja javnog reda i mira, vrijeđanja policijskih službenika i napada na jednog policijskog službenika.

“Grupa lica je na tgu, međusobnom svađom i fizičkim napadom narušavala javni red i mir. Njima je policija izdala upozorenje a zatim i naređenje da prekinu sa narušavanjem javnog reda i mira, međutim R.Ć. je nastavio da narušava javni red i mir i omalovažava policijske službenike vrijeđajući ih”, kazali su iz policije.

POŽARI BEZ KONTROLE

Australijske vlasti pozvale su turiste da u roku od 48 sati napuste turistička mjesta na jugoistočnoj obali Australije, jer u subotu, kako se očekuje, stiže novi talas vrućine pogodan za širenje velikih požara koji pustoše zemlju posljednjih nekoliko nedjelja.

Hiljade ljudi su počele da napuštaju tu zonu i duga kolona vozila se proteže duž autoputa koji vodi ka Sidneju.

Brojni turisti proveli su dvije noći odsječeni u mjestima bez struje i komunikacije sa malim zalihama hrane. Vlasti su ipak uspjele da obezbjede nekoliko puteva kojim mogu da napuste ta mjesta.

Evakuacija zone zabranjene za turiste biće najveća ikad sprovedena u toj oblasti, rekao je ministar saobraćaja Južnog Novog Velsa Endru Konstans za televiziju Ej-Bi-Si (ABC).

U požarima koji izmiču kontroli, poginulo je najmanje osam ljudi u posljednjih 48 sati, a opustošene su stotine hektara šume prvog dana nove godine. Mnogi turisti su zarobljeni u priobalnim gradovima opkoljenim vatrom.

Vatrogasna služba Južnog Novog Velsa, australijske države najteže pogođene požarima, zatražila je jutros od turista da napuste mjesta u priobalnoj zoni dugoj 200 kilometara od slikovitog grada Bejtmans Beja ka jugu i državi Viktoriji.

Turisti treba da odu prije subote koja će biti “opasan dan” s jakim naletima vjetra i temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. To su idealni uslovi da se podstaknu požari.

Pomoćnik direktora vatrogasne službe te države Rob Rodžers, rekao je da vatrogasci ne mogu da ugase čak ni da kontrolišu požare koji sada gore.

“Poruka je da ima toliko požara u toj zoni da nijesmo u stanju da ih obuzdamo. Samo treba da obezbjedimo da više nema nikog na njihovom putu”, rekao je on.

Vlasti još nijesu uspjele da stupe u kontakt sa stanovnicima najizolovanijih ruralnih oblasti. Takođe vlada velika zabrinutost za pet osoba koji se još vode kao nestale.

Više od 400 kuća uništeno je posljednjih dana, a veruje se da će se taj broj povećati kako vatrogasci budu stizali do najudeljenijih mjesta.

Vojni brodovi i avioni su poslati da pomognu kao i osoblje za hitne slučajeve, da donesu humanitarnu pomoć i procijene štetu u najizolovanijim zonama.

Jedan vojni brod stigao je jutros u Malakutu, gdje su ljudi satima proveli na plaži bježeći od požara koji je stigao do grada. Brod treba da počne da evakuiše ljude, rekao je portparol vojske.

Najmanje 18 ljudi izgubilo je život od početka sezone požara, više od 1.300 kuća je uništeno i 5,5 miliona hektara je izgorjelo, što je zona veća od površine Danske ili Holandije.

HRAPOVIĆ

Milionska ulaganja u zdravstveni sistem rezultirala su boljom i preciznijom dijagnostikom i manjim listama čekanja u svim ustanovama, kazao je ministar zdravlja Kenen Hrapović, navodeći da očekuje da će tri nove klinike u krugu Kliničkog centra biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da su briga o pacijentu, dostupnosti i kvalitetu zdravstvene zaštite primarni ciljevi Vlade i da u skladu sa tim profilišu sve politike u oblasti zdravstva.

“Izazovi su konstanta, ali vjerujem da smo rezultatima u prethodnom periodu pokazali da možemo da odgovorimo ovom zadatku, ali i da smo spremni da onda kada uvidimo da nešto ne funkcioniše mijenjamo i usavršavamo po mjeri pacijenta, ljekara i onog što su stvarne potrebe”, kazao je Hrapović u intervjuu agenciji MINA.

Hrapović je podsjetio da je od 2017. do 2018. godine iz budžeta države nabavljena medicinska oprema ukupne vrijednosti 10,9 miliona eura, dok je dodatnih pet miliona opredijeljeno u budžetu za prošlu godinu, koje KCCG uspješno realizuje.

On je posebno istakao nabavku višeenergetskog linearnog akceleratora vrijednosti 2,6 miliona eura, uređaja za magnetnu rezonancu 3T od 1,4 miliona i angiografskog aparata vrijednosti 900 hiljada eura.

Kada je riječ o prošloj godini, Hrapović je kazao da je u javne zdravstvene ustanove Crne Gore ukupno uloženo oko 8,2 miliona eura, od čega je 5,9 miliona izdvojeno za nabavku savremene medicinske opreme, a 2,3 miliona eura za adaptaciju i rekonstrukciju objekata.

On je podsjetio da je krajem decembra u rad pušten još jedan linearni akcelerator vrijedan 2,2 miliona eura, čime su, uz postojeća dva aparata, ispoštovani međunarodni standardi kada je u pitanju liječenje onkoloških pacijenata zračnom terapijom, odnosno jedan aparat na 200 hiljada stanovnika.

“Nažalost, postoji trend porasta incidence malignih tumora kako u svijetu, tako i kod nas. Sve je veći broj pacijenata oboljelih od malignih bolesti u Crnoj Gori koje zahtijeva i zračnu terapiju, tako da ćemo sa tri linearna akceleratora značajno poboljšati kvalitet pružanja ovih usluga i smanjiti liste čekanja”, naglasio je Hrapović.

Prema njegovim riječima, nova Lista ljekova, na kojoj su zastupljene savremene terapije, u značajnoj mjeri je doprinijela unapređenju liječenja crnogorskih osiguranika.

Hrapović je, govoreći o planovima za ovu godinu, rekao da se očekuje realizacija nekoliko važnih projekata koji će značajno unaprijediti kvalitet pružanja zdravstvene zaštite građana.

On je podsjetio da je planirana izgradnja nove bolnice u Pljevljima, čija je vrijednost 20 miliona eura.

“Krenućemo u izgradnju novog objekta Urgentnog centra KCCG, ukupne vrijednosti investicije 15,3 miliona, a planirana je i izgradnja doma zdravlja u City kvartu, vrijednosti deset miliona eura”, saopštio je Hrapović.

On je značajnim istakao to što je budžetom za ovu godinu planirano povećanje plata zdravstvenim radnicima, gdje se još usaglašava moguća mjera kompromisa između zahtjeva sindikata i realnih mogućnosti državne kase.

“Na ovaj način smo pokazali ozbiljnu namjeru da i kroz povećanje zarada, zajedno sa drugim alatima koje primjenjujemo, utičemo na bolji standard zdravstvenih radnika”, rekao je Hrapović.

On je dodao da će Crna Gora ove godine organizovati nekoliko važnih međunarodnih aktivnosti čiji cilj je upoznavanje sa trendovima savremene medicine i kretanjima u oblasti zdravstvene zaštite.

Govoreći o izgradnji tri nove klinike, vrijednosti preko 13 miliona eura, Hrapović je kazao da je predlogom kapitalnog budžeta za ovu godinu obuhvaćena izgradnja novog objekta za potrebe klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju, kako bi se odgovorilo realnim potrebama pacijenata i globalno rastuće patologije.

Kako je naveo, glavni projekat za izgradnju novog objekta za potrebe klinika za infektivne i za kožne bolesti je urađen, a revizija glavnog projekta je u finalnoj fazi.

“U ovoj godini je planirano raspisivanje tendera za izbor izvođača građevinskih radova i početak gradnje, a ukupna vrijednost investicije iznosi 8,2 miliona eura”, rekao je Hrapović i dodao da će, prema planu, klinike biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da je od izuzetnog značaja i izgradnja novog objekta Klinike za mentalno zdravlje, čime će, kako je naveo, trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata.

Kako je rekao, kontinuiranim ulaganjem u savremenu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana.

„Zahvaljujući podršci države, ali prevashodno predanošću i zalaganju medicinskih radnika, crnogorski zdravstveni sistem se danas sve više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama“, istakao je Hrapović.

On smatra da u narednom periodu treba dodatno jačati preventivne servise i unaprijediti skrining programe.

Komentarišući kritike na račun odliv kadra iz Crne Gore, Hrapović je kazao da se ove godine očekuje povratak 146 ljekara sa specijalističkog usavršavanja i dodao da će zdravstveni sistem biti bogatiji i za deset supspecijalista.

“Danas se možemo pohvaliti činjenicom da je u cjelokupnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, aktivno angažovan 2.278 ljekara. Kada ovaj broj uporedimo sa brojem stanovnika dobijamo odnos od 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, što nas prbližava evropskom prosjeku/standardu od 3,4 ljekara”, rekao je Hrapović.

Kako je istakao, u protekle dvije godine crnogorski zdravstveni sistem značajno je obogaćen kroz rad 93 ljekara specijalista, koji su se vratili sa specijalističkog usavršavanja.

Prema njegovim riječima, briga o stručnom usavršavanju i napredovanju, kroz specijalizacije, supspecijalizacije, kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju, za šta država izdvaja značajna novčana sredstva, jedan su od načina da se ljekarima omogući profesionalno napredovanje.

On je istakao da im visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daje vjetar u leđa da nastave dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispituju šta može biti bolje, efikasnije, kvalitetnije.

SIMOVIĆ NAJAVIO

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović saopštio je da je Vlada za 2020. obezbijedila još izdašnija sredstva za bespovratnu podršku za dinamičan razvoj poljoprivrede.

Na Tviteru Vlade Simović je kazao da smo u 2019. godini zajednički ostvarili dobre rezultate.

Istakao je da su najčešće adrese rada bili proizvođači koji se nose sa problemima i lokalne zajednice koje imaju potrebu da unaprijede infrastrukturne uslove.

“Za ovu godinu smo obezbijedili još izdašnija sredstva za bespovratnu podršku. Da nastavimo dinamičan razvoj naše poljoprivrede, da snažimo postojeće o otvaramo nove kapacitete”, istakao je Simović.