NASTUPILI CECA I HARI MATA HARI

Novogodišnji program u Budvi se nastavio i 1. januara, kada su ljubitelji klasične muzike mogli da uživaju u popodnevnom koncertu ” Mediteranskog revijskog orkestra“ sa istaknutim solistima, a pod dirigentskom palicom gospodina Radovana Papovića.

“Budva je jedini grad čak i u regionu koja ima ovakve koncerte, lijepo bi bilo kada bi ovako nešto bilo i ljeti u Budvi, inače je ovakav revijski orkestar hit u regionu ” . rekao je za Info Biro Dirigent Papović.

Večernji program počeo je u 21 h koncertom grupe ” Asse Voce “, nakon čega je nastupio Hari Mata Hari. On je tom prilikom istako da je oko sto koncerata održao samo u Crnoj Gori, i izrazio veliko zadovoljstvo što već deseti put pjeva na Trgu u Budvi, povodom proslave Nove godine.

“Počeo sam karijeru u Crnoj Gori, svirali smo i na Havajima, tako da je čitava naša karijera vezana upravo za ovo podneblje ” , kazao je Varešanović.

Odličnu atmosfera na Trgu ispred zidina Starog grada počela je koncertom regionalne zvijezde narodne muzike Svetlane Cece Ražnatović.
Ona je za Info Biro kazala da joj je Nova godina počela baš kako treba zahvaljujući raspjevanoj publici.

Ceca je istakla da je imala sjajnu godinu, kako na poslovnom planu uz dosta koncerata koji su obarali rekorde, tako i na privatnom planu, gdje je imala dosta porodičnih slavlja.

“Ja ne bih imala ništa protiv da mi i 2020. godina bude kao i ova predhodna “, rekla je ona.

Iz Turističke organizacije Budva prezadovoljni reprizom dočeka Nove godine.

Po riječima Direktorice TO Budva Maje Liješević, Budva je još jednom dokazala da je centar zbivanja.

“To je nešto što krasi Budvu i dokazuje da Budva nije samo centar ljetnjih zbivanja i ljetnjeg turizma već i centar dešavanja kada je u pitanju Nova godina “, istakla je Liješević.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Građani su i večeras, u nekoliko gradova širom Crne Gore, prošetali ulicama, iskazujući tako protest i negodovanje zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podgorica

U podgoričkom Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja večeras je u 18 sati počelo služenje molebana, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljeni su, kako je i najavljeno, u 19 sati krenuli u molitvenu šetnju do crkve Svetog Đorđa pod Goricom i nazad do Sabornog hrama.

Protojerej Velibor Džomić kazao je će “na bezakonje odgovoriti molitvom”.

Pozvao je vjernike da sa večerašnje litije, kao sa svakog sabora, odlaze “bolji”, i pozvao ih da se do Sabornog hrama vrate “dostojanstveno i mirno” kao i do sada.

Nikšić 

Kolona koju je predvodilo loklano sveštenstvo prošetala je kao i sinoć u Nikšiću ulicom Vuka Karadžića, Pete proleterske i Njegoševom, do trga Slobode, gdje je održana kratka besjeda.

Na poziv sveštenstva građani su se razišli i zakazali novu litiju i sjutra veče u isto vrijeme.

Žabljak

Nakon liturgije održane u crkvi Svetog Preobraženja, ulicama grada prošetali su i Žabljačani.

Oko 17 sati, pjevajući crkvene pjesme i himnu svetom Savi, prošetali su uobičajenom maršrutom, od mjesne crkve glavnim gradskim saobraćajnicama do autobuske stanice i nazad.

Okupljanje je proteklo bez incidenata, ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen.

Pljevlja

I u Pljevljima je poslije molebana u crkvi Svete Petke održana litija ulicama grada.

Llitija se kretala već ustaljenom maršrutom ulicom Prvog Decembra, zatim ulicom Mila Peruničića a potom ulicom Kralja Petra Prvog do zgrade Opštine Pljevlja gdje se zaustavila.

Bijelo Polje

Građani Bijelog Polja, vjernici SPC, koji su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošetali su i večeras ulicama tog grada.

Bijelom Polju litiju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je poručio da pravoslavni vjernici trpe veliku nepravdu, izglasavanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali ni sa međunarodno utvrđenim standardima. I ako misle u Evropu, dužni su da obezbijede svakom slobodu vjere, i najmanjoj zajednici, a posebno najbrojnijoj vjerskoj zajednici crkvi pravoslavnoj svetoj u Crnoj Gori, kojoj pripada preko 70 posto građana Crne Gore“, kazao je Joanikije.

Plužine

Pristalice SPC u Plužinama takođe su prošetale ulicama tog grada noseći ikone uz poruku “Ne damo svetinje”.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Građani su i večeras, u nekoliko gradova širom Crne Gore, prošetali ulicama, iskazujući tako protest i negodovanje zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podgorica

U podgoričkom Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja večeras je u 18 sati počelo služenje molebana, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljeni su, kako je i najavljeno, u 19 sati krenuli u molitvenu šetnju do crkve Svetog Đorđa pod Goricom i nazad do Sabornog hrama.

Protojerej Velibor Džomić kazao je će “na bezakonje odgovoriti molitvom”.

Pozvao je vjernike da sa večerašnje litije, kao sa svakog sabora, odlaze “bolji”, i pozvao ih da se do Sabornog hrama vrate “dostojanstveno i mirno” kao i do sada.

Nikšić 

Kolona koju je predvodilo loklano sveštenstvo prošetala je kao i sinoć u Nikšiću ulicom Vuka Karadžića, Pete proleterske i Njegoševom, do trga Slobode, gdje je održana kratka besjeda.

Na poziv sveštenstva građani su se razišli i zakazali novu litiju i sjutra veče u isto vrijeme.

Žabljak

Nakon liturgije održane u crkvi Svetog Preobraženja, ulicama grada prošetali su i Žabljačani.

Oko 17 sati, pjevajući crkvene pjesme i himnu svetom Savi, prošetali su uobičajenom maršrutom, od mjesne crkve glavnim gradskim saobraćajnicama do autobuske stanice i nazad.

Okupljanje je proteklo bez incidenata, ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen.

Pljevlja

I u Pljevljima je poslije molebana u crkvi Svete Petke održana litija ulicama grada.

Llitija se kretala već ustaljenom maršrutom ulicom Prvog Decembra, zatim ulicom Mila Peruničića a potom ulicom Kralja Petra Prvog do zgrade Opštine Pljevlja gdje se zaustavila.

Bijelo Polje

Građani Bijelog Polja, vjernici SPC, koji su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošetali su i večeras ulicama tog grada.

Bijelom Polju litiju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je poručio da pravoslavni vjernici trpe veliku nepravdu, izglasavanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali ni sa međunarodno utvrđenim standardima. I ako misle u Evropu, dužni su da obezbijede svakom slobodu vjere, i najmanjoj zajednici, a posebno najbrojnijoj vjerskoj zajednici crkvi pravoslavnoj svetoj u Crnoj Gori, kojoj pripada preko 70 posto građana Crne Gore“, kazao je Joanikije.

Plužine

Pristalice SPC u Plužinama takođe su prošetale ulicama tog grada noseći ikone uz poruku “Ne damo svetinje”.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.