EPCG

Cijene električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem neće se mijenjati, dok će iznosi na računima biti oko pola procenta niži, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Iz EPCG su objasnili da je tome doprinijela njihova odluka da ne iskoriste zakonsko pravo i traže izmjene cijena električne energije, ali i Regulatorne agencije za energetiku (RAE) da smanji regulatrono dozvoljeni prihod za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).

Odluka RAE je, kako su kazali, prouzrokovala umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojla od 0,4 odsto.

“EPCG je, anailizirajući tržište elektične energije i uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hidrolosku situaciju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateskih investicija u kapitalne remonte, odlučila da ne iskoristiti zakonsko pravo i tražiti imjenu cijena struje za ovu godinu”, rekli su iz elektroenergetske kompanije.

Oni su dodali da je činjenica da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje struje krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u posljednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Iz EPCG su podsjetili da cijene električne energije za domaćinstva i male kupce zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPX.

EPCG je kao snabdjevač u obavezi da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po regulisanoj cijeni koja je znatno manja od tržišne.

EPCG stoga, kako su kazali, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element, jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenih u septembru na berzi kao i trenutna cijena energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

HRA POZDRAVILA

Akcija za ljudska prava pozdravlja istorijsku odluku sudija Ustavnog suda Crne Gore, kojom je, primjenom principa zabrane izručenja osobe u državu u kojoj joj prijeti rizik od mučenja (non-refoulment), ukinuta dozvola za ekstradiciju Turskoj upravitelja studentskog doma i pripadnika Gulenovog pokreta, Haruna Ajvaza.

HRA je pozdravila odluku sudija Mevlide Muratović, Miodraga Iličkovića i Budimira Šćepanovića, kojom je, ukinuta dozvola za ekstradiciju Turskoj Ajvaza, navodno člana terorističke organizacije, a koju je prethodno izdao Viši sud u Bijelom Polju, a potvrdio Apelacioni sud Crne Gore.

“Odluka je istorijska jer je Ustavni sud prvi put ukinuo odluku o ekstradiciji zbog opasnosti od mučenja. Očekujemo da Apelacioni sud u ponovljenoj odluci primjeni međunarodne standarde na koje je ukazao Ustavni sud i ne dozvoli ekstradiciju”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz Akcije za ljudska prava, Ustavni sud Crne Gore je u ovoj odluci pokazao razumijevanje međunarodnog standarda ljudskog prava na zabranu mučenja, kao i osuda političkog progona pripadnika Gulenovog pokreta u Turskoj, koju su prethodno izrazile međunarodne državne i nedržavne organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Podsjećaju da je prije Ustavnog suda, sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za ekstradiciju, pozvavši se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i odluku Komiteta protiv torture UN u slučaju Dževdeta Ajaza protiv Srbije.

“Međutim, vijeće suda u Bijelom Polju nije uvažilo njegovo mišljenje i donijelo je odluku o ekstradiciji, koju je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio u vijeću sudija Milića Međedovića, Mušike Dujović i Radmile Mijušković”, ističu iz HRA.

“Zbog svih gore navedenih razloga, polazeći od utvrđenog učešća turskih snaga bezbjednosti u mučenju svih za koje postoji osnovana sumnja da su članovi ili simpatizeri pokreta FETO, i navoda o ozbiljnim, masovnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava koja se nastavljaju pripisivati turskim snagama bezbjednosti, kao i navedenih odredbi člana Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Ustavni sud nalazi osnovanim da postoji zabrinutost da će, ukoliko podnosilac bude izručen Turskoj, biti prekršen član 3 Evropske konvencije”, piše u zaključku Ustavnog suda.

Akcija za ljudska prava čestita Harunu Ajvazu, njegovom advokatu Daliboru Tomoviću i sudijama vijeća Ustavnog suda Crne Gore na ovoj veoma važnoj odluci za zaštitu ljudskih prava od međunarodnog značaja.
“Čestitamo i kolegama iz Građanske alijanse koji su gospodinu Ajvazu obezbijedili pravnu pomoć u okviru projekta pružanja podrške migrantima i azilantima u partnerstvu sa UNHCR.

HRA POZDRAVILA

Akcija za ljudska prava pozdravlja istorijsku odluku sudija Ustavnog suda Crne Gore, kojom je, primjenom principa zabrane izručenja osobe u državu u kojoj joj prijeti rizik od mučenja (non-refoulment), ukinuta dozvola za ekstradiciju Turskoj upravitelja studentskog doma i pripadnika Gulenovog pokreta, Haruna Ajvaza.

HRA je pozdravila odluku sudija Mevlide Muratović, Miodraga Iličkovića i Budimira Šćepanovića, kojom je, ukinuta dozvola za ekstradiciju Turskoj Ajvaza, navodno člana terorističke organizacije, a koju je prethodno izdao Viši sud u Bijelom Polju, a potvrdio Apelacioni sud Crne Gore.

“Odluka je istorijska jer je Ustavni sud prvi put ukinuo odluku o ekstradiciji zbog opasnosti od mučenja. Očekujemo da Apelacioni sud u ponovljenoj odluci primjeni međunarodne standarde na koje je ukazao Ustavni sud i ne dozvoli ekstradiciju”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz Akcije za ljudska prava, Ustavni sud Crne Gore je u ovoj odluci pokazao razumijevanje međunarodnog standarda ljudskog prava na zabranu mučenja, kao i osuda političkog progona pripadnika Gulenovog pokreta u Turskoj, koju su prethodno izrazile međunarodne državne i nedržavne organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Podsjećaju da je prije Ustavnog suda, sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za ekstradiciju, pozvavši se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i odluku Komiteta protiv torture UN u slučaju Dževdeta Ajaza protiv Srbije.

“Međutim, vijeće suda u Bijelom Polju nije uvažilo njegovo mišljenje i donijelo je odluku o ekstradiciji, koju je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio u vijeću sudija Milića Međedovića, Mušike Dujović i Radmile Mijušković”, ističu iz HRA.

“Zbog svih gore navedenih razloga, polazeći od utvrđenog učešća turskih snaga bezbjednosti u mučenju svih za koje postoji osnovana sumnja da su članovi ili simpatizeri pokreta FETO, i navoda o ozbiljnim, masovnim i sistematskim kršenjima ljudskih prava koja se nastavljaju pripisivati turskim snagama bezbjednosti, kao i navedenih odredbi člana Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Ustavni sud nalazi osnovanim da postoji zabrinutost da će, ukoliko podnosilac bude izručen Turskoj, biti prekršen član 3 Evropske konvencije”, piše u zaključku Ustavnog suda.

Akcija za ljudska prava čestita Harunu Ajvazu, njegovom advokatu Daliboru Tomoviću i sudijama vijeća Ustavnog suda Crne Gore na ovoj veoma važnoj odluci za zaštitu ljudskih prava od međunarodnog značaja.
“Čestitamo i kolegama iz Građanske alijanse koji su gospodinu Ajvazu obezbijedili pravnu pomoć u okviru projekta pružanja podrške migrantima i azilantima u partnerstvu sa UNHCR.

60 PREGLEDA U HITNOJ

Ljekari podgoričke Hitne pomoći u novogodišnjoj noći imali su 60 pregleda, od kojih je 20 osoba upućeno u Urgentni blok KCCG, iz kojeg su kazali da su primljene dvije osobe zbog ozbiljnih povreda uzrokovanih nestručnom upotrebom pirotehnike. Kako su saopštili, jedna osoba ima ozbiljnu povredu obraza, a druga šake.

“Nasilja nije bilo, kao ni povrijeđenih u udesima”, kazao je, za TVCG, dr Edvin Hodžić iz Zavoda za hitnu pomoć. 

Evidentirano je i nešto više povreda uzrokovanih upotrebom pirotehnike.

“Najviše povreda je uzrokovano upotrebom pirotehničkih sredstava. Čak smo imali jednog dječaka, od tri godine, sa velikim povredama šake zbog nesavjesnog korišćenja pirotehničkih sredstava”, kazao je dr Hodžić.

Zbog toga, apeluje na sve građane, posebno na roditelje, da ne dozvoljavaju djeci upotrebu pirotehnike.

“Može doći do velikih povreda ekstremiteta, koje se mogu iskomplikovati infekcijama, u krajnjem može doći i do invaliditeta”, naveo je dr Hodžić.

Apeluje i na vozače da ne konzumiraju alkohol.

60 PREGLEDA U HITNOJ

Ljekari podgoričke Hitne pomoći u novogodišnjoj noći imali su 60 pregleda, od kojih je 20 osoba upućeno u Urgentni blok KCCG, iz kojeg su kazali da su primljene dvije osobe zbog ozbiljnih povreda uzrokovanih nestručnom upotrebom pirotehnike. Kako su saopštili, jedna osoba ima ozbiljnu povredu obraza, a druga šake.

“Nasilja nije bilo, kao ni povrijeđenih u udesima”, kazao je, za TVCG, dr Edvin Hodžić iz Zavoda za hitnu pomoć. 

Evidentirano je i nešto više povreda uzrokovanih upotrebom pirotehnike.

“Najviše povreda je uzrokovano upotrebom pirotehničkih sredstava. Čak smo imali jednog dječaka, od tri godine, sa velikim povredama šake zbog nesavjesnog korišćenja pirotehničkih sredstava”, kazao je dr Hodžić.

Zbog toga, apeluje na sve građane, posebno na roditelje, da ne dozvoljavaju djeci upotrebu pirotehnike.

“Može doći do velikih povreda ekstremiteta, koje se mogu iskomplikovati infekcijama, u krajnjem može doći i do invaliditeta”, naveo je dr Hodžić.

Apeluje i na vozače da ne konzumiraju alkohol.

DOČEK NOVE GODINE

Uz muziku i vatromete u ponoć, nova 2020. godina dočekana je na trgovima glavnih gradova širom Balkana.

Uz pjesme regionalne mega muzičke zvijezde Željka Joksimovića, desetine hiljada Sarajlija i turista dočekalo je Novu godinu na Trgu Bosne i Hercegovine.

U ponoć je priređen i spektakularni vatromet, a Novu godinu građanima je čestitao gradonačelnik Abdulah Skaka.

Doček Nove godine ispred Skupštine Srbije

Doček Nove godine na otvorenom u Beogradu i ove godine je održan ispred Skupštine Srbije, gdje su okupljeni u 2020. godinu ušli uz muziku Lepe Brene i vatromet.

Prethodno je od 21 čas nastupila Maja Berović, a nakon Lepe Brene publiku zabavljaju Trubački orkestar Dejana Jevđića, kao i Kiki i Piloti.

Kao i prethodnih godina, veliki broj građana, ali i turista, odlučio je da 2020. godinu dočeka na otvorenom.

Doček na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića

Na prepunom Trgu bana Josipa Jelačića Novu 2020. godinu dočekale su tisuće Zagrepčana i turista koji su, uz glazbene nastupe, tačno u ponoć imali priliku da vide raskošan vatromet s nebodera.

Slavlje su pred hiljadama okupljenih na glavnom zagrebačkom trgu nastupom na glavnoj bni započeli Novi fosili svojim hitovima, a tačno u ponoć, nakon odbrojavanja i uz tradicionalni vatromet, srećnu Novu 2020. godinu svima je poželio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Nakon ponoći Odu radosti, himnu Europske unije, izveo je Zbor Zvjezdice, povodom početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom Evropske unije.

Muzički program nakon ponoći na Trgu bana Jelačića nastavljen je s Prljavim kazalištem pjesmom Mojoj majci/Ruža Hrvatska i uz ostale hitove koje će s rasplesanom publikom svirati do kasnih sati.

Uz glavni trg, velik broj ljudi u Novu godinu ušao je na brojnim lokacijama Adventa u Zagrebu koji se održava u širem gradskom centru, a dočeci su upriličeni u zagrebačkim kafićima, restoranima i hotelima.

Dočeci Nove 2020. godine organizovani su, uz vatromete i glazbeni program u većini hrvatskih gradova. U Splitu su se za dobru atmosferu brinuli Klapa Intrade i Jelena Rozga, a u Rijeci nastupali Nina Badrić i Dubioza kolektiv. U Osijeku je doček organizovan uz DJ-a i bend Opću opasnost, u Dubrovniku je nastupao Parni valjak, a doček na otvorenom održan je i u Zadru, kao i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima.

Skoplje slavilo uz Dina Merlina

U prijestonici Sjeverne Makedonije, Skoplju, veliki broj domaćih građana, kao i inostranih gostiju dočekalo je Novu godine na Trgu Makedonija uz veliku balkansku muzičku zvijezdu Dinu Merlina i druge bendove poput “Gypsy Groove” i “Superhiks”.

Na istom trgu različite aktivnosti održavaju se već tri nedjelje u organizaciji Grada Skoplja. Tokom ovog perioda, na trgu je vladala praznična atmosfera uz veliku posećenost građana kojima su iz drvenih kućica nuđeni ručno izrađeni suveniri, knjige, ukrasi i različiti pokloni božićni pokloni, kao i gastronomski specijaliteti i topli napici.

Koncertom na otvorenom i Tirana ušla u Novu 2020.

Građani Albanije Novu godinu dočekali su u svojim domovima, ali i na gradskim trgovima. Na Trgu Skenderbeg u glavnom gradu Tirani lokalne vlasti su organizovale koncert albanskih izvođača na otvorenom, gdje je više hiljada građana dočekalo 2020. godinu.

Ulice Tirane, kao i drugih gradova vlasti su okitile raznim svjetlucavim lampicama, dok su građani ukrasili svoje domove, stvarajući tako prazničnu atmosferu.

Slavlje u Prištini

Veličanstvenim desetominutnim vatrometom Priština je ušla u 2020. godinu. Iako se na Kosovu tradicionalno Nova godina dočekuje u krugu porodice, veliki broj građana pristiglih iz svih krajeva Kosova okupio se na trgovima Skenderbeg i Zahir Pajazati, gdje su se na dvije bine smjenjivali muzički izvođači. Glavna zvijezda večeri je bio popularni pjevač iz Albanije Alban Skenderaj. Građane su zabavljali i grupa Offchestra, Art Lokaj & Friends, Đ Ylli Megi i Đ Wise.

Proslava je počela još u 13 sati, a građane su pored ostalih zabavljali i Vala Mulliqi Duo i Đ James. Opština Priština je još prije mjesec dana na dva centralna trga postavila drvene kućice iz kojih su se služili topli napici, kao i dvije bine na kojima su svake večeri smjenjivali različiti izvođači. Cijela manifestacija je nazvana “Doček na trgu”.

U pojedinim gradovima regije, novogodišnje slavlje na otvorenom biće nastavljeno i 1. januara uz prigodne programe.

BAGDAD

Bezbjednosne snage američke ambasade u Bagdadu kratko su jutros ispalili suzavac da rastjeraju stotine proiranskih demonstranata koji su palili američke zastave, javlja fotograf agencije Frans pres.

Posle jučerašnjeg napada na ambasadu koji je trajao više sati, stotine ljudi najavilo je da će ostati na protestu blizu ambasade. Oni traže odlazak Amerikanaca posijle vazdušnih napada u kojima je poginulo 25 pripadnika proiranske iračke paravojne grupe.

Sinoć su demonstranti postavili pedesetak šatora blizu ambasade.

Demonstranti ispred ambasade pokušali su ponovo jutros da se približe zgradi, paleći američke zastave i uzvikujući “Amerika velika Sotona”, koristeći izraz koji Iran upotrebljava od islamske revolucije 1979.

Ubrzo zatim su iz velikog diplomatskog kompleksa ispaljene brojne granate sa suzavcem na demonstrante.

Kola hitne pomoći odvezla su demonstrante koji su se gušili dok su policijska pojačanja stigla da podrže iračke snage koje su formirale kordon oko ambasade.

Gnjev Iračana izazvan je američkim vazdušnim napadom u nedjelju na baze Brigade Hezbolah, proiranske paravojne grupe koja je integrisana u redovne iračke snage, kada je ubijeno 25 njihovih pripadnika. Amerikanci su izvršili vazdušni napad na tu jedinicu koju krive za napad na iračku vojnu bazu u petak, kada je ubijen američki vojni snabdjevač.

Poslije američkih vazdušnih udara antiameričko raspoloženje je poraslo u Iraku i kulminiralo juče napadom na ambasadu izvršenim poslije sahrane ubijenih boraca u Bagdadu.

Jutros su iračke snage ponovo zatvorile Zelenu zonu, gdje se nalazi američka ambasada i najviše iračke institucije, gdje je hiljade demonstranata upalo juče bez ikakvog sprječavanja. Danas iračke snage ponovo provjeravaju ulaze koji vode do tog jako obezbeđenog dijela grada, ali ne pokušavaju da izbace demonstrante koji su ostali unutar te zone.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je sinoć Iranu koji je okrivio za napad na američku ambasadu u susjednom Iraku, rekavši da će Teheran platiti veoma visoku cijenu za bilo kakvu štetu ili eventualni gubitak nečijeg života. On je istovremeno dao uvjeravanja da ne očekuje rat sa Iranom.

Vašington je ipak rasporedio 750 dodatnih vojnika na Bliski istok, verovatno da bi posle bili poslati u Irak, rekao je za Frans pres jedan američki zvaničnik.

NJEMAČKA

Desetine majmuna u Zoološkom vrtu u Krefeldu u Njemačkoj stradalo je noćas u požaru, saopštila je uprava tog zoo vrta.

“Naša najgora strahovanja su se obistinila”, piše danas na Fejsbuk stranici zoovrta. Prema navodima lokalne policije najmanje 30 majmuna je stradalo.

Požar je izbio nešto poslije ponoći u kućici majmuna u zoo vrtu u Krefeldu, koji se nalazi u državi Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Tu su, između ostalih, bili orangutani i šimpanze.

Vatrogasci su uspjeli da spriječe širenje požara na druge zgrade i postrojenja u vrtu.

Za sada se ne zna uzrok požara. Zoo vrt je danas zatvoren, a zaposleni su u šoku, navela je uprava.

UPRAVA POLICIJE

Novogodišnja noć u Crnoj Gori protekla je mirno, saopšteno je iz Uprave policije.

Dogodilo se pet krivičnih djela i devet slučajeva narušavanja javnog reda i mira.

“Po tom osnovu dvanaest osoba je lišeno slobode, a tri lica su zadržana”, kazao je na pres konferenciji Uprave policije Milan Delić iz OKC-a.

Iz oblasti porodičnog nasilja registrovano je četiri događaja, a po tom osnovu dvije osobe su lišene slobode, kazao je Delić.

Dogodile su se 22 saobraćajne nezgode, nije bilo stradalih, a dvije osobe su zadobile teške povrede.

Oduzeto je privremeno 30 vozačkih dozvola.

“Zbog upravljanja vozilo pod dejstvom alkohola 15 lica je lišeno slobode”, kazao je Delić.

Kada su u pitanju krivična djela, U Bijelom Polju se dogodio napad na službeno lice, u Kolašinu porodično nasilje, jedno krivično djelo laka tjelesna povreda dogodilo se u Baru. Evidentiran je slučaj izazivanje panike u Kolašinu i u Beranama se dogodio slučaj prikrivanja.

Nije, kaže Delić, bilo većeg narušavanja javnog reda i mira.

On je naveo i da prethodne noći nije bilo reagovanja policije u slučajevima okupljanja građana.

MINISTARSTVO RADA

Neradni dani za novogodišnje praznike su danas u sjutra, a za božićne 6, 7. i 8. januar.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su da na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo na Badnji dan i Božić (dva dana) 6., 7. i 8. januara.

Iz Ministarstva su kazali da su neradni dani za Božićne praznike ponedjeljak 6. januar, utorak 7. i srijeda 8. januar.

“Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu”, saopštili su iz Ministarstva.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.