IZRAEL

Izraelski Vrhovi sud zasjeda da razmotri da li optuženi član parlamenta može da obrazuje novu vladu, što je odlučujuće za potencijalni nastavak političke karijere premijera Izraela Benjamina Netanjahua nakon izbora u martu.

Ako sud odluči da je nepodoban mogla bi nastati ustavna kriza u Izraelu i još više povećati postojeću napetost između izraelske vlade i pravosuđa.

Po izraelskom zakonu ministri i gradonačelnici moraju podnijeti ostavku ako je protiv njih podignuta optužnica ali se to ne traži od premijera.

Ne postoji prepreka da se Netanjahu kandiduje za izbore 2.marta, treće za manje od godinu dana ali neke organizacije koje se zalažu za dobru vladu postavljaju pitanje da li može biti zadužen za obrazovanje nove vlade ako pobijedi.

Moglo bi se desiti da sud odloži odluku dok se to ne desi.

Sud zasjeda u vrijeme kada se čini da će Netanjahu tražiti imunitet od optužbi za korupciju i time odložiti moguće suđenje do izbora.

On se nada da će poslije izbora imati parlamentarnu većinu koja će ga zaštiti od sudskog gonjenja.

Uobičajeno je da zahtjev za imunitetom odobri parlamentarni odbor i da se onda o tome glasa u parlamentu, Knesetu.

Međutim, odbor koji se time bavi ne postoji jer vlada nije obrazovana poslije drugih izbora u septembru.

Vrhovni tužilac ne može da podnese optužnicu dok pitanje imuniteta nije riješeno i tako se svaki sudski proces odlaže.

Netanjahu koji je prošle nedelje ponovo izabran za lidera konzervativnog Likuda već dugo optužuje sudstvo i policiju da pokušavaju da ga smijene i kaže da samo glasači mogu da odluče ko će predvoditi zemlju.

Njegovi saveznici su upozorili protiv onoga što su nazvali prekoračenjem ovlašćenja suda.

Netanjahu je na vlasti bez prekida više od jedne decenije.

VUJOVIĆ

Agencija za elektronske medije pokrenula je proceduru za utvrđivanje odgovornih pravnih i fizičkih lica zbog postavljanja nezakonitih sadržaja na portalu IN4s, kazao je za Antenu M izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i predsjednik Savjeta AEM Ranko Vujović.

“Ovim sadržajima poziva se na nasilje, širi se i raspiruje mržnja, a posebno je namjera da se promoviše nasilje protiv određene grupe ili pojedinaca. Agencija smatra da je objavljivanjem pomenutih sadržaja zloupotrebljeno pravo na slobodu izražavanja. Agencija, takođe, smatra da je objavljivanjem pomenutog sadržaja prekršeno nekoliko zakona: Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima, Zakona o zabrani diskriminacije, Krivični zakon Crne Gore i smatra da ti sadržaji hitno moraju biti uklonjeni sa portala”.

RTL

Saradnica predsjednice i kandidatkinje za novi mandat na Pantovčaku, Kolinde Grabar Kitarović, tražila je prekid sučeljavanja predsjedničkih kandidata na RTL-u.

Kolindina saradnica je navela da su razlozi za prekid debate – produženo trajanje emisije i umor predsjednice.

Kandidati za predsjednika Hrvatske Zoran Milanović i Grabar Kitarović imali su sinoć na RTL-u debatu, uoči drugog kruga izbora, 5. januara.

Oba kandidata tvrdila su da nijesu tražila prekid emisije, ali je zagrebačka RTL danas objavila da je od režije to tražila savjetnica Grabar Kitarović.

“Završetak debate zatražila je savjetnica predsjednice, gospođa Renata Margaretić Urlić, koja je na RTL došla zajedno s članovima njenog izbornog štaba. Ona je, tokom emisije, ušla u režiju i zatražila da se ‘zbog produženog trajanja i umora predsjednice, debata završi'”, saopšteno iz RTL-a.

Na pitanje urednice emisije da li je to zvanični stav Izbornog štaba, Urlić je odgovorila da “dolazi u ime Štaba”, navodi RTL.

Voditelji RTL Duela taj su zahtjev prenijeli predsjedničkim kandidatima Kolindi Grabar-Kitarović i Zoranu Milanoviću, ali im i ponudili mogućnost nastavka debate, na što su oni javno pristali, prenio je zagrebački portal Index.

Portal napominje da je Grabar Kitarović poslije debate izjavila da njen Štab nije tražio prekid.

Ispalo je, konstatuje portal, da Grabar Kitarović ne zna šta radi njen štab dok je ona na debati.

Hrvatski portal ukazuje i na detalj u saopštenju RTL-a u kojem stoji da je saradnica aktuelne predsjednice, inače, bivša novinarka HRT-a, ušla u režiju, iako se zna da se to ne radi tokom živih prenosa.

SI ĐINPING

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je danas u novogodišnjoj poruci na stabilnost u Hong Kongu gdje mjesecima traju demonstracije prodemokratskog pokreta.

Si je u televizijskom obraćanju rekao da je “mirno i skladno okruženje ključno za azijski finansijski prosperitet” i dodao da narod očekuje i želi “prosperitet i stabilnost Hong Konga”.

U Hongkongu već sedam mjeseci traju masovni prodemokratski protesti koji su prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda garantovanih 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Si je u govoru ponovio da se protivi nezavisnosti Tajvana, gdje su za 11. januar zakazani predsjednički i parlamentarni izbori.

Tajvan se faktički odvojio od Kine po završetku građanskog rata 1949. godine i poraza nacionalističke partije Kuomintang, ali ga Peking i dalje smatra delom kineske teritorije.

HRAPOVIĆ

Kontinuiranim ulaganjem u savremenu i sofisticiranu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana.

Zahvaljujući podršci države i zalaganju medicinskih radnika, zdravstveni sistem Crne Gore se sve više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama.

„Vlada je, kao i prethodnih godina prepoznala značaj ulaganja u zdravstveni sistem i pokazala odgovoran odnos prema svim građanima, obezbjeđujući kontinuitet i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite, kroz ulaganja u lijekove, opremu, u rekonstrukciju i adaptaciju radnih prostora, kako bi građanima i zaposlenima bilo udobnije, komfornije.“ Kenan Hrapović, ministar zdravlja.

U Kliničkom centru Crne Gore svečano je u rad pušten novi aparat za spoljašnje zračenje. Klinika za onkologiju sada ima tri moderna aparata zbog čega gotovo da nema potrebe da se naši pacijenti šalju u inostranstvo.

Usvajanjem Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je pušenje u zatvorenom radnom i javnom prostoru.
Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju proširena su prava osiguranika.

Usvajanjem Zakona o izmjenama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja bliže je uređeno davanje saglasnosti za uzimanje organa od umrlog davaoca, vraćaju se donorske kartice.

U crnogorskim zdravstvenim objektima počela je realizacija druge faze Projekta energetske efikasnosti, vrijedna šest miliona eura za 20 zdravstvenih objekata. Vlada Crne Gore je ugovor o kreditu potpisala sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, a projekat realizuju Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije. 

Građani i zaposleni u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetiće boljitak nakon završetka radova na unapređenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, čija je vrijednost 1,4 miliona eura.

Rekonstrukcija beranskog Doma zdravlja, u okviru druge faze Projekta energetske efikasnosti – 223 hiljade eura.

U Domu zdravlja Rožaje urađena je spoljna fasada i termoizolacija što je poboljšalo uslove rada i boravka zaposlenih i građana. Vrijednost radova je 148 hiljada eura. 

Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja iskazuju brigu i posvećenost da standard zdravstvenih radnika podignu na viši nivo. Nakon 97 stanova u Podgorici, izgradnjom dvije stambene zgrade u Nikšiću i kupovinom stanova po povoljnim uslovima, 63 porodice zdravstvenih radnika u tom gradu riješile su stambeno pitanje, a vrijednost radova je 2,3 miliona eura. Dvije zgrade sa 70 stanova su prve stambene zgrade za zdravstvene radnike izgrađene u Nikšiću, poslije 30 godina. Nastavljamo sa Podgoricom, B.Poljem, Pljevljima, Beranama, Andrijevicom, Plavom, Kotorom, Risnom, H.Novim, Budvom.

Uvedena je jedinstvena platforma za elektronsko zakazivanje- Izabranom doktoru su na raspolaganju za zakazivanje svi specijalistički pregledi za period od godinu dana u svim zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa.

Uvedeni su novi protokoli za liječenje- Standardizovan pristup prema svim pacijentima sa istom dijagnozom. 

Planiranje ljudskih resursa- Donesen je Godišnji plan specijalizacija i užih specijalizacija za 2019. godinu kojim je odobreno 110 specijalizacija i 28 užih specijalizacija.

Vlada ispunjava strateški postavljene ciljeve i imperativ jednaka, kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita za građane u mjestu boravka.
U Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ pušten je u rad novi multislajsni skener vrijedan 330 hiljada eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku.

To je, pored skenera u Bijelom Polju, Beranama i Nikšiću, četvrti u nizu, za koje je 1.3 miliona eura opredijelila Vlada Crne Gore.

Otvaranjem rekonstruisanog prostora specijalističkih ambulanti Doma zdravlja Kotor građani tog grada su dobili kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu u segmentu specijalističkih pregleda, a zdravstveni radnici bolje uslove za rad.

Otvaranjem patohistološkog kabineta u Specijalnoj bolnici Brezovik, koji je vrijedan 120 hiljada eura, pacijenti su dobili brzu, kvalitetnu i efikasnu dijagnostiku i nastavak liječenja. Pacijenti će brzo dobijati preciznu dijagnostiku, a potom i uključivanje terapije, što je jako bitno, prije svega za onkološke pacijente.

Adaptacijom operacionog bloka i nabavkom medicinske opreme u bolnici u Bijelom Polju, ispunjeni su svi standardi za pružanje operativnih medicinskih usluga, a time će se stvoriti uslovi za bolji tretman pacijenata i nesmetan rad osoblja.

U prethodnom periodu je za opremu za Opštu bolnicu Bijelo Polje, iz državnog budžeta, opredijeljeno preko pola miliona eura, i značajnim sredstvima su odobrena usavršavanja i školovanje medicinskih stručnjaka iz te bolnice.

Otvaranjem jedinice za fizikalnu terapiju u Domu zdravlja Andrijevica poboljšao se kvalitet usluga u toj zdravstvenoj ustanovi, a građani tog grada, zbog fizikalne terapije, više ne moraju da putuju u Berane.

U rekonstrukciju ambulante “Manastir Morača”, koja pruža zdravstvenu zaštitu za oko 700 stanovnika moračkih sela, uloženo je 35 hiljada eura. To je još jedna potvrda da je državi podjednako važna svaka zdravstvena ustanova i potvrda zajedničke brige za zdravlje mještana moračkih sela.

Visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daju nam vjetar u leđa da nastavimo dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispitujemo šta može biti bolje, efikasnije i kvalitetnije.

NOVOGODIŠNJA PORUKA

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, rekao je da će predstojeća 2020. biti “godina za pamćenje”, jer će zemlja ući u NATO i nastaviti “snažno da kuca na vrata EU”.

“Za pripadnike naše armije i sve naše građane, 2020. će biti godina za pamaćenje. Sjeverna Makdonija će i formalno postati članica NATO. Ništa nas neće zaustaviti i snažno ćemo kucati na vrata EU zato što imamo šta da kažemo. Budite ponosni na ova dostignuća”, istakao je Zaev u novogodišnjem video obraćanju.

Premijer Sjeverne Makedonije je rekao da danas želi da svi zajedno sa njim obećaju da će u 2020. “još više razgorjeti plamen zajedništva i solidarnosti” i da će “njegovati ljubav i razumijevanje prema drugom”.

“To su tako jednostavni, a tako veliki koraci. Hajde da produžimo da budemo primjer o kojem svi govore. Da sebi stalno čestitamo na tome što smo uspjeli da vratimo slobodu i demokratiju. Da se hrabrimo jer imamo ekonomiju koja plate vuče naprijed, kao nikada do sada. Jer je ekonomija iz minusa otišla u plus”, rekao je on.

Zaev je istakao da treba da bude jasno da je “pred nama i obaveza za potpuno uspostalvjanje pravne države”. “Nema odstupanja, nema šminke i brzih popravki, već samo temeljna reforma”, istakao je premijer Sjeverne Makedonije.

ZBOG USVAJANJA ZAKONA

Grupa građana i večeras je održala proteste u nekoliko gradova Crne Gore jer su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podgorica

Građani u Podgorici, predvođeni sveštenstvom Mitropolije crnogorsko primorske krenuli su oko 19 sati u protestnu šetnju od Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici ka manastiru Svetog Simeona Mirotočivog.

Prethodno je, oko 18h u Hramu Hristovog vaskrsenja održan je moleban.

Nikšićani u svečanoj litiji ulicama grada 

Grupa građana okupilo se večeras ispred hrama Svetog Vasilija u Nikšiću kako bi još jednom iskazali nezadovoljstvo zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U hramu je potom održan moleban, nakon čega je uslijedila litija ulicama grada.

Besjedu je na trgu održao otac Miodrag Todorović i pozvao okupljene na mir i dostojanstvo u predstojećim danima.

Litija u Nikšiću je najavljena i za sjutra veče u isto vrijeme, javlja reporter TVCG.

Žabljak

Grupa građana u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošetala je od ulaza u Žabljak iz pravca Pljevalja do autobuske stanice i nazad.

U litiji je učestvovao episkop budimljansko – nikšićki Joanikije, koji se obratio okupljenima, prenosi Antena M.

Okupljanje je proteklo bez incidenata ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen.

Bijelo Polje

Građani su se večeras okupili i u Bijelom Polju na molebanu, a potom i litiji, od ckrve svetih apostola Petra i Pavla do crkve svetog Nikole u Nikoljcu. Mirnu povorku i večeras su obezbjeđivali službenici Centra bezbjednosti Bijelo Polje.

Berane

I u Beranama su se okupili građani u centru grada, ispred zgrade Opštine. Oni su u mirnoj protesnoj litiji odšetali ulicama do manastira Đurđevi stupovi.

U porti tog manastira služen je moleban, a građani su se nakog toga razišli bez ikavih incidenata, prenose mediji.

Pljevlja

I u Pljevljima su se okupili građani protestujući protiv izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Služen je moleban u crkvi Svete Petke, a potom je litija prošla ulicama grada do zgrade Opštine i nazad do crkve.

POZIV ZA POTPISIVANJE UGOVORA

Predsjednik Kosova Hašim Tači pozvao je danas albanskog premijera Edija Ramu da potpiše “međudržavni” sporazum o uklanjanju granica i carina između Kosova i Albanije.

Tači je rekao da je Kosovo od danas spremno da ukine granicu i carine, navodeći da su Albanci sa obje strane granice “braća i ista nacija”.

“Potvrđujem u ime institucija Kosova, da je Kosovo danas a ne sjutra, spremno da donese odluku o uklanjanju granice, carina i bilo koje druge barijere u odnosu na Albaniju. Od danas, ne bi bilo bilo nikakvih barijera između dve države. Pozivam mog prijatelja Edija Ramu da donese takvu odluku, ja je spremno čekam”, kazao je Tači na konferenciji za novinare.

Govoreći o odnosima sa Ramom poslije samita u Tirani i brojnih negativnih komentara koji su sa Kosova bili upućeni albanskom premijeru, Tači je rekao da cijeni doprinos svog “prijatelja Rame”.

“Mi smo braća, ne mogu izdati ni interese Albanije ni Kosova, jer obje naše države funkcionišu kao normalne države, sa modernim ustavima i zakonima. Cijenim doprinos premijera Albanije Edija Rame, jer je on moj prijatelj po mom izboru, cijenim njegovu posvećenost miru i stabilnosti”, rekao je Tači.

Ocijenio je kako treba imati u vidu da Srbiju treba tretirati “drugim jezikom”, posebno inicijative koje imaju za cilj da “Kosovo ne tretiraju kao ravnopravnu državu”, što kako je naveo, može dati alibi Srbiji da ne prizna, odnosno da odlaže priznanje Kosova.

RUSKI PREDSJEDNIK

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas građane u novogodišnjoj poruci na “jedinstvo” i nastavak razvoja zemlje koju vodi od 1999. godine.

“Živimo u burnim, dinamičnim i kontradiktornim vremenima, ali mi možemo i treba da učinimo sve da se Rusija uspešno razvija. Jedino zajedno možemo da se suočimo sa izazovima društva i zemlje. Naše jedinstvo je osnova koje će nam omogućiti da postignemo i najviše ciljeve”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju.

Ruski predsjednik je hvalio pretke koji predstavljaju “junačku i nepokolebljivu generaciju pobjednika” i podsjetio da Rusija 2020. godine obilježava 75 godina od sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom.

Prije tačno 20 godina, 31. decembra 1999. godine, predsjednik Rusije Boris Jeljcin je tokom novogodišnjeg obraćanja saopštio da podnosi ostavku i da vlast predaje premijeru Putinu, koji tada nije bio toliko poznat u široj javnosti.

U HERCEG NOVOM

Oko 15 sati kod Autobuske stanice u Herceg Novom desila se manja saobraćajna nezgoda.

Kako prenosi Radio Jadran, Novljanka A.Š. je vozeći „Polo“ udarila u parkiranu „Škodu“.

Iz nepoznatih razloga ona je vozeći iz pravca Meljina udarila u vozilo, takođe hercegnovskih registarskih tablica, i tom prilikom zadobila lakše povrede.

Prebačena je na hirurgiju Opšte bolnice Meljine, gdje je dežurni ljekar Goran Komatina kazao da je A.Š. klinički stabilna, da ima lakše povrede brade i glave, te da je nosila pojas koji je znatno pomogao da ne zadobije teže povrede.

Saobraćaj je bio usporen tokom uviđaja.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.