DOČEK 2020.

Više od milion ljudi uz prizore veličanstvenog vatrometa u Sidneju, jednom od najvećih turističkih centara Australije, dočekalo je Novu godinu.

Jedna od najvećih svjetskih novogodišnjih atrakcija je upravo vatromet u Sidneju.

Vatromet je trajao 12 minuta u Sidneju gdje se okupilo oko milion ljudi.

Građani su bili pozvani na oprez zbog vjetra koji duva na ulici.

Vatromet je ove godine trebao da bude otkazan zbog velikih požara u Australiji. Peticiju je potpisalo više od 280.000 ljudi, ali vatrogasci su juče dali zeleno svjetlo da se on ipak može održati.

Ljudi su se još u zoru počeli da se okupljaju u luci kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.

Uprkos velikim požarima koji haraju Australijom, gradonačelnik ovog grada kazao je kako je proslava uz vatromet simbol nade i sreće.

Vatromet u glavnom gradu Kanberi kao i na periferiji Sidneja otkazani su zbog vremenskih prilika koje mogu da podstaknu šumske požare. 

Prije Australije, u 2020. ušli su Kiribati, Tonga, Samoa i Novi Zeland.

PROTESTI

Predsjednik SAD Donald Tramp optužio je danas Iran da je kriv za upad iračkih demonstranata u kompleks američke ambasade u Bagdadu i pozvao iračke vlasti da zaštite ambasadu.

“Iran je ubio američkog vojnog snabdjevača, i ubio mnoge. Mi smo odgovorili snažno i uvek ćemo tako uraditi. Sada Iran organizuje napad na američku ambasadu u Iraku, i oni će se u potpunosti smatrati odgovornim”, napisao je Tramp u Tviter poruci.

On je dodao da SAD “očekuju od Iraka da upotrijebi svoje snage da zaštiti ambasadu”.

Tramp je poslao Tviter poruku sa svog imanja u Palm Biču na Floridi gdje je na odmoru. Ova Tviter poruka je prvi njegov komentar na američke vazdušne napadu u Iraku i Siriji tokom vikenda.

Američka vojska izvela je napad u nedjelju protiv oružane grupe Kataeb Hezbolah u znak odmazde za ubistvo jednog američkog vojnog snabdjevača prošle nedjelje u raketnom napadu na iračku vojnu bazu.

Desetine pripadnika iračke šiitske paravojne grupe i njihovih pristalica upalo je danas u kompleks američke ambasade u Bagdadu, bijesni zbog američkih vazdušnih udara na proiransku miliciju, provalili su kroz glavni ulaz i zapalili prostor za prijem, što je izazvalo upotrebu suzavca i šok bombi.

Prethodno su stotine demonstranata krenuli ka američkoj ambasadi u Bagdadu poslije sahrane 25 pripadnika proiranske šiitske oružane grupe, ubijenih u američkom vazdušnom udaru u nedjelju. Kad su stigli do ambasade lomili su bezbjednosne kamere na zidu oko zgrade, rukama i nogama napadali na glavnu kapiju i zapalili tri prazne prikolice koju koriste čuvari.

Nema izvještaja o nastradalim, ali ovaj upad je jedan od najgorih napada na ambasadu u posljednje vrijeme.

Irački premijer u ostavci Adel Abdel Mahdi pozvao je danas stotine pristalica proiranske paravojne grupe koji su napali američku ambasadu u Bagdadu da se povuku dalje od te zgrade.
Iračke bezbjednosne snage nisu se potrudile da zaustave demonstrante dok su marširali ka teško obezbijedjenoj Zelenoj zoni, gdje je ambasada, poslije sahrane ubijenih pripadnika paravojne grupe u američkim vazdušnim udarima.

MAROKANSKI NOVINAR

Marokansko pravosuđe danas je na privremenu slobodu pustilo novinara i aktivistu Omara Radija koji je od prošle nedjelje u pritvoru jer je na Tviteru kritikovao jednu sudsku odluku.

Radi (33) će se braniti sa slobode, a naredno ročište je zakazano za 2. januar, rekao je njegov advokat.

Novinar je uhapšen 26. decembra i njegovo suđenje je počelo istog dana. Sudi mu se zbog poruke na Tviteru u kojoj je kritikovao presudu pripadnicima protestnog pokreta za vrijeme demonstracija 2016. i 2017. godine u Maroku. Oni su dobili kazne do 20 godina zatvora.

“Zvaničnicima bez dostojanstva ne treba ništa oprostiti”, naveo je tada novinar koji je za sudiju koji je izrekao kazne naveo da je “dželat”.

Radi se bavi istraživačkim novinarstvom i piše o raznim malverzacijama, a prijeti mu do godinu dana zatvora “zbog vrijeđanja sudije”.

IZ KUĆNOG PRITVORA

Bivši generalni direktor Reno-Nisana Karlos Gon, koji je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je čekao suđenje za finansijske malverzacije, pobjegao je iz Japana i stigao u Liban.

On je doputovao sinoć na aerodrom u Bejrutu, rekao je za Frans pres jedan bezbjednosni izbor, čime je potvrdio izvještaje libanskih medija.

Drugi libanski zvaničnik je takođe potvrdio tu informaciju dodajući da nije jasno kako je napustio Japan.

Prema libanskom listu Al Džumhurija, koji je prvi objavio vijest, smenjeni šef saveza Reno-Nisan-Micubiši stigao je u Bejrut avionom iz Turske.

Gon je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je trebalo da mu se sudi od iduće godine za navodne finansijske malverzacije.

Njegov japanski advokat Juniširo Hironaka izjavio je danas da je šokiran Gonovim odlaskom iz Japana i negira bilo kakvu umiješanost u to.

Advokat je rekao da nije imao nikakav kontakt sa Gonom od njegovog odlaska.

“To je potpuno iznenađenje, ja sam šokiran”, rekao je novinarima Hironaka i dodao da je preko televizije saznao da je bivši šef Reno-Nisana pobjegao iz Japana. Okolnosti njegovog odlaska su i dalje misterija.

“Karlos Gon ne pokušava da pobjegne od svojih odgovornosti, ali bježi od nepravde japanskog sistema”, rekao je za Frans pres izvor blizak tom slučaju, koji nije želeo da mu se navede ime.

Od kada je uhapšen, 19. novembra u Tokiju, Gonovi advokati i porodica žustro kritikuju njegove uslove pritvora, ophođenje prema njemu i način na koji janapanski sudovi vode proces protiv njega.

On je sredinom novembra mogao na daljinu, preko videa, da razgovara sa svojom suprugom Karol, prvi put poslije osam mjeseci.

Nekoliko dana prije toga njegova djeca tražila su pravedan proces za njihovog oca u članku objavljenom na portalu francuskog javnog radija Fransenfo (Franceinfo).

Prema njegovom timu za komunikacije, Gon je tražio potpuno ukidanje raznih zabrana prema njemu koje je smatrao “pretjeranim, svirepim i nehumanim” da bi se poštovala njegova osnovna prava kao i prava njegove supruge.

Čovek koji je pozdravljan kao “spasilac Nisana” kada je došao u tu japansku grupu 1999. godine proveo je ukupno 130 dana u zatvoru od novembra 2018. On je prvi put pušten uslovno na proljeće ove godine, zatim ponovo uhapšen, a od kraja aprila je u kućnom pritvoru u Tokiju.

Protiv Gona su podignute četiri optužnice, dvije za neprijavljivanje prihoda kod Nisana berzanskim vlastima, i dvije za iznevjeravanje poverenja.

Kao posljedica sudskog gonjenja, Gon, koji je francusko-libansko-brazilskog porijekla izbačen je sa mjesta predsjednika Nisana i Micubiši motorsa, ubrzo poslije njegovog pritvaranja prije 13 meseci. Zatim je podnio ostavku sa mjesta predsjednika Renoa, prije nego što su protiv njega u Francuskoj pokrenute druge istrage.

Od početka slučaja, Karlos Gon je govorio o zavjeri Nisana, kako bi se spriječio plan o većoj integraciji Nisana s Renoom.