NOVI GAF

Kandidatkinja na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj Kolinda Grabar Kitarović je danas na televiziji N1, gdje je trebalo da se održi sučeljavanje predsjedničkih kandidata, pozvala birače da glasaju za broj 1, očigledno ne znajući da je u drugom krugu na tom broju njen protivkandidat Zoran Milanović.

Milanović se, inače, nije ni pojavio na sučeljavanju, pa su pitanja postavljena samo njoj.

Za kraj je trenutna predsjednica imala kratko vrijeme da se obrati biračima i pozvala je birače da zaokruže broj 1 – Milanovića.

Kako piše Index.hr, za pretpostaviti je da nije znala da je tako pozvala birače da glasaju za Zorana Milanovića, budući da je ona kandidat broj dva na izborima u drugom krugu.

“Dragi birači, pozivam vas da izađete na izbore 5. januara i date glas za Hrvatsku koja nastavlja proces rasta i razvoja, za Hrvatsku koja zna i može bolje, Hrvatsku koja je ponosna na svoje vrijednosti, koja ne osjeća kompleks manje vrijednosti u svijetu, nego je ravnopravan sagovornik. Pozivam vas da na listiću zaokružite broj 1, Kolinda Grabar-Kitarović”, poručila je predsjednica biračima sa N1.

Naime, kada se slažu glasački listići za drugi krug izbora, kandidati se ne stavljaju na popis abecednim redom, nego se redoslijed radi na osnovu broja glasova koje su dobili u prvom krugu. Budući da je Milanović osvojio najviše glasova u prvom krugu, on je tako kandidat broj 1 u drugom krugu.

KOSOVO

Ovogodišnji uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine na Kosovo je sa 530 miliona eura prethodnih godina opao na šest miliona, što je posljedica uvođenja takse od 100 odsto na proizvode iz tih zemalja.

Direktor kosovske carine Bahri Beriša je za Kosovapress naveo da je istovremeno značajno povećan uvoz iz Albanije, dodavši da Kosovo najviše uvozi njemačku, a potom tursku i kinesku robu.

“Carinski prihodi za ovu godinu iznosiće oko 1,2 milijarde eura”, rekao je Beriša, ističući da je i pored uvođenja takse zabilježeno povećanje od četiri odsto u odnosu na prošlu godinu, prenosi SEEbiz.

Beriša je rekao da je carina na ime prekršajnih prijava i pokušaja krijumčarenja robe inkasirala oko deset miliona eura.

“Zaštitne mjere protiv Srbije i Bosne proizvele su izazov u borbi protiv prekograničnog kriminala i krijumčarenja, posebno onih proizvoda koji su pokušani da se krijumčare planinskim putevima u malim količinama u malim vozilima”, naveo je Beriša.

Tokom ove godine bilo je preko 300 pokušaja krijumčarenja.

Beriša je, govoreći o trgovinskim odnosima sa Albanijom, rekao da je Kosovo iz Albanije uvezlo robu u iznosu od oko 270 miliona eura, što je deset odsto više u odnosu na 2018, dok je s druge strane Kosovo izvezlo u Albaniju proizvode u vrijednosti od 80 miliona.

Beriša tvrdi da je došlo i do povećanja izvoza na tržišta EU.

“Postoje kompanije koje su ostvarile izvoz u vrijednosti od milion eura, ali sada je izvoz 1,3 miliona, tako da je za kosovske kompanije pozitivan pokazatelj, jer su postigli da njihovi proizvodi budu više na stranom tržištu, posebno pića, hrana, vrata, prozori i drugi”, precizirao je Beriša.

DESETI DAN POTRAGE

Potraga za 12-godišnjom Monikom Karimanović iz Suvog Dola kod Niša i Ninoslavom Jovanovićem, za koga se vjeruje da je oteo djevojčicu, ušla je u 10 dan. Policija pretražuje sva sela u okolini Knjaževca, isvještva RTS.

U akciju su pored lovaca, građana, preduzeća koja se bave privatnim obezbjeđenjem, uključeni pripadnici Vojske Srbije i BIA.

Potrazi će se pridružiti više od 100 pripadnika Vojne policije i Tima za traganje i spasavanje Specijalne brigade Vojske Srbije sa službenim psima.

Direktor policije Vladimir Rebić rekao je da policija još uvijek ne zna gdje se nalaze djevojčica i njen otmičar, ali da potraga ne prestaje.

Kaže da se narednih dana očekuje loše vrijeme i snijeg, i nada se da to može omesti Jovanovića.

Ninoslav Jovanović iz Malče proveo je 12 godina u zatvoru na izdržavanju kazne zbog seksualnih delikata.

Po izlasku iz zatvora vrlo brzo je ponovo pritvoren zbog seksualnog uznemiravanja putem društvenih mreža. Oslobođen je u martu ove godine.

Policija je objavila njegovu fotografiju, uz poziv građanima da se jave ukoliko ga prepoznaju, a imaju bilo kakve informacije o njegovom kretanju.

“Potraga traje 24 sata, nema prestanka. Svi tehnički resursi tokom noći su uključeni, dronovi, termovizijske kamere”, rekao je Rebić.

Policija je našla više tragova koji ukazuju da monstrum stalno mijenja pozicije, svuda sa sobom vodi djevojčicu i skriva je po šumama ili napuštenim kućama po selima oko Knjaževca i Zaječara.

SPASOVSKI PORUČIO

Budući tehnički premijer Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski, rekao je da želi da na toj dužnosti ostane što kraće, da bi se tu što prije vratio sadašnji premijer i lider SDSM, Zoran Zaev.

Vrh vladajuće SDSM odlučio je u petak uveče da ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski 3. januara preuzme mjesto premijera u tehničkoj vladi koja treba da pripremi vanredne parlamentarne izbore, dogovorene za 12. april 2020. godine.

“Zahvaljujem vam za povjerenje i podršku. Moja želja je da što kraće ostanem na toj poziciji da bi se što brže vratio predsjednik (SDSM) Zoran Zaev. Idemo na pobjedu!”, napisao je Spasovski na Fejsbuku poslije sjednice Centralnog i Izvršnog odbora vladajuće stranke SDSM.

Rukovodstvo SDSM je ministaku za rad Milu Carovsku izabralo da zamijeni vicepremijera za ekonomska pitanja Koču Anđuševa koji je najavio da će napustiti Vladu zajedno sa Zaevom.

Prema “Pržinskom modelu” sporazuma vodećih stranaka, u tehničkoj vladi za pripremu izbora mjesta ministara unutrašnjih poslova i za rad i socijalnu politiku pripadaju najvećoj opozicionoj partiji VMRO-DPMNE, dok vladajuća partija SDSM u tim ministarstvima dobija mjesta dopunskih zamjenika.

Za dopunskog zamjenika ministra unutrašnjih poslova SDSM je u petak izabrala Slavjanku Patrovsku, sadašnju šeficu kabineta tog ministra, a u Ministarstvu za rad Sanelu Škrijelj, takođe šeficu kabineta sadašnje ministarke.

Lideri najvećih partija vladajuće kolicije SDSM i DUI, Zoran Zaev i Ali Ahmeti, i najveće opozicione partije VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski danas popodne će razgovarati o formiranju tehničke vlade.

Premijer i lider SDSM Zaev je rekao “ima principe i kriterijume za opozicione predloge” i da ne može bilo ko biti kandidat za ministre unutrašnjih poslova i za rad.

“Te kriterime ću (na sastanku sa Mickoskim) izneti na sto i vjerujem da će najveća opziciona partija voditi brigu o tim kriterijumima”, rekao je Zaev.

Uz dva minstra, opozicija će u “pržinskoj vladi” dobiti i dopunske zamjenike u minstarstvima finansija, poljoprivrede i uprave.

ZBOG IZBORA

Sjeverna Makedonija će Sjevernoatlantski sporazum sa NATO-om ratifikovati prije nego što posljednja članca te alijanse, Španija, potvrdi Protokol o pristupanju, odlučila je danas Vlada u Skoplju.

Vlada Zorana Zaeva ide na taj “plan B” jer će 11. februara Sobranje – parlament Sjeverne Makedonije biti raspušteno zbog vanrednih poslaničkih izbora koji su dogovoreni za april, a neizvjesno je kada će Španija dobiti vladu i potvrditi Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u.

U saopštenju sa sjednice Vlade se navodi da je ona utvrdila Predlog zakona o ratifikaciji Severoatlantskog sporazuma Sjeverne Makedonije sa NATO-om, koji će biti poslat Skupštini na “usvajanje sa odloženim dejstvom”.

“Predlogom Zakona se predviđa da odluka o ratifikaciji Sjevernoatlantskog sporazuma s NATO-om stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Sjeverne Makedonije i da bude deponovana u Vašingtonu kada Španija ratifikije Protokol o stupanju naše zemlje u punopravno članstvo u toj alijansi”, piše u saopštenju Vlade u Skoplju.

Španija je posljednja država-članica NATO-a koja, zbog unutrašnje političke krize i vanrednih parmentarnih izbora, još nije ratifikovala Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije Alijansi.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u potpisan je u sjedištu zapadne vojne alijanse u Briselu početkom februara ove godine i za devet mjeseci ga je ratifikovalo 28 država.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO-u počela u drugoj polovini 2018, pošto je poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu dobila 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu.