Iskusite sportsko kladenje i online kazino sa novom MaxBet aplikacijom. Registrujte se vec danas i ne propustite bonus dobrodoslice u iznosu 50% prvog depozita do maksimalnih 50 eura

Svi ljubitelji sporta sigurno su primijetili da je u toku velika kampanja za novu MaxBet mobilnu aplikaciju.

Buduci da je zadovoljstvo igraca na prvom mjestu, kompanija MaxBet se potrudila da pruzi najbolje moguce iskustvo igracima u Crnoj Gori. “Bet builder” opcija, push notifikacije, match tracker, kladenje uzivo i preko 400 kazino igara na tvom telefonu ili tabletu. Sve to i mnogo vise mozete da iskusite uz novu i nikad bolju MaxBet aplikaciju!

Nova aplikacija se sa lakocom moze preuzeti sa sajta za korisnike android operativnih sistema (mobilni telefoni i tableti), a uskoro ce i korisnici iOS uredaja moci da je nadu na Apple Store-u. Do tada, dostupna je mobilna verzija sajta sa istim funcionalnostima za iOS korisnike.

Ovo je zgodno za korisnike mobilnih telefona, zato sto mogu da se klade bilo gdje i bilo kada.

BONUS IZNENADENJA

Fantasticno iznenadenje ocekuje sve novoregistrovane igrace! MaxBet u znak dobrodoslice poklanja BONUS u iznosu 50% visine prvog depozita do maksimalnih 50EUR koji se moze iskoristiti za sportsko kladenje i online kazino igre koje su dostupne! Sve o pravilima i uslovima bonusa dobrodoslice mozete pronaci ovdje.

KAKO SE KORISTI MAXBET APLIKACIJA?

MaxBet aplikacija je veoma laka za koriscenje i ima platformu koja je jednostavna za navigaciju.

Igrac po preuzimanju aplikacije moze jednostavno i brzo da registruje MaxBet nalog, ili da pristupi vec postojecem nalogu ukoliko se ranije registrovao. Upotrebom aplikacije igrac ima pristup kompletnoj ponudi sportskog kladenja, virtuelnih igara i kazino ponudi MaxBet kladionice.

PO CEMU JE MAXBET APP JEDINSTVENA?

MaxBet
Ne propustite bonus dobrodoslice(Foto: MaxBet)

Nova MaxBet aplikacija ce vas oduseviti jer se izdvaja od drugih – jednostavnom registracijom u svega dva koraka.

Vazno je istaci da je pored mogucnosti direktne uplate u bilo kojoj MaxBet poslovnici, moguca i uplata depozita putem platnih kartica. Uplaceni depozit vam je odmah na raspolaganju za online kladenje, a svoju karticu mozete sacuvati za kasniju ponovnu upotrebu.

Igracima MaxBet aplikacija nudi jedinstvenu opciju na trzistu – BET BUILDER! Igracima je omoguceno da kombinuju vise tipova istog meca iz live ponude u okviru istog tiketa!

Korisnicima MaxBet aplikacije je ponudena mogucnost push notifikacija. Igrac moze aktivirati notifikacije o statusu uplacenih tiketa, o uplati i isplati depozita sa MaxBet naloga. Ukoliko vas interesuju rezultati samo odredenih dogadaja, onda mozete da izaberete opciju da vas push notifikacija obavjestava o promjenama na pomenutim dogadajima.

Posebno odusevljenje donosi bogata kazino ponuda! Mnostvo kazino igara je od sada dostupno putem nove MaxBet mobilne aplikacije! IZBOR JE VAS – slot igre, rulet ili BlackJack!

MaxBet kroz aplikaciju, kao drustveno odgovorna kompanija, daje svakom igracu mogucnost LIMITA, da ogranici svoj nalog za iznos uplacenog depozita, maksimalnog iznosa plasiranog kroz opklade i definisanjem maksimalnog gubitka na dnevnom, nedjeljnom i mjesecnom nivou.

Sve mogucnosti nove MaxBet aplikacije mozete pogledati u “Tutorijal” sekciji na oficijalnom MaxBet Youtube kanalu.

Iskusite sportsko kladenje i online kazino sa novom MaxBet aplikacijom. Registrujte se vec danas i ne propustite bonus dobrodoslice u iznosu 50% prvog depozita do maksimalnih 50EUR!

KREDITI U SVAJCARCIMA

Jedan od klijenata bivse Hipo Alpe Adria banke, koji je podigao kredit u svajcarskim francima, Dragan Senic, kazao je da je Centralna banka Crne Gore (CBCG) dozvolila da se na trzistu nase zemlje nade stetan bankarski proizvod.

On je, u Jutarnjem programu TVCG kazao je da je na taj nacin napravljen haos u zivotima 762 familije u Crnoj Gori.

“Bilo je nekoliko smrtnih slucajeva, da ne govorimo o razvodima i mukama kroz koje te porodice prolaze”, rekao je Senic, navodeci da su ljudi sa povjerenjem dosli u banku, a da je niza kamatna stopa u odnosu na druge banke bila samo mamac.

Na rocistu u petak je rastavljen postupak za 113 klijenata, “jer vise nijesmo imali pravnog osnova da se sudimo”.

“Trazili smo povlacenje tuzbe. Oni su se protivili povlacenju tuzbe i cim je nas tuzbeni zahtjev ispunjen, mi nijesmo imali vise pravnog osnova i onda su se klijenti odrekli tuzbenog zahtjeva, jer nema daljeg pravnog osnova za sudenje”, rekao je Senic, navodeci da su spremni da u ovom slucaju idu do Strazbura.

Advokat Dragomir Calasan pojasnio je da kada se doslo do odricanja od tuzbenog zahtjeva, doslo se do odluke o tome kome pripadaju troskovi postupka.

“Prvostepena presuda bila je da troskovi postupka padaju na teret tuzioca, dakle nas koji smo uspjeli u sporu za 113 ljudi i to je ukinuto na Visem sudu po nasoj zalbi. Onda je sud ponovo donio odluku da svak snosi svoje troskove. Visi sud je u maju opet ukinuo tu odluku i sugerisao da su nasi klijenti u nekom statusu da su izgubili spor pa da troskovi trebalo da pripadnu tuzenom. Medutim, nas stav je drugaciji. Mi smatramo da smo uspjeli u sporu i da se trebaju tumaciti sve odredbe. Sad su treba da odluci u razdvojenom postupku”, istakao je Calasan.

Pogledajte kompletno gostovanje u Jutarnjem programu…

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

NEPLACANJE PDV-A

Poreska uprava pokrenula je postupak provjere poslovanja sudskih vjestaka kako bi utvrdila ko je od njih bio duzan da plati porez na dodatu vrijednost (PDV).

Porez je, kako je Danu potvrdeno, platio samo jedan vjestak iz Bara, koji je ujedno i jedini registrovan za PDV.

Tokom protekle nedjelje iz Poreske uprave su pozvali vise vjestaka da im dostave finansijske izvjestaje o poslovanju i prihodima. Ovakva reakcija uslijedila je nakon sto je taj list objavio koliki su godisnji prihodi sudskih vjestaka, i to samo po osnovu angazovanja od sudova i tuzilastva.

Najmanje njih 30 prebacilo je cifru od 18.000 eura, sto automatski znaci da su morali platiti PDV. Redakciji Dana je potvrdeno da ce ubuduce od vjestaka zahtijevati da placaju PDV, bez obzira na to sto se oni pozivaju na rupu u zakonu o navodnom dodatnom, a ne stalnom poslu.

Sudskim vjestacima do sada je naplacivan porez od devet odsto na ime nagrade. Medutim, uvidom u listu prihoda jasno se vidi da se tu radi o ciframa koji premasuju stotine hiljada eura.

Vjestacima raznih struka po osnovu angazovanja sudova i tuzilastva od 2014. do 2018. godine, kako je to Dan nedavno objavio, isplacen je 4,1 milion eura, od cega nije placen ni jedan jedini cent PDV-a.

List je ove podatke dobio na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama od Tuzilackog i Sudskog savjeta. Ova cifra se odnosi na isplate samo za poslove koji su se odradivali za sudove, odnosno tuzilastva.

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

U LUCI BAR

Luka Bar pretovarila je od pocetka godine do kraja septembra vise od 1,13 miliona tereta, sto je 18 odsto vise nego u istom periodu prosle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor barske kompanije Vladan Vucelic.

“Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznacajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa ugovora o koriscenju morskog dobra. Time je Luci Bar potvrdeno iskljucivo pravo koriscenja luckog podrucja i infrastrukture i omoguceno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskoriscenju postojecih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateskim opredjeljenjima Drzave. Drugo sto je posebno znacajno jeste izvrsena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, cime je dovedena na fer-trzisnu vrijednost”, naveo je Vucelic.

Dodaje da je taj period obiljezilo i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan nacin, obezbijeden najsiri obim zastite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, cime smo, na najbolji nacin, regulisali sva sporna i nerijesena pitanja koja su opterecivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar luckog podrucja. Napomenuo bih i da imamo i znacajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranzmana, koji su uticali na povecanje obima pretovara tereta u ovom periodu, medu kojima posebno isticem zakljucivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Zeljezara Smederevo na pretovaru rude gvozda. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas ocekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJiN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra”, naglasio je izvrsni direktor Luke Bar.

Ostvareni rezultati su, ocjenjuje, nadmasili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, sto znaci da je ovaj poslovni period zavrsen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, moze se ocekivati da isti, u 2019.godini, premasi brojku od 1.650.000 tona, sto bi bilo skoro 300.000 tona vise u odnosu na proslu godinu i granicilo bi se sa rekordnim godisnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zakljucak da ce biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veci u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci”, dodaje Vucelic.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PODACI IZ IZVJESTAJA

Preporuka da se u radu sa osudenim maloljetnicima primjenjuju utvrdeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak skolovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvjestaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene sluzbe.

Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima, pisu Dnevne novine.

Naime, izvjestaj je sacinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma NPM i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuce godine.

Tim NPM izvrsio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapredenja stanja u oblasti penoloskog tretmana i zdravstvene zastite zatvorenika tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zastite licima lisenim slobode.

Kada je u pitanju rad sa osudenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovodene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponasanja.

“Takode, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podrsci. Tokom 2018. godine realizovane su psiholoske radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasudivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika odrzavaju se jednom nedjeljno, pretezno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se u izvjestaju.

Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za zavrsenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takode, obezbijedene su knjige i drugi potrebi materijal za ucenje. Maloljetnici koji zavrsavaju srednju skolu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijedena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (racunarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat).

“U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapazeno je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Medutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi odredena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesecnom nivou, imena i potpisi ucenika” stoji u izvjestaju.

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadrzaj licnih listova zatvorenika utvrdeno je da se za svakog zatvorenika priprema opsti program tretmana razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu i paviljon, radno angazovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdrzavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd.

“Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilnickog ponasanja, opismenjavanje, a u pripremi su prirucnici za rad sa pociniocima seksualnih delikata i zatvorenicima osudenim na duge zatvorske kazne”, pise u izvjestaju.

PUT PODGORICA – NIKSIC

Zbog obilnih padavina koje su veceras pogodile Crnu Goru, na putu Podgorica – Niksic doslo je do odrona u mjestu Zagorak i saobracaj je obustavljen, saopsteno je Portalu RTCG iz Auto-moto saveza.

Iz Automoto saveza nam je saopsteno da su ekipe na terenu i da rade na uklanjanju odrona.

KOD NAPULJA

Dvojica mafijasa su nakon izlaska iz zatvora docekana vatrometom u blizini Napulja, pisu italijanski mediji.

Dovani Ilijano (48) i Silvio De Luka (41) odsluzili su osmogodisnju, odnosno desetogodisnju zatvorsku kaznu za reketiranje.

U Monteruselu, zapadno od Napulja, stotinjak rodaka i prijatelja docekalo ih je sampanjcem, vatrometom i svjetlosnim efektima. U cast njihovog povratka u zavicaj, poznatom po preprodaji droge, unajmljen je i izvodac tradicionalnih napolitanskih pjesama koji je mnoge svoje kompozicije posvetio mafijasima koji su jos iza resetaka.

O tom dogadaju dokumentovanom fotografijama i video snimcima objavljenim na drustvenim mrezama policija vodi istragu.

  • Potres magnitude šest pogodio obalu El Salvadora
    on 23/08/2025 at 22:00

    Snažan zemljotres pogodio je jutros područje Tihog okeana uz obalu Gvatemale i El Salvadora, saopštila je američka Geološka služba.

  • Zelenski: Ukrajina neće prepustiti nijedan dio zemlje
    on 23/08/2025 at 21:43

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, povodom Dana državne zastave, da ta zemlja neće prepustiti nijedan dio svoje teritorije.

  • U Tivtu tri odsto više gostiju
    on 23/08/2025 at 21:33

    Na tivatskoj rivijeri, u svim vidovima smještaja, prema posljednjim podacima, boravi 9,08 hiljada gostiju, od čega 79 domaćih i 8,99 hiljada stranih.

  • Erdoganova supruga pozvala Melaniju Tramp da se založi za djecu u Gazi
    on 23/08/2025 at 21:21

    Prva dama Turske Emina Erdogan pozvala je danas Melaniju Tramp da piše izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu i založi se za palestinsku djecu u Pojasu Gaze, kao što je to učinila za ukrajinsku djecu.

  • Maksvel o odnosu Trampa i Epstina: "Ne sjećam se da sam ga ikada vidjela u njegovoj kući"
    on 23/08/2025 at 21:10

    Gislejn Maksvel, bivša saradnica Džefrija Epstina, izjavila je da nikada nije vidjela Donalda Trampa da se ponaša neprikladno. Ova izjava dolazi nakon objavljivanja novih dokumenata Ministarstva pravde koji otkrivaju detalje o njenim vezama sa Epstinom i drugim poznatim ličnostima.

  • PUP Podgorica: Predviđena nova bolnica i širenje mreže domova zdravlja
    on 23/08/2025 at 20:47

    Prostorno-urbanistički plan Podgorice predviđa širenje mreže domova zdravlja, gradnju nove opšte bolnice i reorganizaciju Kliničkog centra.

  • Put do kolašinskih skijališta godinama loš, u Opštini se nadaju obnovi tokom 2026.
    on 23/08/2025 at 20:16

    Put od Kolašina do dva skijališta, ali i tunela Klisura koji vodi do Berana, u veoma je lošem stanju. Zbog neriješenih imovinskih odnosa na rekonstrukciju se čeka decenijama. Iz Opštine Kolašin kažu da su konačno pronašli rješenje i da bi radovi mogli da počnu već naredne godine.

  • Suša na Sinjajevini, stočari traže od države strategiju za očuvanje poljoprivrede
    on 23/08/2025 at 19:30

    Suša u planinskim predjelima otežava život stočarima, vode nema kao ni trave. Branislav Čurović sa Sinjajevine kaže da podzemni izvori postoje, ali da je neophodna ozbiljnija strategija države. Mladi stočar Saša Žugić već dva mjeseca nema vode na imanju.

  • Sjutra promjenljivo oblačno, najviša dnevna do 35 stepeni
    on 23/08/2025 at 19:20

    Na sjeveru sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, najčešće sjevernih smjerova. Najviša temperatura u blagom porastu, kretaće se u intervalu od 17 do 25 stepeni. U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom u popodnevnim satima uslovi za ponegdje kišu ili kratkotrajan pljusak i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom sjevernih smjerova. Najviša temperatura od 25 do 30 stepeni.

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Sjednica Glavnog odbora: Joković uvjeren da će nastaviti da bude lider SNP-a
    on 23/08/2025 at 18:37

    Uoči kongresa SNP-a, održana je sjednica Glavnog odbora, a kandidaturu za predsjednika partije prihvatili su Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić. Joković je uvjeren da će nastaviti da bude lider stranke jer, kako navodi, ima podršku većine opštinskih odbora. Šćekić nije prisustvovao sjednici glavnog odbora, a kako je kazao, naredne sedmice održaće konferenciju na kojoj će govoriti o očekivanjima od kongresa.

  • Gorica Knežević Jelovac napušta SNP
    on 23/08/2025 at 17:32

    Povodom dešavanja oko organizacije X Kongresa SNP-a Crne Gore, bivša potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja i višegodišnja članica Glavnog odbora SNP-a Gorica Knežević - Jelovac javno je saopštila da napušta partiju.

  • Ostojić: Podrška Šćekiću – za politiku odgovornosti i principijelnosti
    on 23/08/2025 at 14:51

    Član OO SNP Pljevlja, kandidat za odbornika u lokalnom parlamentu, i bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Miloš Ostojić, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću.

  • "Crna Gora mora osuditi sve totalitarne ideologije i graditi budućnost na istini i pomirenju"
    on 23/08/2025 at 14:47

    Portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić poručio je da je vrijeme da Crna Gora jasno osudi sve totalitarne ideologije i oda počast nevinim žrtvama, naglašavajući da su istina i pomirenje jedini temelj budućnosti.

  • Svilanović: Apsolutna podrška Dragoslavu Šćekiću
    on 23/08/2025 at 14:08

    Predsjednik OO SNP Igor Svilanović i svi članovi OO Herceg Novi ukupno 33 ( trideset tri) pružili su apsolutnu podršku Dragoslavu Šćekiću na budućem pilitičkom putu, saopšteno je iz SNP-a.

  • Ministarstvo dijaspore obezbijedilo prostor za 14 udruženja
    on 23/08/2025 at 13:32

    Ministarstvo dijaspore Crne Gore sklopilo je ugovor sa Crnogorskim centrom za kulturu iz Srbije, kojim je riješeno pitanje prostora za četrnaest udruženja koja djeluju u okviru ovog centra. Udruženja će na korišćenje dobiti objekat u Vrbasu, površine 430 metara kvadratnih, saopšteno je iz tog resora.

  • Bogavac podržao Šćekića: Učinio je sve da se SNP sačuva od nestanka
    on 23/08/2025 at 12:38

    Odbornik SNP u SO Berane, i bivši predsjednik Opstine Berane i predsjednik OO SNP Berane Tiho Bogavac, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću i njegovom budućem političkom djelovanju, i dodao da je učinio sve da se partija sačuva od nestanka.

  • Dobričanin: Veting od vrha do dna
    on 23/08/2025 at 12:08

    Proces izborne reforme će biti završen kada svi politički subjekti prestanu da razmišljaju o političkim agendama i svu energiju usmjere ka boljitku života građana Crne Gore. Fotelje su prolazne, ali ostaje narod koji je zapravo država, kazao je za Adria televiziju poslanik Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Vladimir Dobričanin.

  • "Prijatelji su tu da pomognu u teškim trenucima, vrijeme za konkretne projekte"
    on 23/08/2025 at 09:47

    Premijer Milojko Spajić sastao se sa potpredsjednikom Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministrom vanjskih poslova, Njegovim Visočanstvom šeikom Abdulahom bin Zajedom Al Nahjanom i zahvalio za svesrdnu pomoć prijatelja iz UAE, koji su ustupili vatrogasni avion tokom trajanja sezone požara. Kako je saopštio, time su konkretno doprinjeli jačanju crnogorskih vatrogasnih kapaciteta u zaštiti života, imovine i prirodnih resursa.

  • Odbornici Glavnog grada: Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda neophodno, ali i politički konsenzus
    on 22/08/2025 at 18:45

    Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda jedno je od ključnih komunalnih i ekoloških izazova Glavnog grada, ali i Crne Gore. Podgorica već decenijama funkcioniše sa postrojenjem koje ne zadovoljava potrebe, a odbornici vladajuće većine saglasni su da se mora pronaći trajno rješenje koje će štititi životnu sredinu i interese građana i Podgorice i Zete.

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Podgorica: Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta
    on 23/08/2025 at 10:31

    Građanima je dostupan novi servis na portalu ePodgorica. Riječ je o elektronskom zahtjevu za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, saopšteno je iz Glavnog grada.

  • Luka Bar montira novu dizalicu
    on 23/08/2025 at 10:30

    U Luku Bar stigla je nova dizalica, koju je ta kompanija kupila nakon havarije izazvane elementarnom nepogodom kada su srušena sva tri pretovarna mosta a šteta, po nalazu vještaka, procijenjena na 13,5 miliona eura.

  • "Nismo postavili ultimatum, tražimo razgovor"
    on 23/08/2025 at 10:23

    Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera – danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.

  • Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara
    on 23/08/2025 at 08:08

    Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.

  • Manjinski akcionari ŽICG traže hitnu reakciju države
    on 23/08/2025 at 06:56

    Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture (ŽICG) ozbiljno su zabrinuti zbog obustave saobraćaja od otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini.

  • Manje troškova, više investicija
    on 23/08/2025 at 06:09

    Neophodno je da država nastavi sa dosljednim sprovođenjem strategije upravljanja javnim dugom, mjerama poreske politike, ali i da sprovede optimizaciju javne uprave, ocjenjuje ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatke o dugu Crne Gore. Prema Dokiću, veći razlog za brigu su visoka javna potrošnja i nedostatak investicija.  

  • Aerodromi obaraju rekorde: Opsluženo preko 2 miliona putnika, pripremaju narednu sezonu i hitne adaptacije
    on 22/08/2025 at 11:36

    Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika – što je najnoviji rekord. Poređenja radi, dvomilionitog putnika su, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra, saopšteno je iz te ustanove.