OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, saopsteno je iz Vodovoda

Danasnji rezultati fizicko hemijskih analiza vode sa izvorista Mareza u Podgorici pokazuju blago povecanu mutnocu, saopsteno je iz preduzeca Vodovod i kanalizacija.

Kako navode, obilne padavine na podrucju glavnog grada su izazvale povecanje nivoa vode na tom izvoristu.

“Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iako je mutnoca blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporucujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl)”, navodi se u saopstenju Vodovoda.

Napominju i da je hlorisanje vode koja se distribuira potrosacima, cime se obezbjeduje mikrobioloska ispravnost vode, uredno i pod stalnim nadzorom. (sadrzaj hlora 0,35-0.4 miligrama po litru).

Sa vodoizvorista Mareza se snabdijevaju potrosaci naselja Mareza, Tolosi, Blok V i VI, dio grada preko Morace, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varos, Zabjelo, Pobrezje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

Stanje na ostalim vodoizvoristima na teritoriji Glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za pice, saopsteno je iz Vodovoda.

“Svi ostali potrosaci iz djelova grada koji nijesu navedeni mogu bez problema i bojazni koristiti vodu za pice iz vodovodnog sistema Glavnog grada. Labaratorija Vodovoda ce nastaviti pojacano pracenje svih parametara vode za pice i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost”, zakljucuje se u saopstenju.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

Detalj iz Niksica (foto: Svetlana Mandic)

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pazin kazao je da je za efikasnu borbu protiv korupcije u zemljama Jugistocne Evrope, osim dobrih zakona i njihovog dosljednog sprovodenja, neophodna puna medusobna saradnja drzava regiona.

“Ako zelimo da na efikasan i pouzdan nacin zastitimo sopstveno drustvo od korupcije i organizovanog kriminala, moramo pokazati nase partnerstvo na djelu u situacijama kada pocinioci teskih krivicnih dijela iz naseg susjedstva pokusavaju naci utociste u nekoj od nasih drzava”, saopstio je Pazin na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu.

Ukazao je da, kao sto kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja medu drzavama regiona.

“Svaki kriminalac koji se u nekoj od nasih drzava tesko ogrijesio o zakon, a u nekoj susjednoj drzavi uspije da nade utociste podriva upravo te najdublje temelje naseg prijateljstva, solidarnosti i saradnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope”, rekao je Pazin.

Podsjetio je da je Crna Gora, gradeci pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od pocetka pregovarackog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po svom kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima.

Sve objektivne analize ostvarenih rezultata, navodi Pazin, ukljucujuci i izvjestaje Evropske unije, konstatuju da su drzavne institucije zaduzene za sprecavanje i suzbijanje korupcije ostvarile znacajne rezultate u susret potrebama crnogorskog drustva, ali i ocekivanjima evropskih partnera.

“Na planu prevencije, usljed misljenja i odluka Agencije za sprjecavanje korupcije, ukupno 267 javnih funkcionera podnijelo je ostavku ili su razrijeseni funkcije (230 ostavki i 37 razrjesenja), dok je zbog krsenja antikorupcijskih zakona podnijeto skoro 2000 zahtjeva za pokretanje prekrsajnih postupaka, u ukupnom iznosu novcanih kazni od skoro pola miliona eura”, istakao je on.

Govoreci o rezultatima u oblasti represije, rekao je da su samo rezultati rada Specijalnog drzavnog tuzilastva doveli do toga da je od osnivanja tog tuzilastva do danas podignuto optuznica za koruptivna krivicna djela u kojima imovinska steta iznosi preko 100 miliona eura.

“Dio tih i drugih slucajeva rezultirao je presudama protiv jedne cetvrtine od ukupnog broja predsjednika crnogorskih opstina, kao i drugih visokih zvanicnika, poput bivseg predsjednika Drzavne zajednice Srbija i Crna Gora i bivseg visokog funkcionera na crnogorskoj politickoj sceni, koji je pravosnazno osuden i cije izrucenje ocekujemo od Republike Srbije,” precizirao je Pazin.

Crna Gora je, kako je ocijenio, na bazi ostvarenih rezultata danas opravdano primjer kako visoki evropski standardi mogu biti sprovedeni i proizvesti jasne i vidljive rezultate.

Dodao je, medutim, da liderska pozicija u evropskom integracijama obavezuje Crnu Goru da takvu ulogu opravda nastavkom dobrih rezultata i u periodu koji slijedi.

“Nasi gradani i privrednici danas sa pravom ocekuju da ovi dobri rezultati budu nastavljeni, na nacin da se oni sami u svom svakodnevnom zivotu i radu uvjere da smo izgradili drustvo sposobno da se efikasno obracuna sa svima onima koji nezakonito prisvajaju ono sto im u drustvu ne pripada,” naglasio je potpredsjednik Pazin.

U 2018. GODINI

Ukupna finalna potrosnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 389,1 hiljada tona i bila je 8,7 odsto veca u odnosu na 2017, saopsteno je iz Monstata.

Statisticari su kazali da je u sektoru saobracaja utroseno prosle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

“U ukupnoj finalnoj potrosnji naftnih derivata u prosloj godini saobracaj je ucestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, navodi se u saopstenju.

Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona.

POSEBNO U SUTERENU

U Klinickom centru Crne Gore (KCCG), zbog trenutne meteoroloske situacije i obilnih padavina, doslo je do izvjesnih poteskoca u funkcionisanju organizacionih jedinica, narocito onih koje se nalaze u suterenu.

Nadlezne sluzbe KCCG su na terenu i preduzimaju sve neophodne mjere i radnje kako bi otklonili posljedice obimnih padavina i omogucili nesmetano funkcionisanje te zdravstvene ustanove.

“I pored trenutne situacije, KCCG ce svim pacijentima pruziti kvalitenu zdravstvenu uslugu i molimo ih za strpljenje i razumijevanje”, kaze se u saopstenju.

U ovim situacijama, kako se navodi, vazna je dobra saradnja i razumijevanje izmedu zdravstvenih radnika i pacijenata.

MARKO BOJOVIC

Brojni Podgoricani pitali su se u cetvrtak ko je osoba koja je gurajuci dijete u kolicima, u kostimu dinosaurusa, setala Podgoricom.

Pitali su se i oni koji su tu osobu sreli, ali i vidjeli snimke i fotografije koje su obisle drustvene mreze.

Svoju cerku, ali cini se vise Podgoricane iznenadio je tata Marko Bojovic, koji je prevashodno zelio da se zabavi sa svojom dvogodisnjom kcerkom i izmami osmjehe.

U Crnoj Gori je Marko, a Mark u Americi, u kojoj je roden. U Crnu Goru, zemlju porijekla, dosao je 2017. godine.

U Jutarnjem program TVCG Marko kaze da je samo htio da zabavi svoju kcerku i da nasmije nju, ali i prolaznike.

U Crnoj Gori zivi sa kcerkom, sinom i zenom. Njegova porodica je porijeklom iz Crne Gore. Deset godina je zivio u Juznoj Americi, a potom ga je zivot doveo u Crnu Goru, gdje se, kako kaze, bavi humanitarnim radom.

Marko nije siguran da li ce ostati da zivi u Crnoj Gori.

  • Stanić: BIA ispostave u Crnoj Gori u strahu od pada Vučića
    on 26/08/2025 at 11:59

    Padom Vučećevog autokratskog režima, koji posljednjih mjeseci počiva na prebijanju srpske mladosti, njegova posluga u Crnoj Gori ulazi u sve veću nervozu, ocijenio je Mirko Stanić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza.

  • Krivičnim djelom nezakonitog bogaćenja funkcionera ka finansijskim istragama
    on 26/08/2025 at 10:57

    Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera potrebno je propisati kao posebno krivično djelo, a uvođenjem krivične sankcije otvara se prostor za vođenje finansijskih istraga, preporučio je Ministarstvu pravde konsultant, kojeg je taj Vladin resor plaćao krajem prošle godine za izradu preporuka u vezi sa Pregovaračkim poglavljima 23 i 24, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Estonija potvrđuje snažnu podršku evropskoj integraciji Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:29

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se u Talinu sa ministrom vanjskih poslova Estonije Margusom Cahknom. Sastanak je bio prilika da se potvrde saveznički i prijateljski odnosi dvije države, kao i da se razmotre pravci daljeg produbljivanja saradnje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

  • ZBCG: Johan Vadeful dao hladan tuš domaćim i stranim protivnicima evropske perspektive Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:15

    Od sinoć vidimo sinhronizovanu akciju domaćih političkih aktera i njima ideološki bliskih medija da se jedna veoma važna izjava ministra inostranih poslova Njemačke Johana Vadefula u potpunosti zataška, saopšteno je iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

  • Poruke ohrabruju, ali još mnogo posla na putu ka EU
    on 26/08/2025 at 05:44

    Izvjesnije je da ćemo dio evropske porodice, ipak, postati 2029. smatra analitičar Boris Marić. Politikološkinja Andreja Popović smatra da dok biramo simbole prošlosti koji nas dijele, a ne politike koje nas spajaju, otvaramo prostor za sumnju u našu zrelost i spremnost da budemo pouzdan partner.

  • BS: Politički subjekti da podrže inicijativu da se oduzme književna nagrada Radovanu Karadžiću
    on 25/08/2025 at 19:23

    Iz OO BS Bijelo Polje pozdravili su predlog Savjeta RVP o brisanju imena ratnog zločinca Radovana Karadžića iz evidencije dobitnika književne nagrade Risto Ratković.

  • Vojinović: Napadi zaštitnika kompromitovanih policajaca znak da ste na pravoj strani
    on 25/08/2025 at 18:05

    Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović reagovala je povodom krivične prijave advokata Veselina Radulovića, protiv nje i njenih kolega iz stranke, ističući da kada zaštitnik kompromitovanih policajaca Zorana Lazovića, nekog proglasi kriminalcem onda taj neko zna da je na pravoj strani.

  • Adžić: Tri koraka za bezbjednije društvo - veting, antimafija zakon i ZKP
    on 25/08/2025 at 11:04

    Funkcioner Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručuje da građani očekuju konkretne poteze od najodgovornijih ljudi u izvršnoj, sudskoj i tužilačkoj vlasti, umjesto svakodnevnog targetiranja onih koji ukazuju na sistemske propuste i nefunkcionalnost dosadašnjih metoda rada, jer je, kako kaže, bezbjednosna situacija u državi je izuzetno loša.

  • Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci
    on 24/08/2025 at 20:14

    Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

  • Radovanić: Unutrašnje podjele diktiraju spoljnopolitički ton
    on 24/08/2025 at 19:43

    Usklađivanje spoljne politike sa standardima Evropske unije ključan je korak na evropskom putu i narušeni odnosi sa susjednim državama, u prvom redu sa Hrvatskom, mogli bi da budu ozbiljna prepreka za napredak Crne Gore u evropskoj integraciji, kazao je za Dan funkcioner GP URA Mileta Radovanić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.