Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NATO

Crnogorski parlament na danasnji dan, prije godinu, na Cetinju je usvojio Zakon o potvrdivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbijedeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Ostvarenim u minuloj godini, zadovoljni u Alijansi. To u Crnoj Gori vlast i opozicija razlicito tumace. Gradani ce benefite osjetiti kroz desetak godina, porucuju iz civilnog sektora.

Ucinak 29. clanice Alijanse, godinu kasnije, pozdravlja i generalni sekretar Jens Stoltenberg.

“Crna Gora doprinosi miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ucestvuje u medunarodnim misijama, povecace broj vojnika u Avganistanu. Takode, Vasa zemlja ima jasan plan da za clanstvo izdvaja dva odsto BDP-a”, kazao je Stoltenberg.

Zadovoljni su i u vladajucoj koaliciji.

Predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Obrad Miso Stanisic istice da se Crna Gora pokazala kao ozbiljan i pouzdan partner NATO-a.

“Mi cemo uspjeti da sacuvamo svoj suverenitet i teritorijalni integritet, kako bi kako bi rasprsili iluzije svima onima koji uvijek Crnu Goru vide u sastavu nekih drugih veliko-drzavnih projekata. Ja mislim da je ta prica zavrsena zauvijek”, uvjeren je Stanisic.

Lider Socijalisticke narodne partije (SNP) Vladimir Jokovic istice da je ta prica zavrsena, ali ne voljom gradana.

“Po ispitivanju javnog mnjenja, donesen je u Skupstini, nelegitiman cin. Trebalo je raspisati referendum”, smatra Jokovic.

Stanisic porucuje da su benefiti nesporni i vidljivi.

“Proslogodisnja turisticka sezona, bila je najbolja od kada se Crna Gora bavi turizmom. Takode, strane investicije su znatno bolje, dolaze od investitora iz zemalja clanica NATO Alijanse”, navodi Stanisic.

Koristi clanstva, Jokovic pak ne vidi.

“Nema novih investicija, nema povecanja BDP-a, nema povecanja plata, nezaposlenost je veca nego sto je bila. Prema tome, efekti su ravni nuli”, kaze Jokovic.

Izvrsni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedovic smatra da ce stvarne efekte sprovedenih reformi gradani osjetiti tek za desetak godina.

“Ono sto sasvim sigurno, sira zajednica ili gradani mogu ocekivati, to je da ce se kako vrijeme bude odmicalo i nase institucije postepeno depolitizovati i prilagodavati novim standardima koje sada dijele zemlje NATO-a”, smatra Dedovic.

Dedovic istice da je standarde NATO drzava u pojednim oblastima, Crna Gora vec dostigla.

“Crna Gora kao clanica NATO saveza, pocela je bivati postovana od strane svih zemalja svijeta. Naravno, u kratkom roku, ono sto mozemo reci jeste da je doslo do modernizacije u opremi, naoruzanju i tehnici u sluzbama bezbijednosti i odbrane”, kazao je Dedovic.

Dio kolektivnog sistema odbrane, nasa zemlja zvanicno je postala 7. juna minule godine. Tada se crnogorska zastava zavijorila ispred sjedista Alijanse u Briselu.

Marija Barjaktarovic, Radio Crne Gore

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SNP O BOMBARDOVANJU

Drustvo je obavezno da se sa pijetetom sjeca zrtava, palih vojnika i nevino stradalih civila tokom NATO bombardovanja 1999. godine, porucili su iz Socijalisticke narodne partije.

Oni su podsjetili da su na danasnji dan, prije 19 godina, avioni NATO pakta bombardovali Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Iz SNP-a su ocijenili da je bombardovanje, koje je trajalo 78 dana, uz patnje naroda, rusenje puteva, mostova, bolnica, aerodroma, brojne stradale civile i pripadnike Vojske Jugoslavije “jedna od najtamnijih mrlja na obrazu medunarodne zajednice, koja je bez odluke Ujedinjenih nacija bombardovala suverene zemlje”.

“Nasa je obaveza da se sa pijetetom sjecamo zrtava bombardovanja, palih vojnika i nevino stradalih civila, medju kojima je bilo i djece. Da se nikad ne zaboravi i da se nikad i nikome ne ponovi”, porucili su iz partije.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

78 DANA

Navrsava se 19 godina od pocetka NATO bombardovanja tadasnje Savezne Republike Jugoslavije. Trajalo je 78 dana, a ukupan broj zrtava nikada nije utvrden.

Procjenuje se da je tokom tih 78 dana bombardovanja poginulo izmedu 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna steta procijenjena na vise desetina milijardi dolara.

Odluka o bombardovanju tadasnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Naredbu je americkom generalu Vesliju Klarku, tadasnjem komandantu saveznickih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Klark je kasnije u knjizi “Moderno ratovanje” napisao ne samo da je planiranje vazdusne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. vec i da je zavrseno krajem avgusta te godine.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buducem statusu pokrajine Kosova.

NATO je 24. marta 1999. u 19.45 zapoceo vazdusne udare krstarecim raketama i avijacijom, na vise podrucja u Srbiji i Crnoj Gori.

Poslije vise diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okoncano potpisivanjem Vojnotehnickog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom pocelo povlacenje snaga SRJ sa Kosova.

Posto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na podrucje sela Kokolec tog dana u 13.30 casova.

Savjet bezbjednosti UN je istog dana, 10. juna 1999, usvojio Rezoluciju 1244, a na Kosovo je upuceno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U ODNOSU NA BDP

Crna Gora je za odbranu u 2017. godini potrosila 66 miliona eura, odnosno 1,58 odsto bruto drustvenog proizvoda. Iako je po izdvajanju u odnosu na BDP na 11. mjestu medu clanicama Alijanse, Crna Gora je od svih clanica izdvojila najmanji iznos, 66 miliona, pokazao je NATO izvjestaj za 2017. godinu.

Prema podacima objavljenim u NATO godisnjem izvjestaju za 2017. godinu, koji je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg predstavio juce u Briselu, najvise novca za odbranu izdvajaju Sjedinjene Americke Drzave i to 3,57 odsto GDP ili 685,957 milijardi dolara.

U poredenju sa zemljama regiona, Crna Gora izdvaja najvise BDP na sektor odbrane. Tako Hrvatska izdvaja 1,26 odsto (690 miliona dolara), Slovenija 0,92 odsto (478 milion dolara) Slovacka 0,98, (preko milijardu dolara) Albanija (145 miliona) ili 1,10 odsto BDP.

Kad je u pitanju broj vojnih lica, Crna Gora prema ovom dokumentu ima 1.700 vojnih lica. Dok najmanje ima Luksemburg 800.

Najbrojniji su Amerikanci, dok od zemalja sireg regiona prednjaci Hrvataska sa 15.000. Albanija ima 6.800 vojnika, Slovenija takode, dok je vojnih lica u Bugarskoj 25.000. Predstavljajuci izvjestaj, Stoltenberg je kazao da je u 2017. godini bilo mnogo posla za NATO, ali da ce i u 2018. nastaviti sa radom kako bi se ocuvao mir.

“Ovaj izvjestaj pokazuje da, u svijetu koji je nepredvidiv, Alijansa pojacava svoj doprinos kako bi ocuvala nase zemlje bezbjednim”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedistu NATO u Briselu.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

IVANOVIC OCIJENIO

Clanstvo Crne Gore u NATO dodatan je motiv i drugim zemljama u okruzenju, koje strijeme clanstvu u Alijansu, da istraju u svojim namjerama i da sprovode neophodne reforme na putu integracija, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanovic.

On se danas, kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane, sastao danas sa direktorom NATO Direktorata za planiranje odbrane Polom Severoom.

“Ivanovic se zahvalio na posjeti i izuzetnoj podrsci koju NATO kontinuirano pruza Crnoj Gori. Sastanak je bio prilika da Ivanovic upozna sagovornika sa dosadasnjim preduzetim koracima u ostvarenju zadatih ciljeva”, navodi se u saopstenju.

Ivanovic je, kako se dodaje, tokom sastanka upoznao sagovornika i sa ostvarenim rezultatima u planiranju odbrambenih sposobnosti Crne Gore.

Severo je pohvalio napredak koji je Crna Gora ostvarila, sto je doprinijelo formalizovanju clanstva u NATO, kao i doprinosu koji pruza u ostvarenju zajednickih ciljeva kolektivnog sistema bezbjednosti.

“Istovremeno je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku NATO pri ostvarenju potpune integracije”, navodi se u saopstenju.

Na kraju sastanka, sagovornici su razmotrili dosadasnju saradnju i dogovorili detalje o nastavku u oblasti planiranja odbrambenih sposobnosti. Takode, razgovarano je o mogucnostima i izazovima koji Crnu Goru ocekuju u narednom periodu.

  • Ministarstvo finansija: Budžetski suficit u julu – prihodi iznad plana, rashodi pod kontrolom
    on 31/08/2025 at 11:58

    Crna Gora je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvarila bolje fiskalne rezultate od očekivanih, pokazuje izvještaj Ministarstva finansija. Prihodi budžeta do kraja jula iznosili su 1,579 milijardi eura, što je šest miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Bez adekvatnih mjera rast cijena nezaustavljiv
    on 31/08/2025 at 11:49

    Desilo se ono što se i očekivalo, pa je inflacija kod nas dvostruko viša nego u eurozoni. Ocijenio je za naš radio ekonomski analitičar Mirza Mulašković. Poručio je da populističke mjere poput uvećanja zarada sada stižu na naplatu. Dalje kretanje inflacije, kaže, zavisiće od prihoda u turizmu, jer kako ističe, ako i zaostanu planirani, pribjeći će se povećanju poreza, akciza i drugih nameta.

  • Likvidna aktiva banaka 1,44 milijarde eura
    on 31/08/2025 at 11:15

    Likvidna aktiva banaka na kraju juna je iznosila 1,44 milijarde EUR, što je 3,5 odsto više nego u maju.

  • Inspekcija za vode izrekla preko 79.000 eura kazni u sedam mjeseci
    on 31/08/2025 at 09:59

    Inspekcija za vode, koja djeluje u okviru Uprave za vode, u prvih sedam mjeseci 2025. godine sprovela je 610 inspekcijskih pregleda i izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 79.000 eura. Tokom kontrola utvrđene su 103 nepravilnosti u upotrebi i upravljanju vodnim resursima.

  • Crna Gora na 55. mjestu po globalnom indeksu troškova života
    on 31/08/2025 at 06:01

    Prema najnovijem Indeksu troškova života, koji je objavila britanska finansijska kompanija Wise, Crna Gora se našla na 55. mjestu u svijetu, sa indeksom od 39,4. Prema ovim podacima, kada je riječ o regionalnim okvirima, Crna Gora je skuplja za život od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali povoljnija od Hrvatske i Albanije. Švajcarska, Island, te Norveška, Danska i Austrija su u top 10 najskupljih zemalja svijeta.

  • Institut "Simo Milošević" nakon oporavka: Povratak tržištima i modernizacija
    on 30/08/2025 at 11:25

    Institut „Simo Milošević“ u Igalu bilježi značajan napredak u poslovanju, čime je potvrđen izlazak iz perioda finansijske nestabilnosti.

  • Nišić: Kraće radno vrijeme znači veću produktivnost, a ne manju platu
    on 30/08/2025 at 09:08

    Inicijativa za sedmočasovno radno vrijeme usmjerena je na povećanje produktivnosti i zadovoljstva radnika, bez smanjenja plata, kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u intervjuu za Bankar. Ona je podsjetila da u Crnoj Gori radna sedmica trenutno traje prosječno 42,8 sati, što nas svrstava među zemlje sa najdužim radnim vremenom u Evropi, a istovremeno, imamo najniži rast produktivnosti u regionu, kako pokazuje analiza Svjetske banke.

  • Nimanbegu: Sezona u Ulcinju za sada nije ispunila očekivanja
    on 29/08/2025 at 18:57

    Utiske o ljetnjoj sezoni sumiraju u Ulcinju. Prvi čovjek tog grada kaže da je turista manje nego ranije. Imaju međutim jasne planove za bolje korišćenje plaža i zaštitu prirodnih resursa bez ustupanja prostora investitorima na način koji bi ugrozio interese zajednice.

  • Radović: Usklađivanje sa evropskim pravilima nije samo tehnički proces, već ključ za jačanje povjerenja
    on 29/08/2025 at 16:29

    Za male ekonomije poput Crne Gore, usklađivanje sa evropskim pravilima nije samo tehnički proces, već ključ za jačanje povjerenja, privlačenje investicija i stvaranje novih prilika za građane i privredu“, istakla je guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović na Evropskom forumu Alpbach 2025 u Austriji.

  • Prosječna zarada u julu 1,01 hiljadu eura, veća nego u junu
    on 29/08/2025 at 13:34

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u julu je, prema podacima Monstata, iznosila 1,01 hiljadu eura i bila je 0,4 odsto veća u odnosu na jun.