IZVELI IGRE IZ BOKE KOTORSKE

Pjesmama i narodnim igrama iz Boke Kotorske na Internacionalnom festivalu “Zov ravnice” u Novom Sadu predstavilo se Crnogorsko kulturno prosvjetno drustvo “Princeza Ksenija” iz Lovcenca.

Festival u organizaciji udruzenja “Veliko kolo” odrzan je na Trgu slobode u Novom Sadu.

“U centru Novog Sada, tokom cetiri dana festivala, predstavila su se brojna kulturno-umjetnicka drustva, plesni klubovi, horovi i muzicke grupe nastupilo vise od 3.000 ucesnika, iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su promovisali folklornu bastinu i zastitu kulturnog nasleda”, navodi se u saopstenju.

Cilj festivala, kako navode, je njegovanje narodnih tradicija prikazivanjem razlicitih kultura kroz igru, muziku i pjesmu i tradicionalne nosnje, ali i promovisanje rada i dostignuca mladih kulturnih stvaralaca.

IZVELI IGRE IZ BOKE KOTORSKE

Pjesmama i narodnim igrama iz Boke Kotorske na Internacionalnom festivalu “Zov ravnice” u Novom Sadu predstavilo se Crnogorsko kulturno prosvjetno drustvo “Princeza Ksenija” iz Lovcenca.

Festival u organizaciji udruzenja “Veliko kolo” odrzan je na Trgu slobode u Novom Sadu.

“U centru Novog Sada, tokom cetiri dana festivala, predstavila su se brojna kulturno-umjetnicka drustva, plesni klubovi, horovi i muzicke grupe nastupilo vise od 3.000 ucesnika, iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su promovisali folklornu bastinu i zastitu kulturnog nasleda”, navodi se u saopstenju.

Cilj festivala, kako navode, je njegovanje narodnih tradicija prikazivanjem razlicitih kultura kroz igru, muziku i pjesmu i tradicionalne nosnje, ali i promovisanje rada i dostignuca mladih kulturnih stvaralaca.

DIJASPORA NA SAJMU KNJIGA

Izdavacka produkcija crnogorske dijaspore prvi put je predstavljena na nedavno zavrsenom 5. Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici.

Udruzenje Crnogoraca Srbije “Krstas”, kako su kazali, imalo je zapazen stand na sajmu, gdje je izlozilo svoja izdanja, monografske publikacije iz oblasti esejistike, kao i naucna djela crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka.

“Pored velikog broja ljubitelja pisane rijeci, publicista i knjizevnika, stand ‘Krstasa’ posjetlili su i ministar kulture Aleksandar Bogdanovic, gradonacelnik Podgorice Ivan Vukovic, dekan i prodekan Fakulteta za Crnogorski jezik i knjizevnost Adnan Cirgic i Aleksandar Radoman. Tokom pet dana trajanja sajma prikazan je izuzetno bogat program, a da dometi ove kulturne manifestacije sezu daleko van granica Crne Gore dokazuje cinjenica da se na ovogodisnjem izdanju predstavilo 60 izdavaca sa preko 90 ucesnika iz Crne Gore i inostranstva”, navodi se u saopstenju “Krstasa”.

Peti internacionalni sajam knjiga u Podgorici odrzan je pod pokroviteljstvom Glavnoga grada u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport, uz podrsku Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete Crne Gore.

DIJASPORA NA SAJMU KNJIGA

Izdavacka produkcija crnogorske dijaspore prvi put je predstavljena na nedavno zavrsenom 5. Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici.

Udruzenje Crnogoraca Srbije “Krstas”, kako su kazali, imalo je zapazen stand na sajmu, gdje je izlozilo svoja izdanja, monografske publikacije iz oblasti esejistike, kao i naucna djela crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka.

“Pored velikog broja ljubitelja pisane rijeci, publicista i knjizevnika, stand ‘Krstasa’ posjetlili su i ministar kulture Aleksandar Bogdanovic, gradonacelnik Podgorice Ivan Vukovic, dekan i prodekan Fakulteta za Crnogorski jezik i knjizevnost Adnan Cirgic i Aleksandar Radoman. Tokom pet dana trajanja sajma prikazan je izuzetno bogat program, a da dometi ove kulturne manifestacije sezu daleko van granica Crne Gore dokazuje cinjenica da se na ovogodisnjem izdanju predstavilo 60 izdavaca sa preko 90 ucesnika iz Crne Gore i inostranstva”, navodi se u saopstenju “Krstasa”.

Peti internacionalni sajam knjiga u Podgorici odrzan je pod pokroviteljstvom Glavnoga grada u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport, uz podrsku Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete Crne Gore.

DUKANOVIC U SKOPLJU

Osnovni cilj nacionalne zajednice Crnogoraca u Sjevernoj Makedoniji je ocuvanje crnogorskog identiteta, jezika, kulture, tradicionalnih vrijednosti, postovanje Crne Gore kao maticne drzave, saopstili su predstavnici nase dijaspore u Skoplju nakon razgovora sa Predsjednikom Crne Gore Milom Dukanovicem. Dukanovic je uvjeren da ce se paralelno sa razvojem zemlje i ekonomskim rastom, povecavati i pomoc i podrska matice radu iseljenickih zajednica.

Predsjednik je sastankom sa dijasporom zavrsio zvanicnu posjetu Sjevernoj Makedoniji na poziv kolege Steva Pendarovskog.

Dukanovic se na kraju posjete Skoplju sastao se sa Borisom Popivodom, predsjednikom Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji i Medom Balicem, predsjednikom Saveza iseljenika iz Crne Gore.

“Razmotrena su aktuelna pitanja u djelovanju dva udruzenja, uloga i znacaj Savjeta za saradnju sa iseljenicima i pitanja od vaznosti za unapredenje polozaja Crnogorske zajednice, koja aktivno djeluje u pravcu snazenja veza sa maticom Crnom Gorom uz maksimalnu lojalnost prema Sjevernoj Makedoniji”, saopsteno je iz Kabineta predsjednika.

Potvrdena je odlicna saradnja sa svim makedonskim institucijama.

“Predsjednik Dukanovic je izrazio zadovoljstvo susretom sa predstavnicima dva nasa udruzenja koja djeluju u Sjevernoj Makedoniji i zahvalio na njihovom doprinosu jacanju ugleda Crne Gore i ostvarivanju njenih ciljeva. Iseljenicke zajednice cine vazan most svake saradnje, a nasa zajednicka obaveza je da te veze sacuvamo, istakao je Predsjednik, dodajuci da je saradnji sa dijasporom dat poseban znacaj nakon obnove nezavisnosti sa glavnim zadatkom da njen potencijal stavi u sluzbu razvoja drzave”, navodi se u saopstenju.

Dukanovic je izrazio uvjerenje da ce se paralelno sa razvojem zemlje i ekonomskim rastom, povecavati i pomoc i podrska matice radu iseljenickih zajednica. Time ce se uz posebnu paznju i spremnost na postovanje razlicitosti i medusobnu saradnju, jacati uslovi za rad i veze matice i dijaspore.

Zajednicki je ocijenjeno da Ambasada Crne Gore u Skoplju ima zapazenu ulogu u radu pomenutih udruzenja.

“Trudimo se da nasim gradanima koji imaju porijeklo iz Crne Gore obezbijedimo jednu vezu sa otadzbinom, mimo one koju oni imaju redovno odlazeci u mjesto odakle su se iselili”, kazao je novinarima Medo Balic, predsjednik Saveza iseljenika iz Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji.

DUKANOVIC U SKOPLJU

Osnovni cilj nacionalne zajednice Crnogoraca u Sjevernoj Makedoniji je ocuvanje crnogorskog identiteta, jezika, kulture, tradicionalnih vrijednosti, postovanje Crne Gore kao maticne drzave, saopstili su predstavnici nase dijaspore u Skoplju nakon razgovora sa Predsjednikom Crne Gore Milom Dukanovicem. Dukanovic je uvjeren da ce se paralelno sa razvojem zemlje i ekonomskim rastom, povecavati i pomoc i podrska matice radu iseljenickih zajednica.

Predsjednik je sastankom sa dijasporom zavrsio zvanicnu posjetu Sjevernoj Makedoniji na poziv kolege Steva Pendarovskog.

Dukanovic se na kraju posjete Skoplju sastao se sa Borisom Popivodom, predsjednikom Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji i Medom Balicem, predsjednikom Saveza iseljenika iz Crne Gore.

“Razmotrena su aktuelna pitanja u djelovanju dva udruzenja, uloga i znacaj Savjeta za saradnju sa iseljenicima i pitanja od vaznosti za unapredenje polozaja Crnogorske zajednice, koja aktivno djeluje u pravcu snazenja veza sa maticom Crnom Gorom uz maksimalnu lojalnost prema Sjevernoj Makedoniji”, saopsteno je iz Kabineta predsjednika.

Potvrdena je odlicna saradnja sa svim makedonskim institucijama.

“Predsjednik Dukanovic je izrazio zadovoljstvo susretom sa predstavnicima dva nasa udruzenja koja djeluju u Sjevernoj Makedoniji i zahvalio na njihovom doprinosu jacanju ugleda Crne Gore i ostvarivanju njenih ciljeva. Iseljenicke zajednice cine vazan most svake saradnje, a nasa zajednicka obaveza je da te veze sacuvamo, istakao je Predsjednik, dodajuci da je saradnji sa dijasporom dat poseban znacaj nakon obnove nezavisnosti sa glavnim zadatkom da njen potencijal stavi u sluzbu razvoja drzave”, navodi se u saopstenju.

Dukanovic je izrazio uvjerenje da ce se paralelno sa razvojem zemlje i ekonomskim rastom, povecavati i pomoc i podrska matice radu iseljenickih zajednica. Time ce se uz posebnu paznju i spremnost na postovanje razlicitosti i medusobnu saradnju, jacati uslovi za rad i veze matice i dijaspore.

Zajednicki je ocijenjeno da Ambasada Crne Gore u Skoplju ima zapazenu ulogu u radu pomenutih udruzenja.

“Trudimo se da nasim gradanima koji imaju porijeklo iz Crne Gore obezbijedimo jednu vezu sa otadzbinom, mimo one koju oni imaju redovno odlazeci u mjesto odakle su se iselili”, kazao je novinarima Medo Balic, predsjednik Saveza iseljenika iz Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji.

VUJICIC PORUCIO

Crnogorska zajednica bi bila presrecna da ima i pola onoga sto imaju Albanci u Crnoj Gori, saopstio je predsjednik Udruzenja Crnogoraca Kosova Slobodan M.Vujicic. On je pozvao potpredsjednika parlamenta Gencija Nimanbegua da ucini napore kako bi kosovske institucije prestale sa kontinuiranom i sistematskom diskriminacijom i asimilacijom crnogorske zajednice na Kosovu.

Vujicic kaze da izjava Nimanbega da institucije Crne Gore nemaju plan kako da rijese diskriminaciju i da Albancima u Plavu i Gusinju omoguce da ostvare Ustavom garantovano pravo na srazmjernu zastupljenost pri zaposljavanju, predstavlja provokaciju za kosovske Crnogorce.

“Gospodine Nimanbegu, crnogorska zajednica bi bila presrecna da ima i pola od onoga sto imaju Albanci u Crnoj Gori, a da ne govorimo o reciprocitetu. Na Kosovu na centralnom nivou ne radi ni jedan Crnogorac/ka, dok je u Javnom sektoru i na opstinskom nivou zaposleno svega nas petoro”, navodi se u reagovanju Vujicica.

Kako je saopstio, odlazeca Vlada Kosova, odbila je da izradi i usvoji Akcioni plan kojim bi se usvojena Strategija za afirmaciju i integraciju crnogorske zajednice stavila u funkciju. Na sta, kako kaze Vujicic, cekaju od 2016 godine.

“Izopsteni smo iz Ustava cime je nacinjen nezapamcen etnocid nad 28. 000 autohtonih pripadnika crnogorske zajednice na Kosovu”, navodi se u saopstenju I dodaje:

“Shodno svemu navedenom, pozivamo Vas kao autohtonog Albanca koji je deo institucija nase maticne drzave, da ucinite napore kako bi kosovske institucije prestale sa kontinuiranom i sistematskom diskriminacijom i asimilacijom crnogorske zajednice na Kosovu. Ukoliko se to ne sprijeci, na popisu stanovnistva 2021. Crnogorci ce potpuno nestati.”

VUJICIC PORUCIO

Crnogorska zajednica bi bila presrecna da ima i pola onoga sto imaju Albanci u Crnoj Gori, saopstio je predsjednik Udruzenja Crnogoraca Kosova Slobodan M.Vujicic. On je pozvao potpredsjednika parlamenta Gencija Nimanbegua da ucini napore kako bi kosovske institucije prestale sa kontinuiranom i sistematskom diskriminacijom i asimilacijom crnogorske zajednice na Kosovu.

Vujicic kaze da izjava Nimanbega da institucije Crne Gore nemaju plan kako da rijese diskriminaciju i da Albancima u Plavu i Gusinju omoguce da ostvare Ustavom garantovano pravo na srazmjernu zastupljenost pri zaposljavanju, predstavlja provokaciju za kosovske Crnogorce.

“Gospodine Nimanbegu, crnogorska zajednica bi bila presrecna da ima i pola od onoga sto imaju Albanci u Crnoj Gori, a da ne govorimo o reciprocitetu. Na Kosovu na centralnom nivou ne radi ni jedan Crnogorac/ka, dok je u Javnom sektoru i na opstinskom nivou zaposleno svega nas petoro”, navodi se u reagovanju Vujicica.

Kako je saopstio, odlazeca Vlada Kosova, odbila je da izradi i usvoji Akcioni plan kojim bi se usvojena Strategija za afirmaciju i integraciju crnogorske zajednice stavila u funkciju. Na sta, kako kaze Vujicic, cekaju od 2016 godine.

“Izopsteni smo iz Ustava cime je nacinjen nezapamcen etnocid nad 28. 000 autohtonih pripadnika crnogorske zajednice na Kosovu”, navodi se u saopstenju I dodaje:

“Shodno svemu navedenom, pozivamo Vas kao autohtonog Albanca koji je deo institucija nase maticne drzave, da ucinite napore kako bi kosovske institucije prestale sa kontinuiranom i sistematskom diskriminacijom i asimilacijom crnogorske zajednice na Kosovu. Ukoliko se to ne sprijeci, na popisu stanovnistva 2021. Crnogorci ce potpuno nestati.”

DIPLOMIRALA NA CETINJU

Na cetinjskom Fakultetu za crnogorski jezik i knjizevnost Lovcencanka Itana Kaluderovic odbranila je diplomski rad i postala prva profesorka crnogorskog jezika iz dijaspore. Itana je diplomirala desetkom.

Kako je saopsteno iz Crnogorskog drustva “Lovcen”, Itana je praunuka crnogorskog koloniste koji se odselivsi iz rodnih Ceklica sa svojom porodicom nastanio u Lovcencu.

Sedamdeset cetiri godine kasnije Itana ostvaruje svoj i san svojih predaka na pradedovom i njenom Cetinju.

“Crnogorsko drustvo “Lovcen” cestita svojoj clanici steceno zvanje i zeli joj uspjeh u daljem obrazovanju i radu”, porucuju iz tog udrzenja.

DIPLOMIRALA NA CETINJU

Na cetinjskom Fakultetu za crnogorski jezik i knjizevnost Lovcencanka Itana Kaluderovic odbranila je diplomski rad i postala prva profesorka crnogorskog jezika iz dijaspore. Itana je diplomirala desetkom.

Kako je saopsteno iz Crnogorskog drustva “Lovcen”, Itana je praunuka crnogorskog koloniste koji se odselivsi iz rodnih Ceklica sa svojom porodicom nastanio u Lovcencu.

Sedamdeset cetiri godine kasnije Itana ostvaruje svoj i san svojih predaka na pradedovom i njenom Cetinju.

“Crnogorsko drustvo “Lovcen” cestita svojoj clanici steceno zvanje i zeli joj uspjeh u daljem obrazovanju i radu”, porucuju iz tog udrzenja.