Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

SNP O BOMBARDOVANJU

Drustvo je obavezno da se sa pijetetom sjeca zrtava, palih vojnika i nevino stradalih civila tokom NATO bombardovanja 1999. godine, porucili su iz Socijalisticke narodne partije.

Oni su podsjetili da su na danasnji dan, prije 19 godina, avioni NATO pakta bombardovali Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Iz SNP-a su ocijenili da je bombardovanje, koje je trajalo 78 dana, uz patnje naroda, rusenje puteva, mostova, bolnica, aerodroma, brojne stradale civile i pripadnike Vojske Jugoslavije “jedna od najtamnijih mrlja na obrazu medunarodne zajednice, koja je bez odluke Ujedinjenih nacija bombardovala suverene zemlje”.

“Nasa je obaveza da se sa pijetetom sjecamo zrtava bombardovanja, palih vojnika i nevino stradalih civila, medju kojima je bilo i djece. Da se nikad ne zaboravi i da se nikad i nikome ne ponovi”, porucili su iz partije.

78 DANA

Navrsava se 19 godina od pocetka NATO bombardovanja tadasnje Savezne Republike Jugoslavije. Trajalo je 78 dana, a ukupan broj zrtava nikada nije utvrden.

Procjenuje se da je tokom tih 78 dana bombardovanja poginulo izmedu 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna steta procijenjena na vise desetina milijardi dolara.

Odluka o bombardovanju tadasnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Naredbu je americkom generalu Vesliju Klarku, tadasnjem komandantu saveznickih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Klark je kasnije u knjizi “Moderno ratovanje” napisao ne samo da je planiranje vazdusne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. vec i da je zavrseno krajem avgusta te godine.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o buducem statusu pokrajine Kosova.

NATO je 24. marta 1999. u 19.45 zapoceo vazdusne udare krstarecim raketama i avijacijom, na vise podrucja u Srbiji i Crnoj Gori.

Poslije vise diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okoncano potpisivanjem Vojnotehnickog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom pocelo povlacenje snaga SRJ sa Kosova.

Posto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na podrucje sela Kokolec tog dana u 13.30 casova.

Savjet bezbjednosti UN je istog dana, 10. juna 1999, usvojio Rezoluciju 1244, a na Kosovo je upuceno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

U ODNOSU NA BDP

Crna Gora je za odbranu u 2017. godini potrosila 66 miliona eura, odnosno 1,58 odsto bruto drustvenog proizvoda. Iako je po izdvajanju u odnosu na BDP na 11. mjestu medu clanicama Alijanse, Crna Gora je od svih clanica izdvojila najmanji iznos, 66 miliona, pokazao je NATO izvjestaj za 2017. godinu.

Prema podacima objavljenim u NATO godisnjem izvjestaju za 2017. godinu, koji je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg predstavio juce u Briselu, najvise novca za odbranu izdvajaju Sjedinjene Americke Drzave i to 3,57 odsto GDP ili 685,957 milijardi dolara.

U poredenju sa zemljama regiona, Crna Gora izdvaja najvise BDP na sektor odbrane. Tako Hrvatska izdvaja 1,26 odsto (690 miliona dolara), Slovenija 0,92 odsto (478 milion dolara) Slovacka 0,98, (preko milijardu dolara) Albanija (145 miliona) ili 1,10 odsto BDP.

Kad je u pitanju broj vojnih lica, Crna Gora prema ovom dokumentu ima 1.700 vojnih lica. Dok najmanje ima Luksemburg 800.

Najbrojniji su Amerikanci, dok od zemalja sireg regiona prednjaci Hrvataska sa 15.000. Albanija ima 6.800 vojnika, Slovenija takode, dok je vojnih lica u Bugarskoj 25.000. Predstavljajuci izvjestaj, Stoltenberg je kazao da je u 2017. godini bilo mnogo posla za NATO, ali da ce i u 2018. nastaviti sa radom kako bi se ocuvao mir.

“Ovaj izvjestaj pokazuje da, u svijetu koji je nepredvidiv, Alijansa pojacava svoj doprinos kako bi ocuvala nase zemlje bezbjednim”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u sjedistu NATO u Briselu.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

IVANOVIC OCIJENIO

Clanstvo Crne Gore u NATO dodatan je motiv i drugim zemljama u okruzenju, koje strijeme clanstvu u Alijansu, da istraju u svojim namjerama i da sprovode neophodne reforme na putu integracija, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanovic.

On se danas, kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane, sastao danas sa direktorom NATO Direktorata za planiranje odbrane Polom Severoom.

“Ivanovic se zahvalio na posjeti i izuzetnoj podrsci koju NATO kontinuirano pruza Crnoj Gori. Sastanak je bio prilika da Ivanovic upozna sagovornika sa dosadasnjim preduzetim koracima u ostvarenju zadatih ciljeva”, navodi se u saopstenju.

Ivanovic je, kako se dodaje, tokom sastanka upoznao sagovornika i sa ostvarenim rezultatima u planiranju odbrambenih sposobnosti Crne Gore.

Severo je pohvalio napredak koji je Crna Gora ostvarila, sto je doprinijelo formalizovanju clanstva u NATO, kao i doprinosu koji pruza u ostvarenju zajednickih ciljeva kolektivnog sistema bezbjednosti.

“Istovremeno je naglasio da Crna Gora moze racunati na podrsku NATO pri ostvarenju potpune integracije”, navodi se u saopstenju.

Na kraju sastanka, sagovornici su razmotrili dosadasnju saradnju i dogovorili detalje o nastavku u oblasti planiranja odbrambenih sposobnosti. Takode, razgovarano je o mogucnostima i izazovima koji Crnu Goru ocekuju u narednom periodu.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OCEKUJE SE VISE INVESTICIJA

Prethodna godina za Ministarstvo odbrane bila je i vise nego uspjesna, i to zahvaljujuci clanstvu u NATO-u, kaze resorni ministar Predrag Boskovic. Prve benefite gradani su osjetili tokom pozara, a boljitka za nasu drzavu ce, kako kaze, biti jos jer u Vladi ocekuju veci priliv stranih investicija. U Ministarvu odbrane planiraju obnavljanje opreme, iako , kazu, nasa vojska moze da parira najrazvijenijim zemljama svijeta.

Peti jun, datum kada je Crna Gora postala 29. clanica NATO-a, upisan je u Crnogorskoj istoriji, i to je prema rijecima ministra odbrane Predraga Boskovica, mozda i najveci civilizacijski iskorak nase drzave. On kaze da je dovoljno reci da smo dio najveceg vojno politickog saveza i najrazvijenijih demokratija svijeta.

“Oni konkretni benefiti sto bi trebao da vidi svaki gradanin, vidjeli ste i ljetos kada je su bili oni veliki pozari, kada je NATO reagovao u manje od 24 sata, stigla je pomoc NATO partnerskih zemalja, pojedinih clanica NATO-a kao sto je Bugarska i Hrvatska, i uspjeli smo da se izborimo sa tom starvicnom nepogodom bez ljudskih zrtava i bez velike materijalne stete”, istakao je Boskovic za TVCG.

Clanstvo u NATO-u i ekonomski znaci mnogo, jer, kaze Boskovic, investitori Crnu Goru dozivljavaju kao zemlju u kojoj je vladavina prava zagarantovana i u kojoj se vlasti odlucno bore protiv organizovanog kriminala i korupcije. On tvrdi da smo imali priliku da prve ekonomske rezultate vidimo i u godini za nama, a vjeruje da cemo ih gledati i ubuduce.

Na daljoj afirmaciji Crne Gore, radice i diplomatsko vojni predstavnici.

“Tamo gdje imamo i odredene jedinice slacemo i komanda lica, a sto se tice samih vojno diplomatskih predstavnistava, mi necemo mnogo siriti mrezu. Ona je trenutno imamo svoje misije u Berlinu, Becu, Briselu i Vasingtonu. Na tome cemo za sada ostati, mozda razmisljamo u narednom periodu da posaljemo nekoga i u Veliku Britaniju”, kazao je ministar odbrane.

Boskovic naglasava i da je Crna Gora i prije clanstva, dobijala donacije zemalja clanica, narocito one iz SAD-a. Ocekujemo pomoc i iz Njemacke, jer nas, kaze, sve razvijenije zemlje, ne bez razloga, dozivljavaju kao kredibilnog partnera.

“Ono sto je bitno jeste da sada kao clanice tog bezbjednosnog sistema ne moramo razvijati te skupe sisteme bezbjednosti, siguran sam da ne bi bili sposobni a samim tim bi bila ugrozena bezbjednsot Crne Gore, na ovaj nacin bezbjednost je zagaranovana , granice su zagarantovane , to je najveci bezbjednosni doprinos NATO-a Crnoj Gori”, naveo je Boskovic.

Kazao je da za 2018. u Ministravu imaju ambiciozne planove, jer ce im na raspolaganju biti 53 miliona eura. Dio ce iskoristiti za obnavljanje opreme, od koje izdvajaju nabavku tri visenamjenska helikoptera, a dio za poboljsanje standarda zaposlenih u vojsci.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])