Dejan Zlaticanin prijetio prekidom, ali nije uspio vise od nokdauna i sigurne jednoglasne pobjede nad Malim Tajsonom
Najbolji crnogorski bokser i bivsi WBC prvak svijeta, Dejan Zlaticanin jednoglasno je u “Moraci” slavio pobjedu nad Rusom Vishanom Murzabekovim (98:92, 98:91, 97:92), u mecu za prestiz i rejting u lakoj kategoriji.
Dinamit, nadimak koji je zasluzio razornom ljevicom, grunuo je nekoliko puta u ringu “Morace”, ali je cvrstom Rusu brojano samo na kraju prve runde.
Izdrzao je Mali Tajson jos nekoliko zestokih napada, a u 4. rundi se rvackim zahvatom sapasao nokdauna nakon serije razornih udaraca u tijelo i glavu od Zlaticanina.
Murzabekov je ravnopravan borac bio samo u osmoj rundi, dok su petu oba boksera provela u neuobicajenio sporijem ritmu. U 7. rundi Rus je probao da nesportskim udarcem stekne prednost, a,li je samo zaradio javnu opomenu.
Zlaticanin je bio ubjedljiv i u finisu posljednje , 10. runde, i na kraju je slavio 24. profi pobjedu uz dva poraza u profi ringu. Zlaticanin je tek drugi bokser sa prostora bivse Jugoslavije sa titulom prvaka svijeta u WBC verziji.
Dejan Zlaticanin u vecerasnjem mecu(Foto: Zoran Duric)
Zlaticanin je nakon gubitka titule, dozivio jos jedan neocekivan poraz u Americi sa teskim povredam u mecu sa Meksikancem Rodrigesom, ali se godinu i po potom vratio ne birajuci rivala. Izabrao je cvrstog Rusa kojem je nanio peti poraz, uz 19 pobjeda koje slavio Murzabekov u profi ringu.
Tako je Zlaticanin pokazao i da se odlicno psiholoski oporavio nakon prethodne neuspjesne borbe u Americi, i ujedno nakon osam godina pred svojom publikom pokazao klasu.
U uvodnim borbama videna su tri okrsaja. U osam rundi mladi Novljanin Dilan Prasovic je u kruzeru jednoglasno bio bolji od iskusnog Njemca Rada Rasida. Prasovic, koji je borbu poceo minutom cutanja za preminulim trenerom Fehmijem Hisenijem, odlicno je vodio borbu.
Sjajnim kombinacijama udarca u tijelo pa potom vezanim serijama u glavu vrijedno je sakupljao bodove i drzao cenatr ringa. U svakoj rundi je pokazao vise, bio bolji za jednoglasnu pobjedu, 12. u isto toliko profesionalnih nastupa.
Upola manje vremena u ringu u velteru je proveo mladi brat Dejana Zlaticanina, Momcilo. Osim u finisu posljednje, cetvrte runde kada je sjajnom serijom pogodio Rusa Vladislava Frezea, bila je to poprilicno ravnopravna borba koja je na svim sudisjkim listama pripala crnogorskom bokseru.
Brojanje je jos gledano u prvoj uvodnoj borbi teskasa, Andreja Pesica iz Srbije i Njemca Patriha Linkerta u sest rundi. Pesic je uspio da dominaciju krunise tek jednim brojanjem u posljednjih deset sekundi seste runde. Pesic je slavio zasluzenu jednoglasnu pobjedu.
Policija je danas ponovo bacala suzavac na antivladinim demonstracijama sirom Hongkonga ciji su ucesnici razbijali prozore prodavnica u trznim centrima, gnijevni zbog smrti studenta aktiviste i hapsenja prodemokratskih poslanika.
Protesti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriji Kini.
Policija je bacala suzavac da bi ocistila ulice u Cuen Vanu na sjeverozapadu Hongkonga, a prethodno je u toj oblasti jurila demonstrante po trznom centru Sitivok.
List Epl dejli javio je da je policija uhapsila cetiri muskarca i zenu zbog unistavanja prodavnica u Cuen Vanu.
Na sjeveroistoku Hongkonga, u oblasti Sa Tin, vlasti su zatvorile stanicu metroa posto su demonstranti polomili prozore i ostetili aparat za kupovinu karata.
Novinari su javili da je policija uhapsila tri muskarca u stambenom kompleksu u toj oblasti, ali da razlog njihovog privodenja nije jasan.
Unistavanja prodavnica u trznom centru bilo je i u oblasti Tuen Mun, na sjeverozapadu Hongkonga.
Protesti su dopirnijeli ekonomskom nazadovanju Hongkonga. Ekonomija te teritorije sa 7,5 miliona stanovnika zavrsila je trece tromjesecje ove godine u recesiji, prvoj u Hongkongu od svjetske finansijske krize.
Policija je juce objavila da je uhapsila sest poslanika zbog opstrukcije sednice lokalnog parlamenta 11. maja, na kojoj je razmatran sporni zakon o ekstradiciji. Svi uhapseni su pusteni na osnovu kaucije.
Demonstranti su takode oplakivali studenta Cou C-Loka koji je u petak podlegao povredama zadobijenim od pada sa parking-garaze posto je policija bacila suzavac na demonstrante.
Okolnosti njegove smrti nijesu jasne, a mnogi optuzuju policiju za koriscenje ostre taktike koja ukljucuje masovnu upotrebu suzavca. Policija negira da je gurnula tog 22-godisnjeg studenta s garaze tokom protesta u ponedjeljak i da je odlagala ukazivanje pomoci.
U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano pet prijava, na osnovu kojih nije izrecena nijedna novcana kazna.
Nepravilnosti nijesu utvrdene prilikom kontrole brze hrane Gurman i butika JD u Podgorici.
Gradani su se zalili i na smece i deponiju.
Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jacanju svijesti javnosti i vecem ukljucivanju gradana u borbi protiv sive ekonomije.
Projekat omogucava gradanima da jednostavno i brzo ukazu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih racuna, rada na crno ili krsenja potrosackih prava i pomognu nadleznim institucijama da se sto uspjesnije izbore sa sivom ekonomijom.
Gradanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uocene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.
To sto su u Crnoj Gori imali stalne i poslove koje vole, Tijanu Zeguru i njenog supruga nije odvratilo od ideje da zivot nastave negdje drugo.
U januaru ce biti dvije godine kako je Tijana sa cetvoro maloljetne djece odletjela sa podgorickog aerodroma u Svedsku, gdje ih je docekao suprug i roditelj, kojeg prije toga nisu vidjeli cetiri mjeseca. Zegure su samo jedna od porodica i pojedinaca koji se posljednjih godina odlucuju da napuste Crnu Goru.
Tijana i suprug sada imaju 40, odnosno 42 godine, njihova djeca 17, 16, 8 i 6. U Stokholm su preselili krajem januara 2018, iako su planirali da to bude po zavrsetku skolske godine.
“Na brzinu smo prodali stan, regulisali obaveze koje smo imali, spakovali zivote u kofere i otisli u jednom pravcu”, kazala je “Vijestima” Tijana.
Odgovor na pitanje – zasto, kaze – nije jednostavan.
“Puno je razloga koji su se ispreplijetali, ali u principu od presudnog znacaja bila je situacija u zemlji. Rodeni u SFRJ i odrastali tokom ratova na prostorima bivse Jugoslavije, i suprug i ja smo stalno slusali da ce biti bolje, da dolazi to bolje. Nekako smo se putem umorili od cekanja, uvidjevsi da se taj obecani boljitak nece desiti u nasem zivotnom vijeku, a mi smo zeljeli da zivimo sa svojom djecom, a ne da gledamo kako zivot prolazi pored nas”, rekla je ona. Dodaje da ona i suprug, koliko god se trudili i koliko god poslova u isto vrijeme radili, nisu uspijevali da finansijski obezbijede porodicu, u najvecoj mjeri jer su vracali stambeni kredit. Pa, ipak, to nije i jedini razlog za odlazak…
“Otisli smo, jer je najbolji dan mog djeteta tokom osnovne skole bio kad su na vrata skolskog toaleta postavljena vrata, jer mi je jedno od djece ucilo u ‘elitnom odjeljenju’ koje zvanicno ne postoji. Jer mi je vaspitacica u vrticu saopstila da je moju djevojcicu od cetiri godine morala disciplinovati tako sto joj je pocupala zulufe. Jer je moja majka, onkoloski pacijent, u 2018. godini morala vise puta prekinuti razlicite vrste tretmana, jer su aparati u kvaru ili ljekova nema. Jer smo se prosto umorili od cekanja na dostojanstvo”, kazala je “Vijestima” Tijana.
Iako su u Svedskoj nepune dvije godine, za sada su izuzetno zadovoljni uslovima zivota.
“Obrazovni sistem je nemoguce uporediti, jer se mom djetetu vrsi provjera znanja tako sto se ocjenjuje njegova sposobnost da kriticki razmislja i da usvojeno znanje primijeni u ralicitim situacijama, odnosno formira svoje misljenje na osnovu informacija koje su mu pruzene. Mladi se posmatraju kao izuzetno vrijedan resurs i dobijaju sansu za zaradom vec tokom ljetnjeg raspusta u srednjoj skoli, kada ih niko ne salje za burek i jogurt, vec ih dozivljava kao nekog ko znanjem i mladalackim pogledom na svijet moze unijeti novitete i poboljsati posao”, kaze Tijana.
Dodaje i da su prava radnika izuzetno zasticena, da sindikati stalno pregovaraju o poboljsanjima, a da su obrazovani gradani, bez obzira na politicko (ne)odredenje, izuzetno cijenjeni, te da politicka (ne)pripadnost ne igra nikakvu ulogu u necijem zaposljavanju ili napredovanju.
Ona je vecinu profesionalne karijere bila posvecena poboljsanju kvaliteta zivota u Crnoj Gori, najvise u oblasti ljudskih prava i sloboda, te socijalnoj i zdravstvenoj zastiti.
“Cesto me pitaju da li zalimo sto smo otisli. Zalimo samo zbog toga sto nismo mnogo ranije otisli, da bismo i nasoj starijoj djeci omogucili neke normalnije uslove u odrastanju”, rekla je “Vijestima” Tijana.
Tesko je biti stranac u svojoj zemlji
Crnu Goru je napustio i Vlado Marojevic. Otisao je, kaze, iako mu “nista materijalno nije falilo”. Radio je nekad i dva, nekad tri posla, supruga je takode zaposlena. Marojevic je u Crnoj Gori zapoceo i privatni posao.
“Ulagao sam u njega, ali sam na kraju shvatio da placanjem nameta u stvari placas neravnopravnu konkurenciju. Shvatis da od novca kojim drzavi placas porez, drugi dobijaju podsticaje”, iznosi on svoje videnje situacije.
Kad je odlucio da napusti Crnu Goru, nije bio siguran i gdje da ide.
“Razmisljao sam o Americi, ali mi je ispao odlican posao, zapravo dva, u Sloveniji”, kazao je on.
Priznaje da ga uhvati nostalgija, ali kaze da je od toga teze osjecati se strancem u svojoj zemlji.
Ne vidi ni da ce u Crnoj Gori biti bolje.
“Niko se ne hvata u kostac sa problemom odliva stanovnistva, ni vlast ni opozicija. Nemaju vremena od ganjanja svojih interesa”, kaze Marojevic.
Povremeno razmislja o tome da li da se, kad dovoljno ustedi, vrati u Crnu Goru, pa da ponovo pokrene neki posao.
“Onda shvatis da ces opet udariti u isti zid, slomiti sebi glavu. Koliko god da sam ovdje stranac, ili cefur kako nam tepaju, vidis sta znaci biti gradanin u pravom smislu te rijeci, biti gradanin sa svim pravima uredenog drustva. Nisi Slovenac, ali osjecas da si ravnopravan”, kaze on.
Zdravo je otici, makar i privremeno
Vestminsterska fondacija za demokratiju nedavno je objavila rezultate istrazivanja, prema kojima oko 70 odsto mladih razmislja da napusti Crnu Goru.
Centar za gradansko obrazovanje u avgustu je objavio studiju, prema kojoj o odlasku iz Crne Gore razmislja 50 odsto mladih. Cak i ako ne razmisljaju da trajno napuste Crnu Goru, Marojevic mladima predlaze da svakako odu, makar na neko vrijeme: “Da malo osjete i nauce, pa da na nekim drugim izborima kazne odgovorne za ovakvo stanje”.
Da privremeni odlazak moze biti zdrav, uvjerena je i Zenepa Lika. Ona je arhitektica i aktivistkinja za zivotnu sredinu i zaljubljena je u prirodu Crne Gore. Rodena je u Baru 1969, odrastala u Ulcinju i Tuzima, a 1983. preselila je u Njemacku, gdje su ranije migrirali njeni roditelji. U Njemackoj je zivjela 32 godine. U Crnu Goru se prvi put na duze vratila 2008, kada je odlucila da tu provede dvije godine, upozna Crnu Goru i nauci albanski i crnogorski. Ocigledno zaljubljena u divlju ljepotu zemlje u kojoj je rodena, ipak joj nisu promakli i problemi.
I priroda je arhitektura:(Foto: Privatna arhiva)
“Korupcija, nesavjesan odnos politicke elite prema kulturnom i prirodnom nasljedu, nepotizam, povrsni odnosi u kojima je materijalno vaznije od moralnog… ovdje su jako prisutni. Vratila sam se u Njemacku 2010. godine, srecna sto napustam okruzenje kakvo sam dozivjela u Crnoj Gori”, ispricala je ona.
Njemacku zamijenila Crnom Gorom
Cetiri godine kasnije se ipak vratila i danas zivi u Crnoj Gori. Po dolasku je izabrana za potpredsjednicu Opstine Ulcinj, kada je vodila i inicijativu za zastitu Ulcinjske solane. Poslije dvije godine, podnijela je ostavku, ali je borbu za Solanu nastavila kao jedan od osnivaca udruzenja “Dr Martin Snajder-Jakobi”.
U Crnoj Gori se, kaze, cesto osjeca kao vanzemaljac. Tesko prihvata bahatost, pohlepu, ograniceno razmisljanje… I ponekad razmislja da napusti Crnu Goru.
“Kome ne padne na pamet da to uradi? A onda razmislim zbog cega sam napustila Njemacku – posao, klijente, prijatelje, bezbjedan i lijep zivot… Moj zivot je bio jako dobar. Razmisljam da je najlakse odustati. Davno sam sebi obecala da to necu raditi. Srecna sam, iako u Crnoj Gori ne radim kao arhitekta, ne odustajem od nje. I zastita prirode je usko vezana za arhitekturu, prostor”, porucila je Zenepa.
Kao i Marojevic, mladima savjetuje da makar i privremeno odu iz Crne Gore, da osjete i drugaciji mentalitet i nacin zivota.
“Ali i da vide da ni tamo nije sve med i mlijeko. Evropa sigurno nije vise mjesto kao u vrijeme kada su moji roditelji migrirali”. Smatra vaznim za mlade da se osamostale, al ii roditeljima porucuje da djeci prestanu da govore da cute i da se ne mijesaju.
“Roditelji bi trebalo da imaju vise povjerenja u djecu, da ih ohrabre, iskreno saslusaju… Kakvo je drustvo gdje cutis, trpis ili odakle moras da bjezis da bi se ostvario, jer nemas podrsku porodice, ni drustva”, kaze Zenepa.
Porucuje mladima i da budu glasniji…
“Dok sam studirala u Njemackoj, svake sedmice smo protestovali zbog svega i svacega. U Crnoj Gori izgleda kao da nema nikakvih problema. A student bi trebalo da su kriticki glas drustva, zar ne”. Za mlade koji su iz Crne Gore otisli vani na studije, Zenepa zeli da se vrate.
“Ali ne kao elitna grupica, nego kao ljudi koji su stvarno iskreni i zele da ova zemlja postane gradanska, demokratska, ekoloska i drzava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava”.
Do zdravog drustva preko dobrih i vrijednih ljudi
Tesko je odgovoriti na pitanje sta to treba mijenjati u Crnoj Gori, da bi postala zdravije drustvo, kaze Zenepa Lika.
“To je stvarno tesko pitanje, treba ici u srz naseg drustva. Mislim da smo prilicno zastarjelo drustvo, volimo podjele, vazni su nam statusni simboli, ko je od koje familije… Manje je vazno dali smo dobri, kako smo dosli do toga. Skromnost je kod nas, kako mi je davno rekao bivsi sef, ‘za budale’. Ne volimo ljude koji su skromni, iskreni. I, primijetila sam, mi ne poznajemo jedni druge, i to me ozbiljno cudi, ponekad i uznemiri”.
Dodaje da je, tokom borbe za Solanu, upoznala mnogo iskrenih i divnih ljudi, kako onih iz Crne Gore, poput Darka Saveljica, osnivaca Farme magaraca u Martinicima, tako i onih koji su dosli da zive iz inostranstva, kao sto je Njemac Michael Bader.
Sadasnji predsjednik Klaus Johanis izasao je na prvo mjesto u prvom krugu predsjednickih izbora u Rumuniji, a ocekuje se da ce se u drugom krugu suociti sa bivsom socijaldemokratskom premijerkom Viorikom Dancilom, pokazuju dvije izlazne ankete.
Biralista su zatvorena u 19 casova po lokalnom vremenu, a po izlaznim anketama tada je procijenjeno da Johanis ima 39, a Dancila 22,5 posto glasova.
Ako danas nijedan kandidat ne osvoji vise od 50 odsto glasova, drugi krug glasanja bice 24. novembra.
U najvisim predelima Dalmacije pao je snijeg, a u mnogim drugim djelovima pala je velika kolicina kise.
Kako prenosi hrvatski Index, u Konavlima je palo 70 litara kise po kvadratnom metru, dok je u okoloni Splita, na podrucju Kastela, palo vise od 40 litara po kvadratnom metru.
Tokom vikenda najvise je zahladnjelo u planinama, gdje je snijeg padao na visini iznad 1.500 metara.
Snijeg je nocas i jutros povremeno padao u visim predjelima Dinare i Kamesnice.
Snijeg je povremeno padao i na dinarskom vrhu Velika Duvjakusa, gdje se temperatura spustila malo ispod nula stepeni Celzijusa, javila je Dalmacija Danas.
Ministarstvo zdravlja uvesce do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporucenu, djevojcicama od devet do 11 godina. HPV vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprjecavanje infekcije HPV virusom koji je jedan od uzrocnika karcinoma grlica materice.
Od raka grlica materice sve cesce obolijevaju mlade zene. Uz skrining kao prevenciju, od naredne godine ce se u kalendar imunizacije uvesti i vakcina protiv humanog papiloma virusa.
“Vakcina ce biti preporucena, nece biti obavezna, iduce godine preporucice se vakcina za djevojcice od 9 do 11 godina”, kazao je Miro Knezevic iz Ministarstva zdravlja.
Da je vakcina protiv HPV-a uz redovne kontrole prava prevencija potvrduje i ginekolog podgorickog Doma zdravlja Milovan Jovanovic.
“Raka grlica nema bez HPV virusa. Tako da nam to daje podsticaj da idemo na vakcinu na sekundarnu prevenciju. Malo vise u odnosu na ostale zemlje ta infekcija je visa jer nemamo HPV vakcinaciju”, kazao je ginekolog Milovan Jovanovic.
Crna Gora ce raspisati tender za vakcinu koja ce izgraditi imunitet od devet vrsta virusa HPV-a.
“Ima 100 HPV virusa, 30 se prenose polnim putem, dva su najodgovornija da izazivaju tumore i ta 9-tovalentna vakina pored 2 tipa pokriva i 7 drugih tipova”, objasnjava Knezevic.
Podaci nacionalnog registra kazu da svake godine u Crnoj Gori od raka grlica materice oboli oko 110 zena. Medutim, kada se prisustvo HPV-a otkrije na vrijeme moguce ga je iskorijeniti.
“Ta vakcina sa skriningom koji se sprovodi dovesce do smanjenja obolijevanja ali i smrtnosti nasih gradana od karcinoma grlica materice a mozda dovede do potpunog iskorjenjivanja bolesti”, dodaje Knezevic.
“Kroz ovu vakcinu mladi ce da shvate, kad prime tu vakcinu, da se reproduktivno zdravlje pocinje da se cuva u tim godinama”, dodaje Jovanovic.
Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predlozila je Ministarstvu zdravlja da ponudi gradanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv humanog papiloma virusa. Ovu vakcinu preporucuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije.
Rast crnogorske privrede u narednoj godini prognoziran je na oko 3 odsto, kazala je za Televiziju Crne Gore generalna direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Sarlot Rua. Istice da je Crna Gora do sada odgovorno koristila sredstva Banke, a brojni projekti i savjetodavni programi, crnogorsku privredu priblizavaju Evropskoj uniji. Kada je rijec o sivoj ekonimiji, napretka, kaze, ima, ali istice i da moze bolje. Predstojeci Investicioni samit u Londonu bice prilika i za nove aranzmane sa Crnom Gorom, najavljuje generalna direktorica EBRD-a.
Evropska banka za obnovu i razvoj u Crnoj Gori do sada je investirala 578 miliona eura u vise od 50 projekata, cija je ukupna vrijednost vise od milijardu eura, kaze za Televiziju Crne Gore generalna direktorica EBRD-a za centralnu i jugoistocnu Evropu Sarlot Rua. A da li smo ta sredstva odgovorno koristili?
“Apsolutno. Blisko saradujemo sa Agencijama kojima smo dali kredite i projekti dobro napreduju. Rijec je o izgradnji puteva, luka, zeljeznice. Nasi klijenti su i privatne kompanije i banke i veoma smo zadovoljni nacinom na koji klijenti u Crnoj Gori rade”, kazala je Rua.
Ukupne investicije EBRD-a, po glavi stanovnika, kada se posmatra region, najvece su upravo u Crnoj Gori, i banka je spremna da pomogne i unaprijedi investicionu klimu.
Na pitanje da li je ta saradnja priblizila Crnu Goru Evropskoj uniji, posto tezimo da gradimo ekonomiju blisku onoj koju trazi Brisel, Rua je izricita, “da, definitivno”.
“Nasi projekti kao i savjetodavni programi priblizavaju crnogorsku privredu Evropskoj uniji i to na vise nacina. Uz pomoc nasih investicija izgradena je infrastruktura, privrede se povezuju, ulaze se u razvoj luka i energetsku povezanost. Uz to, kompanije usvajaju poslovne standarde kako bi mogle da izvoze svoje proizvode na evropsko trziste ili zadovolje nivo usluga koje ocekuju turisti kada dodu u Crnu Goru. S druge strane, imamo savjet gdje zajedno sa privatnim sektorom i Vladom nastojimo da prevazidemo poslovne barijere radi izlaska na evropsko trziste”, kazala je Rua.
Evropska banka cesto naglasava nelojalnu konkurenciju i sivu ekonomiju kao kljucne probleme crnogorske privrede. Rua kaze da je Crna Gora na tom polju postigla odredeni napredak.
“Ima napretka, ali moze da se uradi i vise. Siva ekonomija nije vise tako izrazen problem kao sto je bila ranije, povecava se broj kompanija koje tacno prijavljuju svoje poslovne rezultate”, kazala je.
Na pitanje, Kakve su projekcije Evropske banke o rastu crnogorske privrede i BDP-u, generalna direktorica EBRD-a za Centralnu i Jugoistocnu Evropu odgovara: “Upravo smo revidirali nase prognoze za 2019. i projekcija rasta je 2,8 odsto, a u 2020-oj blize 3 odsto. Ali to su prognoze, vidjecemo sta ce se desavati u stvarnosti”.
Najvecu razvojnu sansu Crne Gore, Rueva vidi u turizmu, ali i proizvodnji hrane i vina. Vazno je istice, pospjesiti sopstvenu proizvodnju i sto manje se oslanjati na uvoz iz susjednih zemalja. Ulaganje u obnovljive izvore energije smatra jos jednom mogucnoscu za razvoj. Bice to i jedna od vaznih tema na Investicionom samitu zemalja Zapadnog Balkana u februaru u Londonu.
Na pitanje, da li je realno ocekivati Nove aranzmane sa Crnom Gorom, kaze da je u toku nekoliko pregovora sa crnogorskim klijentima.
“Ne mogu da otkrivam sta cemo tom prilikom i potpisati, ali bice odredenih dogovora. Cilj samita je da poveca prekogranicnu saradnju, kao i saradnju privatnog i javnog sektora. Trenutno radimo na agendi samita”, kazala je Rua.
Istice da ce vazna tema biti razvoj regionalnog turizma, putne infrastrukture i unapredenje regionalne trgovine i robne razmjene.
Velika Britanija uputiće pomoć Ukrajini u sistemima protivvazdušne odbrane (PVO) vrijednim oko 685 miliona eura kako bi se odbranila od ruskih napada tokom zime na energetske objekte, izjavio je danas britanski ministar Džon Hili.
Masovno ubistvo u kom je 15 ljudi ubijeno tokom proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju bila je "teroristički napad inspirisan Islamskom državom", saopšteno je danas iz australijske policije.
Posljednje dvije godine pred redovnim sudovima donijeto 12 pravosnažnih krivičnih presuda zbog napada na novinare, od čega je većina za ugrožavanje sigurnosti, pokazalo je istraživanje „Bezbjednost medija i novinara: pogled iz institucija“, koje je sprovelo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) .
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sjutra, u sredu 17. decembra, neće prisustvovati samitu EU o Zapadnom Balkanu koji je sazvao predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Najmanje sedam osoba poginulo je u padu malog aviona u centralnom Meksiku, koji se srušio prilikom prinudnog sletanja, saopštili su lokalni zvaničnici.
Dvoje djece starosti tri i pet godina je poginulo, a više osoba je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u prizemlju stambene zgrade u gradu Trevu, u francuskom departmanu En, saopštile su lokalne vlasti.
Otac i sin, Sadžid i Navid Akram, koji su ubili 15 ljudi tokom proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, boravili su na Filipinima mjesec dana prije napada kako bi prošli „vojnu obuku“, prenose australijski mediji pozivajući se na bezbjednosne izvore. Filipinska policija pokrenula je istragu o njihovom boravku u toj zemlji.
Tokom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja emisije štetnih čestica nijesu povećane u odnosu na istorijski nivo, kazao je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović, ističući da broj hospitalizovane djece u najsjevernijoj opštini nije u direktnoj korelaciji sa zagađenjem vazduha.
"Čitajući ministrovo saopštenje, pitamo se da li je on zaposlen u Društvu ili mi, koji svakodnevno radimo na terenu i snosimo odgovornost?, navode zaposleni u "Grijanju"
Za Mirka Vučinića najbolji je Kilijan Mbape, za Stevana Jovetića - Lamin Jamal, za Danila Mitrovića - Hari Kejn, a za Miodraga Radulovića - Usman Dembele!
Njemačka planira da isporuči Ukrajini veliki broj raketa Sajdvinder (Sidewinder) iz svojih zaliha. To su rakete vazduh-vazduh koje se mogu koristiti sa zemlje, helikoptera ili borbenih aviona protiv neprijateljskih aviona ili dronova
"Znam da će ova odluka izazvati kritike, kako u Briselu, tako i od onih koji uvijek kritikuju, i onda kada ne znaju šta tačno kritikuju. Vjerujem da ovim štitim Srbiju i njene interese", kazao je Vučić
Konstatovana je dobra saradnja Osnovnog državnog tužilaštva sa medijima u pogledu tačnosti i blagovremenosti informacija i napravljen zajednički plan unapređenja dalje saradnje
Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) je optužio lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da manipuliše mještanima Botuna plasirajući im neistine, dok je referendum u Zeti na kojem su se građani prošle nedjelje izjasnili protiv gradnje postrojenja opisao kao nedemokratski
Čarapić je kazao da ne očekuje da će doći do intervencije policije
Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković je kazao da ima informacije da DNP neće podržati predloženi budžet Glavnog grada na predstojećem glasanju u Skupštini, te da je vlast u Podgorici praktično pala.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sjutra, u sredu 17. decembra, neće prisustvovati samitu EU o Zapadnom Balkanu koji je sazvao predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da privremeno zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja predstavlja veliki iskorak na evropskom putu Crne Gore i snažan signal strateške posvećenosti članstvu u Evropskoj uniji.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je za TVCG da je nakon zatvaranja pet poglavlja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji najviše raduje stav da Crna Gora ima podršku 27 država članica da nastavi dosadašnjom dinamikom. Naglasila je da očekuje da narednog decembra stane pred građane i ponosno kaže da je Crna Gora završila tehnički dio pregovaračkog procesa.
Mađarska je blokirala usvajanje zaključaka Savjeta EU za spoljne poslove (GAC) zbog protivljenja u vezi sa dijelom koji se odnosi na Ukrajinu. Danska ministarka evropskih poslova Mari Bjer je izjavila da je nakon mađarskog veta, odlučeno da se zaključci GAC-a, kojima se između ostalog, predviđa formiranje Ad hok radne grupe za izradu pristupnog ugovora za Crnu Goru, transformišu u zaključke Predsjedništva EU. Podršku je uputilo 26 država članica EU.
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić razgovarao je danas sa Ričardom Grenelom, Specijalnim izaslanikom predsjednika SAD Donalda Trampa i poručio da će u narednoj godini biti mnogo dobrih vijesti za građane Crne Gore u vezi sa saradnjom sa SAD-om. Mandić je to napisao na mreži Iks (X).
Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja predstavlja snažnu i nedvosmislenu potvrdu strateške opredijeljenosti ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i svjedočanstvo zrelosti naših institucija u sprovođenju evropskih standarda i vrijednosti, ocijenili su iz Ministasrtva odbrane.
Nevjerovatna je lakoća sa kojom su se nakon govora predsjednika Skupštine na svečanoj proslavi 120 godina Nikoljdanskog ustava probudili stari duhovi srbofobije koju je višedecenijski pažljivo gajio DPS, saopštio je portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić.
Poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, Kenana Strujić – Harbić reagovala je povodom vandalskog čina ispisivanja grafita na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović ocijenila je da je današnje zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU) potvrda da su aktuelna Vlada i Skupština Crne Gore evropski proces vratile u fazu konkretnih i mjerljivih rezultata.
Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema koji rade sve kako bi naštetili dobrosusjedskim odnosima sa nama bratskom Bosnom i Hercegovinom, saopštio je poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza, Nikola Zirojević.
Vlada Crne Gore priprema Program ekonomskih reformi (PER) za period 2026–2028, uz aktivno učešće institucija, socijalnih partnera i međunarodnih organizacija. Dokument će biti u potpunosti usklađen sa Predlogom zakona o budžetu, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Renomirana kompanija Masdar potvrdila je da je snažno zainteresovana za strateško partnerstvo sa Crnom Gorom u oblasti energetike, a u narednom periodu će se raditi na daljoj konkretizaciji saradnje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Vlada neće odustati od zahtjeva da se radovi na izgradnji bulevara Tivat - Jaz moraju realizovati do maja, saopštila je ministarka javnih radova Majda Adžić na konferenciji posvećenoj turizmu u organizaciji Privredne komore Crne Gore.
Nacrtom Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost diskriminisani su farmaceutski radnici, jer su izostavljeni iz predviđenog povećanja koeficijenta za obračun zarada, saopštili su iz Sindikata farmacije.
Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju ACG, saopštio je izvršni direktor Aerodroma CG, Roko Tolić.
Jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina zabilježen je proteklih dana u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125. Stanje na Dječijem odjeljenju Opšte bolnice u Pljevljima je izuzetno zabrinjavajuće, a ljekari upozoravaju da se, zbog ozbiljne kliničke slike većine pacijenata, suočavaju sa jednom od najtežih situacija do sad, upozorila je pedijatrica Maja Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije.
Tokom 2025. Crna Gora je otplatila ukupno 820 miliona eura javnog duga, što predstavlja najveći iznos otplate u jednoj godini u dosadašnjoj praksI, saopšteno je iz MNE Stat (Montenegro statistics & analytics) . Ove obaveze su u velikoj mjeri unaprijed definisale budžetsku politiku i značajno suzile prostor za dodatna ulaganja i razvojne inicijative, saopštili su iz te organizacije.
Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije. Kako je, saopštilo Ministarstvo energetike i rudarstva, eurosuper 98 pojeftiniće tri centa i koštaće 1,44 eura po litru, dok će eurosuper biti jeftiniji za dva centa i koštaće 1,41 eura po litru.
Dok Vlada građanima obećava zaštitu standarda kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2,05 hiljada eura mjesečno.