NJEMACKI MINISTAR

D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.

Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.

N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.

Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.

Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.

“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.

U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.

U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.

Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.

(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)

KOPRIVICA PORUCIO

Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.

On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.

Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.

“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.

Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.

MJESECNA KARTA

Cijena mjesecne parking karte za zaposlene u soping-molu Delta siti vec drugi mjesec iznosi 20 eura bez uracunatog PDV-a, saopsteno je Dnevnim novinama u tom trznom centru.

Prvobitna cijena za radnike Delte bila je 30 eura i vazila je do 1. oktobra.

“Kartice se produzavaju po automatizmu, naravno za one koji to zele. Osim toga, cijena besplatnog parkiranja za sve posjetioce je produzena na sat vremena, a nedjeljom je parking besplatan”, rekli su u soping molu.

Posjetioci placaju zapoceti sat parkiranja ispred Delte po cijeni od 40 centi. Naplata parkiranja, kako su ranije kazali u trznom centru, nije motivisana profitom, vec je bila nuzna zbog velike kolicine automobila koji se ostavljaju, sto onemogucava kupce da nadu mjesto.

Trzni centar Delta siti ima ukupno oko 1.200 zaposlenih, a samo vikendom ga posjeti izmedu 18.000 i 24.000 ljudi.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.

MONTEFARM

Vakcine protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i bice isporucene kada dobavljac FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet, saopsteno je iz Javne zdravstvene ustanove (JZU) Apoteke Crne Gore Montefarm.

“Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da ocekuju da ce se navedeni uslov ispuniti narednih dana.

“U narednih nekoliko dana ocekujemo da ce se ispuniti gore navedeni uslov, pa ce samim tim Montefarm poceti sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.

Podsjecamo, kako su Dnevne novine ranije prenijele, vakcine protiv sezonskog gripa jos nijesu stigle u domove zdravlja, iako je Montefarm ugovor sa dobavljacem Farma Lab potpisao jos 5. septembra. Tenderskom dokumentacijom za otvoreni postupak javne nabavke vakcine protiv gripa je predvideno da maksimalan rok isporuke bude 15. oktobar, te da “nedostatak vakcine protiv gripa moze dovesti do ugrozavanja zdravlja i zivota gradana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u sto kracem zakonom dozvoljenom roku”.

Takode, na pitanja DN da li ce kasnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje gradana, iz IJZ su odgovorili da ce razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovnistva na imunizaciju.

Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporucuje osobama koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija.

SCEKIC VJERUJE

Spoljnopoliticki analiticar iz Beograda Jaksa Scekic kaze za Dnevne novine da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona vec imaju negativan uticaj na proces integracija drzava Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija zuto”.

Podsjecamo, Makron je juce ocijenio da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

“Surovo je od Makrona, koji je do nedavnog govorio o evropskoj buducnosti regiona, sto je to uradio zbog sopstvenih politickih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne moze da politicki prezivi predsjednicke izbore i novu erupciju bijesa zutih prsluka, i po principu “daleko od ociju, daleko od srca, on je buducnost naseg regiona zrtvovao zbog svoje politicke buducnosti”, kaze Scekic.

Ovaj politicki analiticar tvrdi da Makron to, u ovom trenutku, moze da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron zeli da bude na celu EU.

“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj politickoj sceni dobija adut vise, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snaznija. Naime, u percepciji ljudi koji zive u EU, pa i u Francuskoj, nas region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je vec 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grckoj, kada je ekonomija u pitanju, a politicke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosjecnom Evropljaninu kaze da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaze Scekic.

Ovaj dugogodisnji novinar i urednik u domacim i stranim medijima kaze da Makron pokusava da ublazi svoje izjave nudeci zemljama Zapadnog Balkana da kako ko zavrsi pregovore dobije parce statusa u EU, odnosno da, na neki nacin, bude clanica Unije bez prava glasa, odnosno clanica drugog reda.

“Ne cudi me sto se zemlje Zapadnog Balkana, a narocito Crna Gora sada osjecaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otisla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokusava da promijeni pravila. Potpuno razumijem drzavnike koji ce reci da ne pristaju na takav stav Makrona i da ce njihove drzave biti punopravne clanice ili nece uopste uci u EU. Mislim da Crna Gora moze mirno da ceka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske” kaze Scekic.

GLASANJE CITALACA

Hvar je najbolje evropsko ostrvo, a hotel Amfora proglasen je za jedan od najboljih rizorta u Evropi u ovoj godini, rezultati su glasanja citalaca vodeceg svjetskog turistickog magazina “Konde Nast Traveler”.

Hotel Amfora je smjesten u mirnoj uvali u neposrednoj blizini centra grada Hvara s neometanim pogledom na Paklinska ostrva, sto ga cini jedinstvenim rizortom na ostrvu Hvaru, prenosi Novac.hr.

Portal dodaje da je hotel prepoznat po svom spektakularnom kaskadnom bazenu i raznolikoj ponudi, idealan je odabir za parove, porodice, ali i za odrzavanje poslovnih sastanaka, kongresa, konferencija i ekskluzivnih dogadaja.

U izboru najboljih u raznim kategorijama ucestvovalo je vise od 600.000 citalaca magazina sirom svijeta, a birali su se najbolji hoteli i rizorti, aviokompanije, vile, spa, aerodromi, kruzeri i turoperatori, gradovi i ostrva.

UN O BOLIVIJI

Ujedinjene nacije su pozvale bolivijsku vladu i opoziciju da obnove dijalog i mir posto je i treca osoba poginula u ulicnim sukobima zapocetim poslije predsjednickih izbora 20. oktobra.

Limbert Gusman, 20-godisnji student, sinoc je umro u bolnici u gradu Kocabamba, poslije sukoba pristalica i protivnika socijalistickog predsjednika Bolivije Eva Moralesa, u kojima je povrijdeno oko 90 ljudi.

Kancelarija UN u Boliviji pozvala je vlasti da istraze slucaj i osudila “netoleranciju i nasilje” u toj zemlji.

“Nista ne opravdava sukobe medu Bolivijcima, a smrt gradana je nezamisliva”, navodi UN.

Morales, koji je povodom smrti Gusmana izrazio saucesce na Tviteru, rekao je da je student zrtva nasilja promovisanog od politickih grupa koje podsticu rasnu mrznju.

Tokom proslonedjeljnih sukoba u provinciji Santa Krus, uporistu opozicije, dvije osobe su ubijene iz vatrenog oruzja.

Moralesovi protivnici ne priznaju rezultate izbora prema kojima je dugogodisnji predsjednik Bolivije osvojio dovoljno glasova za pobjedu u prvom krugu, dok on optuzuje opoziciju za pokusaj drzavnog udara.

Opozicioni kandidat Karlos Mesa, bivsi predsjednik Bolivije, osvojio je jedan odsto glasova manje od potrebnog za drugi krug izbora.

Protesti su danas nastavljeni u vecini gradova, a demonstranti su postavljali barikade i blokirali puteve.

Morales je predsjednik Bolivije od januara 2006. godine, a kriticari navode da njegov reizbor krsi ustavnu odredbu o ogranicenju mandata.

NA PROTESTIMA

Iracke snage bezbjednosti otvorile su vatru na demonstrante i ubile sest osoba koje su pokusale da uklone policijske barikade postavljene kako bi se sprijecio protestni mars u Bagdadu, saopstili su tamosnji zvanicnici.

Demonstranti su pokusali da stignu do “zelene zone”, cetvrti Bagdada gdje se nalaze vladine institucije i brojne ambasade.

Bolnicki izvori saopstili su da je 41 demonstrant ranjen tokom protesta.

Protesti su poceli 1. oktobra zbog korupcije, nezaposlenosti i nedostatka osnovnih usluga, ali su brzo zabiljezene zrtve, posto su bezbjednosne snage danima koristile pravu municiju za suzbijanje nasilnih demontranata.

POMPEO I MAS

Ministri spoljnih poslova SAD i Njemacke, Majk Pompeo i Hajko Mas, istakli su danas u Lajpcigu bliske veze dvije zemlje i insistirali da je NATO i dalje relevantan faktor na medunarodnoj sceni.

Pompeova i Masova cvrsta odbrana NATO-a uoci 30. godisnjice pada Berlinskog zida uslijedila je posto je predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio da je NATO u stanju “mozdane smrti” zbog smanjenog americkog angazovanja i ponasanja Turske, clanice te alijanse.

Poslije posjete njemackom selu Modlarojt, podijeljenom izmedu dvije Njemacke tokom Hladnog rata, Pompeo je novinarima u Lajpcigu rekao da je “zavidan rad” demokratskih drzava “stvorio slobodu i izveo milione ljudi iz veoma, veoma tesih situacija”.

“Mislim da NATO ostaje vazno, kljucno, istorijski mozda jedno od najvaznijih strateskih patnerstava u zabiljezenoj istoriji”, naveo je americki drzavni sekretar.

Mas je rekao da “ne vjeruje u mozdanu smrt NATO-a” i dodao da “cvrsto vjeruje u medunarodnu saradnju”.

Predsjednik SAD Donald Tramp zabrinuo je mnoge kada je rekao da je NATO zastario i zatrazio od clanica alijanse da vise trose na odbranu.

  • Ljiljanić: Nema dogovora oko političke krize u Podgorici
    on 10/06/2026 at 19:16

    Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nisu mogle da se usaglase i večeras nije došlo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu. Podsjetimo, večeras je u Skupštini Glavnog grada održan sastanak predstavnika većine, a tema sastanka bila je rješavanje aktuelne političke situacije.

  • DPS: Vlast želi da obezbijedi kontrolu nad Javnim servisom
    on 10/06/2026 at 17:48

    Proces izbora članova Savjeta RTCG u potpunosti je kompromitovan zbog očigledne namjere parlamentarne većine da obezbijedi političku kontrolu nad Javnim servisom. Zbog toga poslanici Demokratske partije socijalista neće davati legitimitet ovakvom procesu, saopšteno je iz najjače opozicione partije.

  • PES u Sarajevu: Uvjereni smo da je članstvo Crne Gore u EU ostvariv cilj
    on 10/06/2026 at 17:00

    Delegacija Pokreta Evropa sad učestvovala je na EPP EU-Enlargement Study Visit & Conference u Sarajevu, jednom od najvažnijih skupova Evropske narodne partije posvećenih politici proširenja Evropske unije i budućnosti Zapadnog Balkana, saopšteno je iz PES-a.

  • Leković: Crna Gora više nije utočište mafijaša
    on 10/06/2026 at 15:00

    Jutrošnje ubistvo u centru Barselone, izvršeno na svega nekoliko metara od zgrade policije, pokazalo je ono što odgovorni ljudi odavno govore, ne postoji apsolutna bezbjednost, čak ni u najvećim evropskim metropolama sa neuporedivo većim resursima, tehnikom i brojem policajaca, kazao je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.

  • Bečić i Krapović zahvalili pripadnicima VCG: Samit pokazao snagu bezbjednosnog sektora
    on 10/06/2026 at 14:38

    Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić poručio je da su pripadnici Vojske Crne Gore bili jedna od ključnih karika uspješne organizacije samita.

  • DPS inicirao kontrolno saslušanje zbog položaja penzionera
    on 10/06/2026 at 12:29

    Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) inicirao je kontrolno saslušanje resornih ministara zbog, kako tvrde, teškog položaja u kojem se nalaze penzioneri.

  • Konatar: Za povećanje penzija od 40 eura nije potreban dodatni novac u budžetu niti novo zaduženje
    on 10/06/2026 at 08:49

    Za povećanje penzija u Crnoj Gori od 40 eura, kako je predložio Građanski pokret URA, nijesu potrebna dodatna sredstva u budžetu niti novo zaduženje, kazao je poslanik URA Miloš Konatar.

  • "Samit u Tivtu potvrda evropskog puta Crne Gore"
    on 10/06/2026 at 05:41

    Organizacija samita u Tivtu, veliko je međunarodno priznanje za Crnu Goru kojim naša država potvrđuje svoju evropsku opredijeljenost, ocijenio je politikolog Aleksandar Ćuković. Vraćanje srpskih državljana sa aerodroma u Tivtu i zadržavanje naših građana na granici sa Srbijom neće narušiti odnose između dvije zemlje, smatra Ćuković. Ta dešavanja, kako navodi, koriste se za interne potrebe u susjednoj državi.

  • Kurpejović Cikotić: Evropska integracija ostaje ključ stabilnosti i napretka regiona
    on 09/06/2026 at 21:26

    Evropska integracija ključ je dugoročne stabilnosti i prosperiteta regiona, poručila je generalna direktorica za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Nizaheta Kurpejovi Cikotić na sastancima Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).

  • Ibrahimović sa Izetbegovićem o položaju Bošnjaka i evropskom putu Crne Gore i BiH
    on 09/06/2026 at 17:10

    Delegacija Bošnjačke stranke, predvođena predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, sastala se danas u Sarajevu sa predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, gdje je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, saradnji dvije države, kao i položaju bošnjačkog naroda u regionu. Sagovornici su istakli značaj jačanja saradnje bošnjačkih političkih predstavnika i nastavka evropskog puta obje države.

  • Radunović: Plaža Čedomira Popovića građena po planu iz vremena DPS-a
    on 10/06/2026 at 13:05

    Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović tvrdi da je vlasnik kompanije "Carine" Čedomir Popović gradio plažu u Baošićima po planu koji je usvojen 2018. kada je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti.

  • Raspisan tender za bulevar Velje brdo vrijedan 33 miliona
    on 10/06/2026 at 12:10

    Raspisivanjem tendera za izgradnju bulevara Velje brdo započinje nova faza jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Podgorici, kojim će ovo naselje biti direktno povezano sa gradskom saobraćajnom mrežom. Vrijednost radova iznosi 33 miliona eura bez PDV-a.

  • ZZZ: Manje nezaposlenih
    on 10/06/2026 at 11:39

    U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 24,75 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto manje nego u aprilu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Cijene nafte na blizu 95 dolara
    on 09/06/2026 at 18:34

    Cijene nafte porasle su u ponedjeljak i približile se nivou od 95 dolara po barelu, usljed zabrinutosti trgovaca zbog ponovnog zaoštravanja sukoba između Izraela i Irana, kao i signala iz Teherana da bi novi izraelski napadi na Liban mogli ugroziti i pomorski saobraćaj kroz Crveno more.

  • CGES jača upravljačku strukturu i potvrđuje finansijsku stabilnost pred novi investicioni ciklus
    on 09/06/2026 at 16:13

    Vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koja je održana danas, označila je početak nove razvojne faze kompanije, obilježene snažnim investicionim ambicijama, unapređenjem korporativnog upravljanja i daljim jačanjem povjerenja akcionara, partnera i finansijskih institucija.

  • Nova partnerstva za snažniju ekonomsku saradnju
    on 09/06/2026 at 14:51

    Robna razmjena između Crne Gore i Austrije bilježi kontinuirani rast, ali postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje, posebno kroz povećanje izvoza, razvoj proizvodnih kapaciteta i realizaciju zajedničkih projekata, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.  

  • Poreska uprava: IRMS se unapređuje, nema suspenzije zakonskih rokova
    on 09/06/2026 at 13:47

    Poreska uprava saopštila je da od početka primjene novog IRMS sistema vodi kontinuiranu komunikaciju sa računovođama i poslovnom zajednicom, poručujući da će opravdani tehnički problemi biti razmatrani pojedinačno, ali da nema prostora za obustavu zakonskih obaveza i uvođenje paralelnih procedura.

  • Vukić: Anketni odbor ispitivaće slučaj Vektra Boke
    on 09/06/2026 at 13:44

    Nevladino udruženje Udruženje radnika Vektra Boka AD Herceg Novi organizovalo je protestno okupljanje ispred kancelarije javne izvršiteljke Jasminke Bajović na Toploj, kako bi ukazali na nepravilnosti prilikom prodaje hotela Igalo i iskazali protivljenje uvođenju stečaja. Kako je poručeno, krajem mjeseca biće održana sjednica Anketnog odbora Skupštine Crne Gore, posvećena isključivo problemima bivših radnika Vektra Boke.

  • Računovođe traže hitnu reakciju zbog problema sa IRMS sistemom: Posljedice ne smiju snositi privreda i poreski obveznici
    on 09/06/2026 at 12:08

    Grupa računovođa i zaposlenih u računovodstvenoj struci uputila je otvoreno pismo Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija upozoravajući na, kako navode, ozbiljne probleme nastale od početka primjene IRMS sistema. Pismo je podržano online peticijom koju je za jedan dan potpisalo više od 500 računovođa i stručnih lica iz ove oblasti.

  • ASP: Do kraja kvartala potrebno usvojiti ključne zakone iz oblasti pravosuđa
    on 09/06/2026 at 11:33

    Shodno Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji (EU), crnogorski parlament bi u oblasti pravosuđa i oblasti borbe protiv korupcije do kraja drugog kvartala trebalo da usvoji sedam izmijenjenih ili novih zakona, koji su uglavnom prošli javne rasprave, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.