BRAJOVIC
Rokovima za reformu izbornog zakonodavstva ne treba licitirati, vec ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno sustinskoj zakonodavnoj i politickoj realnosti, smatra predsjednik Skupstine Ivan Brajovic.
Parlament ce u ponedjeljak raspravljati o produzenja roka za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji istice 15. novembra.
Brajovic je na pitanje kakav je njegov stav o inicijativi da se produzi rok za rad Odbora, rekao da je fokus djelovanja parlamentarne vecine konstantno unapredenje izbornog ambijenta, uz otvorenost za sve politicke aktere i maksimalno potiskivanje politickih razmirica i razlika.
“Zato smatram da rokovima ne treba licitirati, vec ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno sustinskoj zakonodavnoj i politickoj realnosti”, kazao je Brajovic agenciji Mina.
Prema njegovim rijecima, sadasnje okolnosti namecu potrebu produzenja roka, kako bi dali jos jednu priliku Odboru da uz opoziciono ucesce da rezultat.
“Takode, ne zelimo da ostavimo prostor za izgovore i eventualne tehnicko-organizacione primjedbe”, dodao je Brajovic.
Iz tog razloga je, kako je naveo, i zakazana sjednica Skupstine u ponedjeljak, sa predlozenom izmjenom Odluke o obrazovanju Odbora.
Brajovic smatra da nema potrebe da se pojedini politicki subjekati iscrpljuju na autorstvu nad odredenim zakonskim predlozima, odnosno rjesenjima.
“Siguran sam da gradane najmanje interesuje ko je predlozio koje rjesenje, vec ih interesuje da pokazemo sposobnost da razgovaramo i da se dogovaramo, odnosno da smo dorasli ovom izazovu”, istakao je on.
U suprotnom, kako je naveo, svaki rok za zavrsetak posla bice kratak.
“Medutim, ponasanje dijela opozicije, inace veoma glasnog u zahtjevu za poboljsanje izbornog zakonodavstva, zavisno je od dnevno-politickih prilika – cas hoce da rade, pa onda malo bojkotuju, a sad imamo i pojavu pasivnog prisustva Odboru, sto god to znacilo”, kazao je Brajovic.
On je ocijenio da, umjesto opozicije koja kritikuje izborno zakonodavstvo i koja bi trebalo da insistira na sto intenzivnijem radu Odbora, konstruktivnije djeluju predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice.
Izgleda, kako je kazao, da su glasnogovornici tehnicke vlade i opozicione politicke partije vise okrenute jedni drugima i pozicionioranju pred izbornu trku naredne godine, nego izbornom zakonodavstvu.
“Sto se tice naseg izbornog zakonodavstva, uvijek naglasavam, a to cu i ovog puta uciniti, ono je i sada dobro upravo zato sto se na njemu radi godinama unazad, i svaki izborni ciklus je sproveden u boljem i naprednijem izbornom ambijentu u odnosu na prethodni”, rekao je Brajovic.
On je kazao da za to postoje brojni konkretni pokazatelji: “To nam, takode, potvrduju i relevantne medunarodne institucije cije preporuke sprovodimo, a koje su nezavisne u svom radu i nijesu popustljive u kriterijumima prema bilo kojoj drzavi, pa ni Crnoj Gori”.
Upitan da li smatra da postoji mogucnost da Odbor uopste ne obavi posao zbog kojeg je formiran, s obzirom na suprotstavljene stavove vladajuce vecine i opozicije, Brajovic je rekao da je dio Odbora koji cine predstavnici vladajuce koalicije, vec dosta toga uradio, i neka rjesenja su dovedena do kraja.
“Uz sve okolnosti, ovaj dio Odbora je neprekidno bio aktivan i kada nije bilo opozicije i, uz podrsku strucne sluzbe, sa akademskom zajednicom i nevladinim organizacijama, pripemljen je i ponuden znacajan broj zakonskih rjesenja”, kazao je Brajovic.
To su, pojasnio je on, materijali za diskusiju i doradu, u cijoj izradi se postovala medunarodna praksa i date preporuke.
“Cekali smo opoziciju da izlozi svoje prijedloge, da se razgovara u dobroj volji i da svi zajedno nademo najbolja rjesenja u interesu gradana i drzave, bez ucjena i tvrdih unaprijed zacrtanih stavova”, rekao je Brajovic.
Prema njegovim rijecima, da li ce i koja rjesenja biti usvojena, zavisi od politicke volje parlamentarnih stranaka.
On je podsjetio da je, na primjer, Radna grupa 2017. uoci izborne godine za lokalne i predsjednicke izbore, vec bila pripremila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali nije bilo politicke volje da se obezbjedi dvotrecinska vecina.
“Sa druge strane, iako se veci dio opozicije pokajao zbog bojkota, za ocekivati je da se neki politicki subjekt, ako procijeni da mu izgledi na izborima nijesu bas najbolji, povuce iz izbornog procesa uz izgovor navodnog nezadovoljstva izbornim uslovima”, smatra Brajovic.
On je kazao da, ipak, vjeruje da do izbora jos ima vremena da svi ucesnici parlamentarnog zivota i sire – politickog zivota, razmisle i pokazu politicku zrelost i odgovornost.
“Tu mislim i na odgovoran pristup nevladinog sektora, akademske zajednice i svih uticajnih grupa i pojedinaca”, dodao je Brajovic.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
